U obrazloženju žirija navodi se kako je mađarskom piscu nagrada dodijeljena "za njegov uvjerljiv i vizionarski opus koji, usred apokaliptičnog terora, ponovno potvrđuje snagu umjetnosti"
Kepleri su se vratili napetiji nego ikad: novi roman o Jooni Linni nećete moći ispustiti iz ruku – "Mjesečar" je nepredvidivo triler-putovanje na rubu snova i jave. Što ako se iz nekih noćnih mora ne možemo probuditi? Novi hit roman proslavljene autorice Rumene Bužarovske "Toni" je gorko tragičan i beskrajno komičan roman, a glavnog junaka ćemo obožavati prezirati. Nakon bestselera "Žene koje kupuju cvijeće", "Sestrinstvo loših kćeri" dirljiva je, moćna i zabavna priča o prijateljstvu, odnosima s majkama i o tome kako pronaći svoj put. Vanessa Montfort napisala je roman koji ćemo voljeti i htjeti čitati iznova
Kako su se svjetlopute, građanski ili plemićki odgojene Britanke snalazile u vrućoj i sasvim drugačijoj Indiji? I jesu li baš sve britanske došljakinje bile takve, ili su se neke lakše uklopile u svoj novi dom, najvažniju britansku koloniju – pa se možda i otrgnule nametnutim okvirima? Jesu li uspjele uspostaviti stvarnu komunikaciju s tamošnjim stanovništvom čiji slojevi i kaste nisu bili ništa manje kompleksni od britanskih? Svi čitateljima "Puta do Indije" E. M. Forstera ili Kiplingovih djela zacijelo će biti zanimljiva ova pristupačno pisana studija kakvoj kod nas još uvijek nema slične
"Žena nije muškarac" šokantna je priča o patnjama palestinskih žena pritisnutih stoljetnim naslijeđem patrijarhata, napisana na nevjerojatno efektan način, kroz živote majke i kćeri čije se sudbine u romanu raspleću u vremenskom diskontinuitetu. No priča nesretnih Palestinki, na žalost, univerzalna je, srećemo je na svakom koraku, prečesto i na stranicama crne kronike
Ako ovih dana razmišljate što biste mogli čitati, iz Znanja stižu tri naslova koja će ukrasti vašu pažnju. "Obećanje vode" vodi vas na jug Indije kroz priču o nekoliko generacija jedne neobične obitelji, "Dani u knjižari Morisaki" prikazuju tihu tokijsku knjižaru gdje se tugu liječi knjigama, a "Mozganje" nudi konkretne, znanstveno utemeljene savjete kako usmjeriti fokus, ostvariti ciljeve, izgraditi samopouzdanje te u konačnici preuzeti kontrolu nad svojim životom. Ovo su tri potpuno različite knjige, a svaka bi vas na svoj način mogla zaintrigirati – evo zašto…
Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Napisana 1909., kratka priča "Stroj se gasi" najavljuje i video-veze i umjetnu inteligenciju. Ako ste već i čitali stariju fantastiku koja je gotovo proročanski predvidjela razvoj novih tehnologija i budućnosti civilizacije, vjerujemo da će vas ipak iznenaditi naslovni tekst ovog izbora i nelagodna sličnost njegove atmosfere s prvim danima pandemije koronavirusa, koje se svi još dobro sjećamo. No osim tih tamnijih tonova, u ovoj ćete knjizi pronaći i razigrane varijacije na teme klasične mitologije, zelenu fantaziju o jednoj šumi, par alegorija o životu i smrti i jedan spoj studije o nedaćama turizma i ispovijesti o mladosti, starosti i iznevjerenim očekivanjima
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Sandorf & Mizantrop su do sada objavili dvije Hadotove knjige: "Duhovne vježbe i antička filozofija" (2013., prijevod: Zlatko Wurzberg) i "Unutarnju tvrđavu" (2016., prijevod: Bosiljka Brlečić). Prva je izvrstan pregled svega što je pokretalo Hadota i mogla bi biti poticajna svakome tko na filozofiju gleda i izvan sportsko-katedarskih djelatnosti. "Unutarnja tvrđava" ima jednog glavnog junaka, Marka Aurelija, a Hadot popisuje i objašnjava slivove misli koji su doveli do stvaranja njegova jedinstvena amalgama
