Snaga ljudskih vrlina

Nikola Greb
Snaga ljudskih vrlina

Knjiga koja pomaže u osnaživanju unutarnjih resursa

26.02.2020. | Tanja Tolić | Ocjena recenzenta: 5,0

Svatko od nas u glavi ima stroj, računalo. Naš se mozak sastoji od stotinu milijardi neurona, odnosno moždanih stanica, a svaka od njih je s drugom moždanom stanicom povezana tisućama veza. Zahvaljujući neuroznanosti tek počinjemo saznavati kako taj naš stroj funkcionira; jedan od velikih izazova je mapirati kartu neuronskih veza u mozgu i "nacrtati" ono što znanstvenici nazivaju konektomom. Iako smo na početku, znanost je već ponešto otkrila: primjerice, ljudi se ne rađaju kao empatična bića – suosjećanju, samilosti, sućuti učimo se pomoću zrcalnih neurona. Naš je mozak sposoban učiti cijeli život zahvaljujući neuroplastičnost. Mozak je, naime, u mnogo čemu samoodrživ stroj: sposoban je obnoviti se, stvoriti nove sinapse ili reorganizirati stare neuralne veze.

Starija dob pritom nije prepreka, mijenjati se možemo doslovce do smrti. Psiholog Raymond Cattell 1963. godine osmislio je teoriju o fluidnoj i kristaliziranoj inteligenciji, koje čine opću inteligenciju, kako bi objasnio ljudske kognitivne sposobnosti. Fluidna inteligencija je sposobnost rasuđivanja i rješavanja novih problema bez obzira na znanje iz prošlosti, i ona se smanjuje sa starošću. No zato je tu kristalizirana inteligencija: sposobnost korištenja postojećih vještina i znanja te iskustva u različitim situacijama. Ona predstavlja nečije životno intelektualno postignuće, a vidljiva je u vokabularu i općem znanju pojedinca, i najbolje, poboljšava se s godinama tijekom čitavog života.

Ovo potonje čitatelju otkriva mladi psiholog Nikola Greb u svojoj prvoj knjizi "Snaga ljudskih vrlina" koju je nedavno objavila nakladnička kuća Planetopija. "Snaga" je kratka knjiga, od svega 160 stranica, inteligentno zamišljena i oslonjena na pozitivnu psihologiju, a cilj joj je entuzijastičan i ambiciozan: iskoristi snagu naših vrlina za promjenu pojedinca i društva. Kako u predgovoru piše prof. dr. sc. Goran Milas, psiholog i redoviti profesor na Odsjeku za psihologiju Hrvatskih studija, upravo su vrline ono prema čemu se procjenjuje karakter neke osobe, ali često se prema načinu na koji se pojedine vrline potiču ogleda i karakter cjelokupnog društva. "Stoga je briga o vrlinama i pokušaj njihova unapređivanja središnje mjesto karakternog razvoja podjednako pojedinca i društva u cjelini", piše profesor Milas.

U hrvatskom obrazovnom sustavu, primarno osnovnoškolskom i srednjoškolskom, nijedan predmet nažalost nije usmjeren na razvoj vrlina, odnosno jačanje unutarnjih resursa pojedinca – nema takvog programa, nema ni kadra: prema podacima s kraja 2018. godine na jednog psihologa u školama dolazi oko 800 učenika (bilo osnovaca, bilo srednjoškolaca), a na jednog pedagoga dolazi 400 osnovaca, odnosno petstotinjak srednjoškolaca. Načelno, mogli bi to biti predmeti etike i psihologije u gimnazijskom obrazovanju, ali nisu tako zamišljeni. Drugim riječima, ako želite sebe osnažiti, morat ćete to naučiti negdje drugdje i sami.

