Nova Planetopijina knjižara: suvremena oaza knjiga i održivosti u srcu Zagreba
Usred gradske vreve otvorila se knjižara koja poziva na usporavanje: nova Planetopija u Centru Cvjetni mjesto je gdje knjige, inspiracija i održivost žive zajedno

Usred gradske vreve otvorila se knjižara koja poziva na usporavanje: nova Planetopija u Centru Cvjetni mjesto je gdje knjige, inspiracija i održivost žive zajedno
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Usred gradske vreve otvorila se knjižara koja poziva na usporavanje: nova Planetopija u Centru Cvjetni mjesto je gdje knjige, inspiracija i održivost žive zajedno
Nisam imao pojma hoće li knjiga "Odjebi u krevet" biti smiješna ili pristupačna svima, ili samo manjoj skupini roditelja koji dijele moj senzibilitet. Svakako nisam očekivao u kojoj će mjeri biti prihvaćena. "Odjebi u krevet" prvi sam put pročitao naglas na proširenom obiteljskom okupljanju, a kada su se nasmijali i moji tinejdžerski rođaci i moja osamdesetogodišnja praujna, sjećam se da sam pomislio da možda ima nešto u tome
Najvažniji čovjekov izum nije ni vatra ni kotač već – ginekologija, piše Cat Bohannon u knjizi "Eva: kako je žensko tijelo obilježilo 200 milijuna godina evolucije čovjeka". Izum ginekologije spriječio je izumiranje naše vrste: riječ je o aktivnostima poput sprečavanja krvarenja iz maternice, prevenciji i liječenju bakterijske upale, primitivnoj kontracepciji, izazivanju pobačaja kad je porod bo prerizičan, pomoći primalja i tako dalje. Prvo ginekološko oruđe nije bio primitivni spekulum koji se koristio u antici, već kamenje obrađeno za pripremu raznih vrsta "ginekološkog" bilja koje naši bliski rođaci čovjekoliki majmuni i dan danas koriste
Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Neimenovan jadranski otok, kamena kućica i jato golubova pismonoša ostavljenih u naslijeđe glavnoj junakinji, neobična i ekscentrična družina iza koje se sluti neka dublja i tamnija prošlost – sve te početne postavke, kao i uzbudljiv i gotovo "špijunski" nastavak, čine ovaj roman vrlo dobrim "ljetnim štivom" koje je mnogo više od onoga što se pod tim izrazom podrazumijeva
Poput epa, “Izranjanje” pripovijeda veliku priču o nastanku, podsjeća na praiskonski strah čovjeka pred nepoznatim te upozorava na dragocjenost i krhkost života na Zemlji. Tuomas Kyrö vodi nas u srce običnog života malih ljudi, koji se odvija usprkos smrti i rastancima, strahu i neizvjesnosti. Potaknut dramatičnim novinskim člankom, Skubic je pak u “Divnim danima” ispisao potresnu priču o otuđenosti i ljubavi oca i kćeri te o visokoj cijeni (ne)izgovorenih riječi
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića
Zagrebački nakladnik DAF nedavno je objavio knjigu poznatog etnologa, antropologa i kulturologa Hansa Petera Duerra "Ni dieu – ni mètre: Anarhične primjedbe o teoriji svijesti i spoznaje", zapravo njegovu skraćenu doktorsku radnju iz 1971. koja je rezultat druženja s guruom Paulom Feyerabendom, kasnijim prijateljem Carlosom Castañedom i akademsko–filozofskim mentorom Dieterom Henrichom koji je Duerra u Heidelbergu habilitirao
Slavna američka filozofkinja i feministkinja trideset i pet godina nakon kultne knjige "Nevolje s rodom" u svojoj novoj knjizi argumentira kako su Katolička crkva, različite civilne vjerske organizacije i desničarski pokreti stvorili snažnu i opasnu psihosocijalnu fantazmu u koju ulijevaju sve moguće suvremene strahove: od klimatskih katastrofe do ekonomskog prekarijata. Prema njima, tzv. rodna ideologija ne prijeti samo čovjeku, obitelji i naciji, nego je opasna poput nuklearnog oružja ili indoktrinirajuća za djecu poput Hitlerove mladeži
"Sve to trajalo je dugo vremena ili malo vremena: jer, pravo rečeno, za takve stvari na Zemlji uopće nema vremena."
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Ali Fenwick bihevioralni je psiholog koji se proslavio na društvenim mrežama kratkim video-savjetima, a prati ga više od dva i pol milijuna ljudi. Nakladnička kuća Znanje upravo je objavila njegovu knjigu "Crvene zastavice, zelene zastavice", a domaća publika moći će ga uživo upoznati na gostovanju u Noći knjige
Povjesničar kulture Joe Moran u novoj je knjizi dao povijesni, antropološki i sociološki pregled stidljivosti. Rezerviranost postoji otkad ima civilizacije, no ono što se nekad smatralo osobinom plemenitih u digitalnom dobu pretvoreno je u - bolest
Ibrahimović je rođen u Tuzli. Završio je Pedagoški fakultet u Osijeku, postdiplomski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Završio je i televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Nizozemska). Piše studije i eseje, prozu i poeziju, a snimio je i nekoliko kratkih dokumentarnih filmova
Nepokolebljiva duha, živjela je po svome, slobodno i nekonvencionalno. Nije gajila predrasude, ni dobne, ni rasne, ni rodne, granice je nisu zanimale. Bila je prva žena u nas koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost. Nije bila akademkinja, ni stanovala u centru Zagreba, nego u stanu bez tople vode i grijanja, no znala je napisati pjesme koje traju. Snaga koja izlazi iz njih zadivljuje, a nježnost i ranjivost razoružavaju
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
"Nemam ja puno za reći / samo mi nije dobro kad šutim", kaže Nikola Strašek u jednoj od pjesama iz zbirke "Leptirići u trbuhu, glave na kolcima". "Ako ono što želiš reći / nije bolje od tišine / šuti", nastavlja u pjesmi "Kraljevstvo nebesko". Onima koji ne mogu šutjeti predlaže da operu posuđe, previju ranu, budu korisni, doprinesu, a ako baš moraju, neka pjevaju. Kad bismo ga barem poslušali; buka je nesnosna