Moderne misleće žene: intimni zapisi zaljubljene Zagorke, polemički tekst Zofke Kveder, ratni dnevnik Vinke Bulić…

Srijeda, 5. 8. 2026.

Na ukupno 630 stranica knjige "Moderne misleće žene: intelektualna povijest žena u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća", koju su uredile Ana Batinić i Marijana Kardum, sakupljeni su vrlo različiti tekstovi hrvatskih autorica objavljivani u razdoblju od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća: od programskih članaka, dnevničkih i memoarskih zapisa, fikcije, stručnih članaka, reagiranja, pogovora. Mnogi od njih nikad prije nisu bili objavljeni. U nedavno objavljenim memoarima učiteljica Jelica Belović Bernadzikowska svjedoči o nizu patoloških društvenih pojava usmjerenih protiv žena na prijelomu stoljeća, a implicitno naznačuje da je i sama bila žrtva neželjene seksualne pozornosti Ise Kršnjavoga

Nove recenzije

Book natas%cc%8ca govedic%cc%81 knjiga prve pomoc%cc%81i prednja

Kumkvat kao alternativno stablo spoznaje u Epikurovu, a ne rajskom vrtu

Ponedjeljak, 30. 6. 2025.

Nataša Govedić

Knjiga prve pomoći

Naša ocjena:

Sve se laži pobune protiv svojih tvoraca

Utorak, 29. 4. 2025.

Vanessa Chan

Oluja koju smo stvorili

Naša ocjena:

Surova distopija o zatvorima budućnosti: borbe na smrt zatvorenika postale su novi nogomet

Utorak, 16. 12. 2025.

Nana Kwame Adjei-Brenyah

Zatvorske zvijezde

Naša ocjena:

Stidljivo, čedno i nježno

Četvrtak, 10. 7. 2025.

Yoru Sumino

Želim pojesti tvoju gušteraču

Naša ocjena:

Podržite Najbolje knjige: tražimo mecene!

Đurđica Čilić: Moje su knjige kao brkovi Salvadora Dalíja – one privlače pozornost, a ja iza njih radim što hoću

Subota, 18. 7. 2026.

Poljski pjesnici i pisci imali su cenzore. U redakcijama časopisa i izdavačkih kuća sjedili su partijski poslušnici koji su kontrolirali što se piše i je li to, iz očišta režima, prihvatljivo. Dakle, po redakcijama su sjedili neki ćate, pokorni pred vlašću, vjerni njezinim idejama i njezinoj hipokriziji, i pomno čitali poljske autorice i autore. Svaki njihov roman, pjesmu, esej. Cenzori su znali da je književnost važna i da im dobri pisci nisu saveznici. Zamislite da danas članovi HDZ-a i DP-a čitaju domaće pjesnike i pisce, pa makar i zato da bi ih zabranili! Ali naša vlast ne čita ništa. I to se vidi

ŠTO ČITATI Petrine knjige preporučuju "Stogodišnji rat protiv Palestine", "Meksičke željeznice" i "Zakon slabijeg"

Četvrtak, 16. 7. 2026.

"Stogodišnji rat protiv Palestine" Rashida Khalidija predstavlja snažnu, argumentiranu i duboko osobnu povijest Palestine viđenu kroz prizmu stoljeća neprekinutog sukoba, otpora i kolonijalnog nasilja. "Meksičke željeznice" Giana Marca Griffija velik su roman u svakom smislu te riječi, majstorski i grandiozno ispripovijedano enciklopedijsko djelo. "Zakon slabijeg" fascinantan je crnohumorni debitantski roman francuskog pisca Davida Ducreuxa Sinceyja

Novosti

Siri Hustvedt: Živa sam, moj suprug je mrtav

Utorak, 11. 8. 2026.

Paul Auster, veliki američki pisac – i za ovu priču mnogo važnije – suprug Siri Hustvedt, velike američke spisateljice, umro je 30. travnja 2024. u 6 sati i 58 minuta, u njihovoj bruklinškoj kući, u krevetu u knjižnici postavljenom upravo u tu svrhu. U siječnju 2023. dijagnosticiran mu je rak pluća nemalih stanica. Umro je od nuspojava pametnog lijeka nivolumaba. U memoarima "Ghost Stories", kao i u dokumentarcu Sabine Lidl "Siri Hustvedt: Dance Around Self", Siri Hustvedt piše i govori o univerzalnom ljudskom iskustvu, o gubitku koji ćemo – prije ili kasnije – svi iskusiti. Umrijet će nam netko koga volimo i naš će se svijet raspasti. Mi ćemo se raspasti

Stephen Grosz: Nema ljubavi bez boli, bol nam pomaže shvatiti što doista želimo

Nedjelja, 12. 4. 2026.

Londonski psihoanalitičar, poznat hrvatskim čitateljima po knjizi "Život pod povećalom", upravo je objavio novu knjigu "Love's Labor: How We Break and Make the Bonds of Love" u kojoj kaže da brak može uspjeti samo ako prihvatimo da smo svi istodobno velikodušni i okrutni, posebni i sasvim obični

KNJIGE U RATU Orwellova "Životinjska farma" gotovo nije objavljena zbog sovjetskog špijuna

Utorak, 28. 4. 2026.

U Drugom svjetskom ratu suprotstavljene tabore predvodili su ratni vođe koji su bili ili strastveni čitatelji ili autori bestselera: Churchill je dobio Nobelovu nagradu za književnost, Hitler je prodao devet milijuna primjeraka "Mein Kampfa", a Staljin je imao zbirku od 15.000 knjiga

Pablo d'Ors: Živimo, da, ali smo veoma često mrtvi. Nepodnošljivo nam je biti sa samima sobom

Utorak, 7. 4. 2026.