Što gledamo da bismo vidjeli sebe, pita Sokrat. Zrcala, odgovara Alkibijad. Oko treba motriti drugo oko da bi vidjelo samo sebe. A da bi duša vidjela samu sebe mora motriti u dušu, posebno u onaj dio gdje je smještena vrlina duše, mudrost. Književni kritičar Dario Grgić piše o romanu Vere Mutafčieve "Alkibijad Veliki" (Sandorf, Zagreb, 2016, prijevod: Ksenija Banović)
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Nakladnička kuća TIM press objavila je kultnu knjigu britanskog političkog filozofa u kojoj napada humanizam. Autor knjige "Psi od slame" polazi od Darwinove hipoteze da vrste zapravo ne postoje, pa tako ni ljudska: one su samo strujanja u postojanom tijeku gena. Ako nema vrste, onda nema ni čovječanstva, pa ni svijesti na razini vrste/čovječanstva – što znači da zapravo ne možemo kontrolirati svoju sudbinu
Thomas Moore bivši je franjevački redovnik koji je postao teolog, muzikolog i psihoterapeut. U svojoj knjizi "Dark Nights of the Soul" nadahnuto, hrabro i s puno sućuti piše o onim trenucima života kad prolazimo kroz period tuge, iskušenja, gubitka, frustracije ili neuspjeha, a koji je toliko uznemirujuć i dugotrajan da se može nazvati – tamnom noći duše
Svijet se srušio, teška vremena postala su gora, toliko strašna da je gotovo neukusno zazivati hrabrost i dobrotu. Tko se uopće može približiti drugima u trenutku kad nam govore da držimo odstojanje od najmanje dva metra? Tko može misliti na ljubav u trenutku kad je gotovo jedino što osjećamo strah? Budistička redovnica Pema Chödrön ponudila je moguće odgovore na ta pitanja u svojim knjigama
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
Irvin D. Yalom jedan od od najcjenjenijih živućih psihijatara i psihoterapeuta. Pionir je na području egzistencijalne psihoterapije, dao je značajan doprinos polju grupne analize no, bez pretjerivanja, milijuni čitatelja vole ga zbog njegovih romana i priča u kojima spaja psihoterapiju i filozofiju
Besplatne elektroničke knjige nastavljaju objavljivati probrane pjesničke zbirke kako istaknutih pjesnikinja ovjenčanima najvažnijim domaćim nagradama, tako i onih srednje i mlađe generacije koje su se već istaknule svojim dosadašnjim opusima, a dvije od njih, Lidija Deduš i Zrinka Posavec, istaknule su se i svojim prošlogodišnjim zbirkama: "ja se zovem lidija deduš", odnosno "Maria Callas se baca u more", dok ih u ovogodišnjem ženskom pjesničkom bloku BEK predstavlja njihovim starijim izdanjima
Nepokolebljiva duha, živjela je po svome, slobodno i nekonvencionalno. Nije gajila predrasude, ni dobne, ni rasne, ni rodne, granice je nisu zanimale. Bila je prva žena u nas koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost. Nije bila akademkinja, ni stanovala u centru Zagreba, nego u stanu bez tople vode i grijanja, no znala je napisati pjesme koje traju. Snaga koja izlazi iz njih zadivljuje, a nježnost i ranjivost razoružavaju
Glas koji progovara nakon dvadeset godina zreo je, potpuno lišen gorčine, možda zato što već dugo živi izvan svih centara moći i taštine, pa je time spašena i duša. Poezija je i dalje narativna, s više slobode, pa Gromača nekad stih pušta da se lomi u nekoliko redova. Je li i dalje stvarnosna, jesu li pjesme dijagnoza? I ne i da. U srednjoj dobi blagoslovljenima se olovka okreće prema unutra, tamo gdje istinska stvarnost blista
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
