Large cormac mccarthy foto kurt markus

Cormac McCarthy

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Cormac McCarthy (rođen 20. srpnja 1933. u Providenceu na Rhode Islandu – preminuo 13. lipnja 2023. u Santa Feu) američki je autor južnjačko-gotske tradicije čiji su romani o čudacima s ruralnog juga i jugozapada Sjedinjenih Američkih Država poznati po mračnim prikazima nasilja, gustoj prozi i stilističkoj slojevitosti. Za svoje je romane dobio brojne književne nagrade, među ostalima Pulitzerovu nagradu, National Book Award i National Book Critics Circle Award. Ekranizirani su mu romani "Svi lijepi konji", "Cesta", "Božje dijete" i "Ovo nije zemlja za starce" – film snimljen prema tom posljednjem romanu osvojio je četiri Oskara, uključujući onog za najbolji film.

Cormac McCarthy pohađao je Sveučilište Tennessee u Knoxvilleu i od 1953. do 1956. služio je u američkim zračnim snagama. Čitatelji su se prvi put upoznali s njegovim zahtjevnim narativnim stilom u romanu "The Orchard Keeper" (1965.), u kojem govori o muškarcu iz Tennesseeja i njegovoj dvojici mentora. Otpadnicima od društva bavi se u romanima "Outer Dark" (1968.), u kojem je riječ o incestuoznom odnosu brata i sestre, "Child of God" (1974.), koji opisuje potonuće usamljenog čovjeka u izopačenost, i "Suttree" (1979.), čiji protagonist nadvladava opsjednutost smrću. McCarthyjev "Krvavi meridijan" (1985.), surovu pograničnu priču, kritičari su proglasili senzacijom i pozdravili kao remek-djelo. U njezinu je središtu četrnaestogodišnjak koji se pridružuje bandi razbojnika u lovu na Indijance duž granice SAD-a i Meksika četrdesetih godina 19. stoljeća. Njihov vođa, zlotvor Sudac, vodi bandu u niz zapanjujuće nemoralnih pothvata koji autoru služe za istraživanje prirode dobra i zla.

McCarthy je postigao slavu romanom "Svi lijepi konji" (1992.) koji je osvojio nagradu National Book Award. Taj prvi dio njegove "Pogranične trilogije" pripovijeda o odrastanju Johna Gradyja Colea, Teksašanina koji putuje u Meksiko. Drugi dio, "The Crossing" (1994.), smješten u razdoblje prije i tijekom Drugog svjetskog rata, prikazuje živopisne pustolovine braće Billyja i Boyda Parhama, a usredotočen je na tri Billyjeva putovanja od jugozapadnog Novog Meksika do Meksika i natrag. Trilogiju zaključuje roman "Cities of the Plain" (1998.), u kojem se životi Johna Gradyja Colea i Billyja Parhama isprepletu kada se obojica zaposle na ranču u Novom Meksiku.

Među njegovim je kasnijim djelima roman "Ovo nije zemlja za starce" (2005.), krvavi suvremeni vestern koji počinje propalom akcijom trgovanja drogom. U postapokaliptičnoj "Cesti" (2006.) otac i sin bore se za preživljavanje nakon katastrofe koja je gotovo potpuno uništila Sjedinjene Američke Države. Za taj je hvaljeni roman McCarthy dobio Pulitzerovu nagradu. Posljednji su njegovi objavljeni romani "Putnik" i "Stella Maris" (2022.).

Foto: Kurt Markus

Naslovi

Povezani sadržaj

Large ilustracija mccarthy

McCarthyjev problem: razorna moć metafore

Kad je "Putnik" prvotno najavljen 2015. godine, biolog David Krakauer opisao ga je kao "matematički i analitički roman". "Što napravite nakon što napišete 'Cestu'?" retorički je upitala McCarthyjeva urednica u Knopfu Jenny Jackson. "Napišete dvije knjige o Bogu i egzistenciji." Cormaca McCarthyja za života su nazivali "velikim pesimistom američke literature", njegov "Krvavi meridijan" opisali su kao "gnostičku tragediju". Slično bi se moglo reći i za "Putnika" i "Stellu Maris" – i to su gnostičke tragedije. Oba su romana romani ideje – u prvom se autor više bavi fizikom (tuge), u drugom matematikom, sviješću, nesvjesnim i porijeklom jezika, prirodom stvarnosti i povezanošću genijalnosti i ludila

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više