Ne znam je li psiholog Nikola Greb s tom namjerom pristupio pisanju ove knjige, no ona može pomoći u tome da se premosti ta neravnoteža. "Snaga ljudskih vrlina" pritom nije self-help priručnik, nego bazična psihološka literatura koja čitatelju može pomoći da svlada neke osnovne pojmove i započne istraživanje i učenje koje traje čitav život. Knjiga se sastoji od dva dijela: u prvome autor nudi kratak pregled promišljanja o vrlinama, od davnina pa do danas, kritički vrednujući filozofske, religijske i znanstvene poglede. U drugom dijelu u 24 kratka poglavlja obrađuje ljudske vrline: svako poglavlje započinje kratkom pričom, potom slijede inspirativni citati poznatih osoba, zatim jedna zanimljiva znanstvena činjenica vezana uz vrlinu koja se obrađuje i na kraju zadaci, odnosno pitanja za razmišljanje.

Kako sam autor objašnjava, ovo nije knjiga s "tri načina kako", jedino "kako" koje on nudi su konkretne vježbe za razvijanje vlastitih vrlina prilagođene modernom načinu života. Autor preporučuje da se na svakih deset minuta provedenih u čitanju knjige oko deset puta više, dakle barem sat i pol vremena, provede u djelovanju ili promišljanju pročitanog. I za prvi i za drugi dio knjige savjetuje čitanje jednog poglavlja dnevno, pet do šest dana u tjednu, nakon čega slijedi jedan dan pauze. Tim tempom čitatelju će biti potrebno nešto više od mjesec dana da pročita knjigu i ispuni sve zadatke.

No što su uopće vrline? Budisti, primjerice, "vjeruju" u četiri osnovne ljudske vrline koje nazivaju "četirima božanskim stanjima". To su metta ili maitri (ljubaznost prema svima), karuṇā (samilost), mudita (altruističan užitak u ljudskim postignućima) i upekkha/upeksha (mirno prihvaćanje dobrog i lošeg). Prema Aristotelu, djelovanje u skladu s nečijom vrlinom prati trajan osjećaj unutarnje ispunjenosti i zadovoljstva, svojevrsno blaženstvo, takozvana eudaimonia. Današnji, moderan okvir za proučavanje ljudskih vrlina sastoji se pak od 24 snage grupirane u šest vrlina, a temelji se na znanstvenim istraživanjima.

Mnogi psiholozi, piše Nikola Greb u prvom dijelu knjige, dio su svog rada posvetili ljudskim vrlinama, no najvažniji kamen temeljac današnjoj pozitivnoj psihologiji udario je pokret humanističke psihologije na čelu s Abrahamom Maslowom i Carlom Rogersom. Klinički psiholog i psihoterapeut Carl Rogers tvrdio je kako pojedinac, kao rezultat interakcije s okolinom i drugim organizmima, kreira svoj doživljaj sebe – self, pri čemu je taj doživljaj kontinuiran i stabilan, ali promjenjiv. Svaki organizam ima jednu osnovnu tendenciju – aktualizirati se. Pojedinac je, objasnio je, spreman učiti i mijenjati svoja uobičajena ponašanja samo u sigurnom okruženju, zbog čega je posebno naglašavao važnost bezuvjetnog prihvaćanja i podrške klijentu u terapeutskom odnosu.

Rogers je definirao i "potpuno funkcionalnu osobu": otvorena je prema iskustvu, živi svaki trenutak u potpunosti, vjeruje u svoju prosudbu, svjesna je da je ona, a ne okolnosti, odgovorna za svoje ponašanje, kreativna je, djeluje konstruktivno u svim situacijama, živi bogat i potpun život – što znači da doživljava i užitak i bol, i ljubav i odbačenost, i strah i hrabrost intenzivnije od prosječne osobe te na taj način raste i ostvaruje svoje potencijale. Slično je smatrao i Abraham Maslow čiji je najvažniji doprinos psihologiji piramida ili hijerarhija ljudskih potrebe: najprije moraju biti zadovoljene one biološke, potom potreba za sigurnošću, pripadanjem, poštovanjem i tek na kraju slijedi samoaktualizacija koju je definirao kao stanje mira i razumijevanja koje nastaje kada pojedinac koristi svoje potencijale i interese na najbolji mogući način. Dok je Rogers naveo 19 karakteristika potpuno funkcionirajuće osobe, Maslow je opisao samoaktualiziranu osobu s njih 17. Kao ni Rogers, ni Maslow nije proveo istraživanja kojima bi dokazao svoju teoriju, no ona se pokazala u suštinu točnom.

