Poznati holivudski scenarist i pisac kriminalističkih romana George Pelecanos obrađuje priču o životnom putovanju – i to iz perspektive psa koji mijenja vlasnike i luta ulicama glavnog američkog grada Washingtona baš onako kako bi to ispričao zaigrani i dobrodušni bokser Miki
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Tri publicističke knjige koje Znanje izdvaja ovoga mjeseca – "Toksični ljudi" Bernarda Stamateasa, "Anksiozna generacija" dr. Lauren Cook i "Doba predatora" Giuliana da Empolija – ne samo da aktualiziraju značajne teme, već vas mogu potaknuti na akciju, preispitivanje i osobni rast
Politika, kultura, znanost ili književnost sve češće pribjegavaju reklami ne bi li svratili pozornost na sebe, dapače nerijetko citiraju ili parafraziraju oglašivačka rješenja kako bi svoje diskurze učinili intrigantnijima, govori akademik, pjesnik, kritičar i profesor stilistike Krešimir Bagić koji je nedavno u izdanju Naklade Ljevak objavio knjigu "Stilistika reklame"
"Žena nije muškarac" šokantna je priča o patnjama palestinskih žena pritisnutih stoljetnim naslijeđem patrijarhata, napisana na nevjerojatno efektan način, kroz živote majke i kćeri čije se sudbine u romanu raspleću u vremenskom diskontinuitetu. No priča nesretnih Palestinki, na žalost, univerzalna je, srećemo je na svakom koraku, prečesto i na stranicama crne kronike
Tri publicističke knjige koje Znanje izdvaja ovoga mjeseca – "Toksični ljudi" Bernarda Stamateasa, "Anksiozna generacija" dr. Lauren Cook i "Doba predatora" Giuliana da Empolija – ne samo da aktualiziraju značajne teme, već vas mogu potaknuti na akciju, preispitivanje i osobni rast
Prije gotovo dvadeset godina, dvojica mladića odlučili su se na hirovit pothvat, koji je rezultirao spektakularnim putovanjem, mnoštvom nepredviđenih situacija i životnim sazrijevanjem. Autor ne idealizira vlastitu odvažnost, već bilježi tijek putovanja s dozom ironije, prisebnosti i britkih opažanja. Knjiga je spoj dnevničkog zapisa, reportaže i osobnog komentara – jednostavna u tonu, a bogata u slici
"Djeca ponoći" jedno je od najvažnijih djela svjetske književnosti druge polovice 20. stoljeća; roman koji spaja osobnu sudbinu s kolektivnom historijom, povijest s mitom, stvarno s nadnaravnim. Sepúlveda je napisao uzbudljiv roman o čileanskom društvu nakon Pinochetove diktature, a roman "Kasni život" iznimno je ostvarenje, svojevrsno eshatološko svođenje računa pri kojem se otvaraju mnogobrojne teme
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Zagrebački nakladnik DAF nedavno je objavio knjigu poznatog etnologa, antropologa i kulturologa Hansa Petera Duerra "Ni dieu – ni mètre: Anarhične primjedbe o teoriji svijesti i spoznaje", zapravo njegovu skraćenu doktorsku radnju iz 1971. koja je rezultat druženja s guruom Paulom Feyerabendom, kasnijim prijateljem Carlosom Castañedom i akademsko–filozofskim mentorom Dieterom Henrichom koji je Duerra u Heidelbergu habilitirao
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Književni kritičar Dario Grgić piše o novom izdanju Sandorfa i Mizantropa, knjizi filozofa Petera Sloterdijka "Strašna djeca novog vijeka", koju je preveo Kiril Miladinov
Sandorf & Mizantrop su do sada objavili dvije Hadotove knjige: "Duhovne vježbe i antička filozofija" (2013., prijevod: Zlatko Wurzberg) i "Unutarnju tvrđavu" (2016., prijevod: Bosiljka Brlečić). Prva je izvrstan pregled svega što je pokretalo Hadota i mogla bi biti poticajna svakome tko na filozofiju gleda i izvan sportsko-katedarskih djelatnosti. "Unutarnja tvrđava" ima jednog glavnog junaka, Marka Aurelija, a Hadot popisuje i objašnjava slivove misli koji su doveli do stvaranja njegova jedinstvena amalgama
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
Izražavati se, govoriti i pokazivati uvijek (pogotovo izvana) djeluje jednostavnije nego što doista jest, pogotovo kad su naše obiteljske uloge duboko ukorijenjene te u mnogim slučajevima jasno zadane. O tome govori roman "Odrasli ljudi" Marie Aubert
Na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu gostovala je ugledna švicarska frojdovska psihoanalitičarka koja je predstavila svoju upravo objavljenu knjigu o mržnji. Jeannette Fischer u njoj upozorava da se mržnja ne može iskorijeniti mržnjom i da je jedini način da prestanemo mrziti taj da razumijemo njezine korijene
Nakladnička kuća Sandorf nedavno je u svojoj biblioteci Mu, posvećenoj klasicima perenijalne filozofije, objavila knjigu jungovskog analitičara Jamesa Hollisa "Projekt Eden". U pitanju je otriježnjujuća knjiga: kao što nije istinita naša fantazija o besmrtnosti, nije istinita ni ideja o magičnom Drugom – pronalasku srodne duše, osobe koja će nas voljeti točno onako kako oduvijek čeznemo
Alfred Tennyson, uz Roberta Browninga, najistaknutiji je viktorijanski pjesnik. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski jezik njegovu pjesmu "Gospa od Shalotta" iz 1832., i to revidiranu verziju koju je Tennyson objavio deset godina poslije, 1842. Posrijedi je jedna od najpoznatijih Tennysonovih pjesama, koja je i danas emblematska za recepciju viktorijanske kulture
Louise Glück simbolički Perzefonu koristi slično kao Dante Vergilija: Perzefona je putnica što korača zajedno s Koscem, "živomrtvi" podsjetnik na gubitak, ne samo onaj koji smrt donosi, nego i koji smrti prethodi – božica je lirskom subjektu i čitatelju utjelovljeni "memento mori". Istodobno, Glück u Perzefoninoj ženskoj priči pronalazi paralelnosti s vlastitim, ali i univerzalnim ženskim iskustvom
Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o "Razstvaranju" Anne Carson, knjizi koju je preveo Miroslav Kirin, a početkom ove godine objavila Naklada Ljevak. Dosljednost eksperimenata koje provodi Carson na razini dramaturgije svojih zbirki nema premca, piše Nataša Govedić. A tu je i njezina velika tema: žalovanje, ogorčenje, bol, gubitak. Žilavost tragedije kao ljudskog iskustva
Pisati o gubitku svega, ulaziti u intime i secirati, mesariti, odrađivati toga Sizifa, jedini je pošteni posao pisca. To volimo nazivati kulturom i nitko ne bi htio da je to tako, ali se nećemo maknuti ni milimetar prema nečemu što je drugačije, ako ne znamo da je to tako. U Hrvatskoj danas postoje ti ljudi, ti odlični pisci koje mogu, barem ja, s guštom čitati i misliti da čitam svijet
