James Joyce

James Augustine Aloysius Joyce (1882-1941), bio je irski književnik i jedan od utemeljitelja modernog romana. Prve uspjehe postigao je zbirkom novela “Dublinci” iz 1914., u kojima Joyce prikazuje svakodnevicu i raznolika duševna stanja svojih junaka, kao i zanimljivim autobiografskim romanom “Portret umjetnika u mladosti” koji je čitalačkoj publici predstavljen 1916. Moglo bi se reći da je njegovo najpoznatije djelo “Uliks”, objavljen 1922., no vrhunac njegova stvaralačkog genija svakako predstavlja “Finneganovo bdijenje” iz 1939. Joyce je napisao i jednu knjigu pjesama (“Komorna glazba”) te jednu dramu (“Izgnanici”), no besmrtnost mu je osigurala proza.
Punih se osam godina Joyce natezao s izdavačima i urednicima oko objavljivanja svoje prve prozne knjige, zbirke pripovjedaka “Dublinci”. Dva puta je prerađivan slog knjige, a nekoliko puta urednici su ucjenjivali Joycea neka promijeni ili izbaci dio teksta. Danas, stotinjak godina kasnije, nevjerojatno zvuči da se tadašnjim urednicima riječ “bloody” (krvavo) činila silno sablažnjivom te da su za objavljivanje knjige dali uvjet po kojemu se ta riječ mora izbaciti. Jedan je pak izdavač odbio publicirati knjigu zbog jedne jedine rečenice: “Čovjek koji je gradio mostove i pisac koji ih je s nečuvenom strašću opisivao umro je na vrijeme. Sudbina je htjela da ne vidi ono što nije trebalo vidjeti.” Ipak, 1914. godine knjiga će napokon biti objavljena. Posljednja priča u zbirci - “Mrtvi” (po kojoj će John Huston snimiti svoj posljednji film), zasigurno je jedna od najljepših priča u cjelokupnoj svjetskoj književnosti i najbolji dokaz da je Joyce već s prvim proznim djelom veliki svjetski pisac. U vrijeme publikacije “Dublinaca” Joyce već završava svoj kratki roman prepun autobiografskih elemenata: “Portret umjetnika u mladosti”. No ove dvije knjige samo su priprema za jedno od najvećih Joyceovih djela, njegov “Uliks”.
Šesnaesti dan lipnja, vrijeme radnje “Uliksa”, među Joyceovim je fanovima širom svijeta poznat kao Bloomsday, Bloomov dan. U cijelom svijetu, u Irskoj, a naročito u Dublinu, organiziraju se brojne manifestacije u čast “Uliksa”. Dublinci i turisti šetaju rutom Leopolda Blooma, jedu i piju u kavanama u koje je on zalazio šesnaestog dana listopada 1904. godine. Naravno, Joyceovci širom svijeta organiziraju i javna čitanja “Uliksa”. U prošlih nekoliko godina počeli su koristiti i blagodati interneta pa tako na majci svih mreža članovi joyceovskih udruženja sa cijelog planeta glasno čitaju dijelove “Uliksa”. Prošle je godine jedan odlomak pročitala i irska predsjednica Mary Robinson.
“Junak Stephen”, napisan između 1904. i 1906., prethodnik "Portretu", objavljen je 1944. Joyceova djela na hrvatski su jezik prevodili Luko Paljetak, Zlatko Gorjan, Stanislav Šimić, Leo Držić, Ante Stamać i Mirjana Buljan. (Izvor: Wikipedia)