Virginia Woolf

Virginia Woolf

Velika Britanija

Virginia Woolf (London, 25. siječnja 1882. - rijeka Ouse kod Rodmella, 28. ožujka 1941.) bila je engleska spisateljica, jedan od ključnih autora narativnoga modernizma i osnivačica feminističke književne kritike. Rođena u uglednoj viktorijanskoj intelektualistički nastrojenoj obitelji Stephen, Adelaidu Virginiju Stephen odgajali su uglavnom privatni učitelji. Nakon smrti oca Leslieja Stephena, poznatog književnoga kritičara i izdavača, seli se sa sestrom Vanessom u Bloomsbury, područje središnjega Londona koje je postalo okupljalištem jednoga sloja britanske inteligencije.

Godine 1912. Virginia se udaje za izdavača, pisca i društvenoga aktivista Leonarda Woolfa. Uskoro objavljuje svoj prvi roman, "The Voyage Out" (1915), koji nije donio veći kreativni proboj, ali je postavio neke od njenih dominantnih tema i vidova izričaja: lirski pristup zbilji i introspekciju u analizi fluktuirajućih stanja ljudske (posebice ženske) psihe. Virginia Woolf i njezin suprug osnivaju Hogarth Press, nezavisnu nakladničku kuću koja je objavljivala njihova djela, kao i djela nekih drugih pisaca, primjerice T. S. Eliota.

Poslije još dva romana - "Noć i dan" (1919) i "Jakovljeva soba" (1922), slijede njezina najvažnija djela: romani "Gospođa Dalloway" (1925), "Svjetionik" (1927), "Valovi" (19319 te zbirke eseja i književnih kritika, "Vlastita soba" (1929) i "Tri gvineje" (1938). Zbirke kritika i eseja Woolfove su još utjecajnije, bar od 1970-ih godina. U njima je zasnovala feminističku književnu kritiku. Njezin pozniji rad uključuje konvencionalniji roman "Godine" (1937) te posljednje veliko ostvarenje, roman "Među činovima" (1941).

Virginia Woolf od djetinjstva je bolovala od mentalne bolesti, danas se vjeruje da je patila od bipolarnog poremećaja. Iznenadna smrt majke 1895. godine, kad je Virginia Woolf imala 13 godine, i dvije godine kasnije i smrt polusestre Stelle, izazvali su prvi u nizu njezinih živčanih slomova. Bila je hospitalizirana nekoliko puta, a vjeruje se da je na njezinu bolest utjecalo i seksualno zlostavljanje u djetinjstvu – nju i sestru Vanessu zlostavljala su polubraća s majčine strane, George i Gerald Duckworth. Duševna bolest razlog je i zašto je 1941. počinila samoubojstvo – u džepove kaputa natrpala je kamenje i utopila se u rijeci Ouse, kraj imanja u Rodmellu u Sussex. (Izvor: Wikipedia/NK)

Novo u katalogu