Irska neurologinja Suzanne O’Sullivan u svojoj novoj knjizi "Dijagnoze našeg doba" (Planetopija) iznosi hipotezu da porast fizičkih i mentalnih bolesti u svijetu nije posljedica toga što smo sve bolesniji ili što je dijagnostička tehnologija napredovala, nego toga što granični zdravstveni problemi postaju neupitne dijagnoze, a normalne različitosti među ljudima počinju se patologizirati
Književna kritičarka Nataša Govedić piše o dva romana koji se bave temom gubitka očeva: "Jezeru" Ane Brnardić i "J kao Jastreb" Helen Macdonald. I Brnardić i Macdonald otvoreno govore o tome da je očeva smrt nenadoknadiva i da je "uronjenost u ljubav" koju ti roditelj poklanja nešto što treba "prevesti dalje", roditi novi planet intimnosti, koji može biti "raspršen na lišće u krošnji", ali i fokusiran na vlastitu djecu, prijatelje, ostatak obitelji – ili na bilo kakvu radikalno strastvenu zaokupljenost. Bez toga žalovanje neće "magično" proći
Francusko-švicarska novinarka Mona Chollet u svojoj knjizi "Vještice: Nepokorena moć žena" (Znanje) razotkriva kako je mit o vještici zapravo priča o kontroli ženskih tijela, izbora i slobode. Chollet istražuje tri tipa žena koje su povijesno bile najčešće optuživane za vještičarenje – neovisne, one bez djece i starije žene
"Sestrinstvo loših kćeri" Vanesse Montfort može se čitati kao napet i iznimno zabavan krimić, kao duboko emotivna, pa možda i iscjeljujuća priča o složenim odnosima majki i kćeri, ali i kao roman koji implicitno stupa u dijalog s prethodnom generacijom autorica u čijim se djelima, poput romana Doris Lessing, put prema ženskom samoostvarenju i oslobađanju od patrijarhalnih ograničenja oblikovao kao matrofobijski odmak od majke
"U nepokošenoj travi" raskošno je ilustrirana priča o putovanju malog djeteta u svijet izvan sjene doma – čaroban krajolik u kojem otkriva tajne dijeljenja, povezanosti i slaganja s ljudima koje volimo. Knjiga "Kučke iz rezervoara" isprepleće razuzdana svjedočanstva živih i mrtvih kako bi stvorila feministički, psovkama prožet prasak meksičke književnosti. Frenetičan, iznenađujući i izrazito originalan, "U glavu" prikaz je želje, zavisti, perfekcionizma, ludila i čistog tjelesnog užitka koji pokreću mlade žene da se bore
Erazmo Roterdamski uglavnom se nije upuštao u duboka pitanja skolastike i teologije, radije je isticao iskrenost jednostavne vjere, Kristove moralne poruke, težnju čestitom i skromnom življenju. Premda su dugo bila zabranjena, Erazmova djela ipak su kružila među učenim ljudima i njegove su ideje doživjele preporod u vrijeme prosvjetiteljstva koje ga je smatralo pretečom racionalizma. Čitajući danas Erazma bjelodano je koliko su teorija i praksa izvornog kršćanstva u diskrepanciji, da je jedva išta ostalo od Kristovog nauka… Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o knjizi Erazma Roterdamskog "O svijetu i smrti" (Preziranje svijeta, Priprava na smrt, Utješni govor o smrti, Smrt i pogreb) koju je preveo Branko Jozić, a lani objavila Kršćanska sadašnjost
Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – i ove godine na popisu je stotinu knjiga, a knjige smo razdijelili u tri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku te domaću književnost i publicistiku. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića
Projekt BEK objavio je nakon gotovo četvrt stoljeća kontinuiranog rada filozofski klasik "Meditacije" Marka Aurelija u prijevodu Petra Vujačića kao svoj 400. naslov te sada nudi zainteresiranim čitateljima čak 357 naslova za besplatno čitanje i preuzimanje
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Amia Srinivasan (37) analitička je filozofkinja na Oxfordu, a od 2019. godine na čelu je Chichele profesure za društvenu i političku filozofiju kojom je svojedobno presjedao Isaiah Berlin. Lani je objavila prvu knjigu "The Right to Sex" koja je izrasla iz njezina slavnog eseja "Ima li itko pravo na seks?"
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Ta sablasnost društva koje navodno "brine" o našim pokojnicima, a ne o dobrobiti živih ljudi me doslovce zaprepašćuje, i to je taj gotski oblik demagogije. Naši mrtvi bi, da su živi, zasigurno mislili na život. Zašto nas ovdje stalno tjeraju da se pokoravamo zahtjevima umrlih, pita se književnica, znanstvenica i sveučilišna profesorica koja je upravo objavila novu knjigu "Crno, bijelo, sivo"
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
U okviru gotovo 25 godina kontinuiranog objavljivanja suvremene hrvatske poezije, projekt BEK donosi novi ženski pjesnički blok sa sedam zbirki autorica različitih generacija, čiji su radovi već obilježili recentnu književnu produkciju i pronašli brojnu čitateljsku publiku
Ibrahimović je rođen u Tuzli. Završio je Pedagoški fakultet u Osijeku, postdiplomski studij iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli. Završio je i televizijske studije na Media-akademiji u Hilversumu (Nizozemska). Piše studije i eseje, prozu i poeziju, a snimio je i nekoliko kratkih dokumentarnih filmova
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
Nagrade će dobitnicama biti dodijeljenje drugog dana ovogodišnjeg Goranovog proljeća, u petak, 21. ožujka, u podne, u Domu kulture Lukovdol. Najvažniji hrvatski i jedan od najdugovječnijih svjetskih pjesničkih festivala ove se godine održava od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Goranovu rodnom Lukovdolu i Rijeci. Nastupit će četrdesetak pjesnikinja i pjesnika svih generacija, a zemlja u fokusu ove je godine Indija
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
