Živjela je između Istoka i Zapada, u najburnije vrijeme neprestanog konstruiranja i dekonstruiranja povijesti, baš kao što su činili njezini junaci: pisali su i brisali, ispunjavali listove i bilježnice, pa ih uništavali, dok je istina bila „kostur iz ormara“ koji se skrivao od nepoželjnih pogleda. U "Jučer" je sadržano sve što nas je i u njezinoj trilogiji o blizancima oduševljavalo, zbunjivalo (ili žestilo), uznemiravalo: nepostojanje geografskih referenci, iznenadne mijene perspektive i vremena, rat, nasilje, smrt, laži, turobnost, očaj, dvostruki identiteti, nezatajena seksualnost…
Londonski psihoanalitičar, poznat hrvatskim čitateljima po knjizi "Život pod povećalom", upravo je objavio novu knjigu "Love's Labor: How We Break and Make the Bonds of Love" u kojoj kaže da brak može uspjeti samo ako prihvatimo da smo svi istodobno velikodušni i okrutni, posebni i sasvim obični
Roman "Greenwood" postavlja goruća pitanja današnjice; propitkuje svaku ideologiju, razmatra ekološke imperative, rasuđuje uzroke financijskih kriza, osuđuje masovni turizam, preispituje aktivizam, promatra ciklički karakter povijesti i prodire u suštinu obiteljske povijesti
Nakladnik Alfred A. Knopf platio je autorici Caro Claire Burke milijunski iznos kao predujam, a dok je roman još bio u rukopisu, Amazon je kupio filmska prava – glavna glumica i producentica bit će Anne Hathaway koja je roman pročitala u jednom dahu. Počinje kao crna komedija i izaziva nezaustavljiv smijeh, a onda potone u mračne i neočekivane vode; kraj je šokantan i nije ga moguće predvidjeti. Zabavan i jezovit, istodobno je i kritičan: razotkriva suvremenu Ameriku kao kršćansku nacionalističku zemlju
Smješten u antički Mediteran, na putovanje prema Issi (današnjem Visu), "Brod za Issu" spaja pustolovnu priču, filozofski roman i iznimno sugestivan mediteranski ambijent. Mnogi ga čitatelji biraju upravo za godišnji odmor, a knjižari iz godine u godinu potvrđuju da ljeti ponovno privlači pozornost
Drugo je vrijeme bilo. Drugo je vrijeme sada. Od vremena mira došli smo do vremena apsolutnog uživanja. Preciznije – apsolutne konzumacije. Do vremena grabljenja ljepote. Vremena prezentacije. Slikaj, pošalji sliku. Pjesnikinja Sanja Baković, porijeklom iz Bola, u osobnom ogledu, piše o tome zašto je plaža Zlatni rat u Bolu značajno promijenila oblik. U svojem eseju obraća se biću prirode
Dežuloviću je pošlo za rukom ispisati djelo koje omogućuje da se preko povijesne teme promišlja i naša suvremenost, globalna i lokalna, te da se propitaju ne samo okolnosti u kojima nastaju diktature, krize i ratovi, nego i mogućnosti djelovanja svakog pojedinca. "Tko je taj čovjek?" Borisa Dežulovića fascinantan je roman koji će sigurno zaokupljati i dugo nakon čitanja, stoji u obrazloženju žirija
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Duša je u gabuli u ovom ovozemaljskom Sibiru i prijeko ju je potrebno spasiti, pa makar to značilo, eto, zapravo je steći, i tek onda upasti u nove, još pravije nevolje od onih prethodnih, dok se bilo bezdušnim. André-Jean Voelke piše slično kao Pierre Hadot, njega također objavljuje isti izdavač, kada je filozofska literatura u pitanju nezaobilazni Sandorf. Hadot je napisao predgovor gdje je konstatirao da se ni s jednim filozofom svoga vremena nije slagao kao s Voelkeom
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Sandorf & Mizantrop su do sada objavili dvije Hadotove knjige: "Duhovne vježbe i antička filozofija" (2013., prijevod: Zlatko Wurzberg) i "Unutarnju tvrđavu" (2016., prijevod: Bosiljka Brlečić). Prva je izvrstan pregled svega što je pokretalo Hadota i mogla bi biti poticajna svakome tko na filozofiju gleda i izvan sportsko-katedarskih djelatnosti. "Unutarnja tvrđava" ima jednog glavnog junaka, Marka Aurelija, a Hadot popisuje i objašnjava slivove misli koji su doveli do stvaranja njegova jedinstvena amalgama
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Schulz je jedan od voditelja harvardskog istraživanja sreće koje je započelo davne 1938. godine i još traje. Ovo dosad najdulje dubinsko longitudinalno istraživanje ljudskog života proučilo je više od 2000 ispitanika kroz tri naraštaja
Nakladnička kuća Petrine knjige upravo je pokrenula novu biblioteku Psyché, a prvi naslov koji je objavila u sklopu nje jest psihološki klasik iz 1983. godine, knjiga jungovskog analitičara Murraya Steina "U srednjim godinama". Tipična predodžba krize srednjih godina sredovječni su muškarci koji kupuju brze automobile i upuštaju se u ljubavne veze s mladim djevojkama, ili pak sredovječne žene što doživljavaju seksualno oslobođenje s potpunim strancima. No kriza srednjih godina nešto je sasvim drugo…
Britanska psihijatrica i psihoterapeutkinja Sue Stuart-Smith napisala je fascinantnu knjigu "Um kao brižno njegovan vrt" koju je upravo objavila Planetopija. Podsjećajući na književne i povijesne primjere dobrobiti od komadića zemlje pretvorenog u vrt, u knjizi iznosi i cijeli niz zapanjujućih podataka: uzgajanje biljaka u zatvorima smanjuje nasilje i povratak u zatvor, boravak u prirodi nam snižava krvni tlak već nakon nekoliko minuta a razine kortizola nakon pola sata, bakterije iz tla nam podižu razinu serotonina u mozgu, a boravak u gradskom parku jednom tjedno za sedam posto smanjuje slučajeve depresije među populacijom
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
Svoju lirsku avanturu otpočela je stihom – "napišem šuma i bude šuma" – stihom koji je ubrzo postao jedan od najpoznatijih i najomiljenijih stihova suvremene hrvatske poezije. Proglasili su ga najsvjetlijim i najoptimističnijim stihom, a Ankinu poeziju radosnom novošću hrvatskog pjesništva. Šuma je ostala jedan od ključnih simbola njezine poezije
Ovogodišnji muški pjesnički blok obuhvaća šest hvaljenih i/ili nagrađivanih naslova tri generacije hrvatskih pjesnika: od onih rođenih krajem 40-ih i početkom 50-ih (Grgas, Maleš) preko onih rođenih sredinom 60-ih (Kirin, Šodan) do onih rođenih krajem 70-ih i početkom 80-ih (Kunštić, Nagulov). Njima su Besplatne elektroničke knjige dodale i sedmi, ovogodišnji elektronički "original": izbor iz poezije Voje Šindolića kojim predstavljaju ravno pola stoljeća njegova pjesnikovanja
Glas koji progovara nakon dvadeset godina zreo je, potpuno lišen gorčine, možda zato što već dugo živi izvan svih centara moći i taštine, pa je time spašena i duša. Poezija je i dalje narativna, s više slobode, pa Gromača nekad stih pušta da se lomi u nekoliko redova. Je li i dalje stvarnosna, jesu li pjesme dijagnoza? I ne i da. U srednjoj dobi blagoslovljenima se olovka okreće prema unutra, tamo gdje istinska stvarnost blista
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