Španjolski pisac, svećenik i teolog Pablo d'Ors napisao je kratak esej o meditaciji nazvan "Biografija tišine" koji je prodan u više od 350 tisuća primjeraka. Od nedavno je dostupan i hrvatski prijevod u izdanju Sandorfa

Čitajte svježe.

Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.

Prijava na newsletter

Filozofija

Terapija neuspjehom: nema veće tragedije od posrnulog statusa, i spremni smo na sve da ga izbjegnemo

Petak, 5. 1. 2024.

Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha

Damir Barbarić, 'Putokazi': bez filozofije i kulture nema čovještva

Četvrtak, 7. 3. 2019.

Čitateljima portala najzanimljiviji bi mogao biti tekst "Što znači čitati". Barbarić čitati izvlači iz stare riječi štiti. Spominje još stariju riječ brati, koja u nas više nije u uporabi u značenju čitanja. Ili nije bila kada je Barbarić pisao ovaj esej, jer se zadnjih godina često može čuti, a povodom čitanja, "ono što sam ubrao". Ovdje se to rabi u smislu "shvatio", no ta se značenja preklapaju. Što znači brati? Sabirati, skupljati, uzimati, izdvajati, prihvaćati, preuzimati. Čitati bi značilo brati i sabirati

Temeljna pitanja mistike - najveći spektakl je mišljenje

Srijeda, 4. 11. 2020.

Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića

Plamen slobode: Hannah Arendt, Simone de Beauvoir, Simone Weil i Ayn Rand

Petak, 6. 1. 2023.

Nakon uspješnice "Doba čarobnjaka" – koju je posvetio Heideggeru, Benjaminu, Wittgensteinu i Cassireru – njemački filozof i pisac Wolfram Eilenberger napisao je novu knjigu, posvećenu filozofkinjama: u "Plamenu slobode" govori o životu i mišljenju Hannah Arendt, Simone de Beauvoir, Simone Weil i Ayn Rand, u razdoblju između 1933. i 1943. godine

Psihologija

Tamna noć duše iz vizure jednog psihoterapeuta

Ponedjeljak, 8. 10. 2018.

Thomas Moore bivši je franjevački redovnik koji je postao teolog, muzikolog i psihoterapeut. U svojoj knjizi "Dark Nights of the Soul" nadahnuto, hrabro i s puno sućuti piše o onim trenucima života kad prolazimo kroz period tuge, iskušenja, gubitka, frustracije ili neuspjeha, a koji je toliko uznemirujuć i dugotrajan da se može nazvati – tamnom noći duše

U potrazi za magičnim Drugim

Srijeda, 29. 6. 2022.

Nakladnička kuća Sandorf nedavno je u svojoj biblioteci Mu, posvećenoj klasicima perenijalne filozofije, objavila knjigu jungovskog analitičara Jamesa Hollisa "Projekt Eden". U pitanju je otriježnjujuća knjiga: kao što nije istinita naša fantazija o besmrtnosti, nije istinita ni ideja o magičnom Drugom – pronalasku srodne duše, osobe koja će nas voljeti točno onako kako oduvijek čeznemo

Nijemi krik - druga generacija žrtava Holokausta

Četvrtak, 28. 11. 2019.

Izraelska psihoanalitičarka Ilany Kogan u svojoj knjizi opisuje živote svojih pacijenata koje je snažno obilježio transgeneracijski prijenos traume. Roditelji, naime, često nesvjesno koriste dijete kao "spremnik" svojih patnji i teških iskustava. Premda je u knjizi riječ o potomcima preživjelih žrtava Holokausta, sadržaj je podjednako primjenjiv na sve vrste trauma

ARThetip: 108 umjetničkih karata koje pomažu u razvoju kreativnosti

Utorak, 23. 1. 2024.

Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost

Poezija

PROZOR U POEZIJU Christina Rossetti: Moj san

Ponedjeljak, 15. 9. 2025.

Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je "Moj san" ("My Dream") viktorijanske pjesnikinje Christine Rossetti (1830–1894). Pjesma je to koja poziva na čitanje u paru sa "Sajmištem zlodušića" ("Goblin Market")

PROZOR U POEZIJU Dragutin Tadijanović: 10 pjesama

Srijeda, 28. 1. 2026.

Tadijanović je sam svoju poeziju nazvao osobnim dnevnikom, i time je obilježio, prije svega, kao rekonstrukciju vlastitoga životnog puta. Trenuci koje Tadijanović "zaustavlja" u svojim pjesmama nisu običan podsjetnik pjesniku, ili istraživaču njegove poezije, nego svijest o tome da je pjesma ponornica koja iz života izvire i u život se ponovno vraća

Ženski pjesnički blok na BEK-u: Bojanić, Čović, Jurčević, Ljutak, Manojlović, Radmilović, Vidaić

Četvrtak, 19. 2. 2026.

U okviru gotovo 25 godina kontinuiranog objavljivanja suvremene hrvatske poezije, projekt BEK donosi novi ženski pjesnički blok sa sedam zbirki autorica različitih generacija, čiji su radovi već obilježili recentnu književnu produkciju i pronašli brojnu čitateljsku publiku

Na tribini "Poezija u drugom filmu" 24. studenoga gostuju Ana Brnardić, Adrian Oproiu i Goran Čolakhodžić

Srijeda, 19. 11. 2025.

Na drugom susretu ove jeseni voditeljica tribine Sanja Baković razgovarat će s gostima o tome kako pomiruju različite profesionalne uloge: kako opstaje glas autora ili autorice; imaju li autori vremena i koncentracije za vlastito pisanje; pomažu li im ili odmažu, često profesijom uvjetovani, dodiri s glasovima drugih; kako oblikuju vlastiti glas i čuvaju ga od preplavljujuće buke i utjecaja koji dolaze izvana

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više