Najjednostavnije rečeno, nastavlja Greb, pozitivna psihologija je znanstveno istraživanje uobičajenih ljudskih snaga i vrlina, a njezinim ocem smatra se Martin Seligman koji je 1998. postao predsjednik Američkog psihološkog društva te službeno započeo pokret pozitivne psihologije – on naglašava ono što je dobro u ljudima, a ne ono što je loše. Pozitivna psihologija ne nameće imperativ da stalno moramo misliti pozitivno i biti sretni, ali proučava takva stanja i trudi se razviti tehnike koje će nam omogućiti da ih češće doživljavamo. Za razliku od humanističke psihologije koja smatra da su ljudi u osnovi dobri, pozitivna psihologija i dobro i zlo promatra kao sastavne dijelove ljudske prirode.

Autor je u pisanju ove knjige koristio VIA klasifikaciju prema kojoj su 24 ljudske snage grupirane u šest temeljnih vrlina: mudrost i znanje, odvažnost, humanost, pravednost, umjerenost i transcendentnost. Vrlinu mudrosti i znanja čine kognitivne snage, a uključuje znatiželju, kreativnost, sposobnost prosuđivanja, ljubav prema učenju i mudrost. Odvažnost pak čine emocionalne snage, a uključuje hrabrost, upornost, iskrenost i entuzijazam. Sve vrline prema VIA klasifikaciji su nadkulturalne. Da bi se uopće kvalificirale za vrline, moraju imati i svoju jasnu suprotnost te imati moralnu vrijednost. Ljudske vrline i snage su interaktivne i međusobno ovisne, a da bismo nešto obavili, najčešće nam treba više od jedne.

Smisao ove knjižice je osvijestiti naše vrline i snage, osnažiti one koje već imamo, razviti one koje nam dosad možda nisu bile jača strana. U tom kontekstu, najbitnijima mi se čine upravo zadaci koje autor psiholog postavlja pred čitatelja nakon što ih upozna s nekom znanstvenom činjenicom iz područja psihologije. Primjerice, znanstveno je dokazano da ljudi nekad lažu jer se žele uklopiti i jer vjeruju da je grupa bolje informirana od njih pa ponavljaju očite neistine. Nikola Greb čitatelju postavlja zanimljiv zadatak, bez osude a za vježbu: "Koliko često lažeš? Sutra zapiši svaki put kada nešto slažeš ili ne kažeš punu istinu. Koje su najčešće laži koje govoriš? Zbog čega sve lažeš? Koliko si iskren prema samom sebi?"

Svi ti zadaci u knjizi su označeni zelenim pravokutnikom i naslovljeni s "Razmisli i djeluj". Postavljeni neosuđujuće, bez vremenskog okvira u kojem se nešto mora postići, bez inzistiranja na "uspjehu", čitatelja usmjeravaju da sebe bolje upozna i da u sebi otkrije i imenuje unutarnje resurse. Naše su glave doista strojevi, koji često buče i ruminiraju, zatrpavaju nas bespotrebnim informacijama, samoosudama ili pretjeranim očekivanjima. Čini se pametnim i blagotvornim pokušati drukčije: najprije činom dobrote i razumijevanja prema samome sebi, a onda polako i ustrajno prema društvu. Tako se rađa promjena.

 

Facebook komentari

Novo u katalogu