Tonko Maroević ovogodišnji je dobitnik Goranovog vijenca, a Gorana za mlade pjesnike dobila je Marija Dejanović, objavljeno je danas na konferenciji za novinare na kojoj je ujedno najavljen program 55. Goranovog proljeća koje će se održati u Zagrebu, Lukovdolu, Rijeci i Pazinu od 20. do 23. ožujka.
U obrazloženju prosudbene komisije - koju su činili Drago Glamuzina, Slaven Jurić, Miroslav Kirin, Sonja Manojlović i Damir Radić - navodi se kako su Goranov vijenac, nagradu za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti, odlučili dodijeliti Tonku Maroeviću (1941) zbog "važnosti Maroevićeva pjesničkoga djela, odnosno činjenice da je ono nekoliko desetljeća nezaobilazna referentna točka u suvremenom hrvatskom pjesništvu".
"Ako je istina da se pjesnici dijele na one kojima strah izaziva bjelina stranice i one kojima je papir unaprijed odviše ispisan, tada Maroević zasigurno pripada potonjoj i sve mnogobrojnijoj skupini što joj je Stephane Mallarmé veliki moderni otac; uzevši u obzir da je on kao nitko u nas, osim možda Ivana Slamniga, 'muzu impotencije' – kako se, ne bez feminističkoga sarkazma, spretno izrazila Barbara Johnson – odnosno poštovanje pred najboljim stranicama domaće i europske poezije usvojio kao polazište za ispisivanje svoga pjesničkoga palimpsesta", između ostaloga stoji u obrazloženju.
Tonko Maroević, hrvatski pjesnik, povjesničar umjetnosti i prevoditelj, rođen je 22. listopada 1941. u Splitu. Klasičnu gimnaziju završio je u Splitu 1959. godine, a 1963. diplomirao je komparativnu književnost i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu temom o likovnoj umjetnosti u hrvatskoj književnosti od moderne do danas. Od 1965. do 1970. asistent je na katedri povijesti umjetnosti srednjeg vijeka, a od 1970. zaposlen je kao znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu. Zimski semestar 1973-1974. proveo je na specijalizaciji u Rimu, nekoliko godina (1980-1983) djelovao je kao lektor na milanskoj slavistici, a nekoliko godina (1990-1993) surađivao je kao lektor na Školi za prevoditelje u Trstu.
Tekstove različitog karaktera objavljivao je u novinama i časopisima, a urednički se angažirao u nizu redakcija i publikacija. Uređivao je časopise Teka, Život umjetnosti, Republika, Književna republika i Poezija. Priredio mnoge studijske izložbe i likovne monografije, adaptacijama sudjelovao u kazališnim izvedbama i radijskim emisijama. Prevodio s više jezika (dijelom u suradnji, većinom pjesničke i dramske tekstove), a važnije su na tom području hrvatske verzije Borgesa, Cavalcantija, Dantea, Queneaua, Marlowea, Jarryja, Petrarke, Sanesija, Papinija, Espriua, Foixa, Carmine Burane itd. Bio je potpredsjednik Hrvatskoga P.E.N. centra 1990-2000. i potpredsjednik Matice hrvatske od 2002. Redoviti je član HAZU od 2002.
Dobitnica Gorana za mlade pjesnike, Marija Dejanović, rođena je 1992. godine. Objavljivala je pjesme u raznim časopisima (Poezija, Forum, Republika, Zarez, Fantom slobode, Riječi itd.), zbornicima i na internetskim portalima u regiji. Za rukopis "Bilješke za vodvilj o ozbiljnim odlascima (nož, sunce, tanjur)" bila je među pohvaljenima na natječaju za nagradu Goran 2015. godine, a za rukopis "Migrena u tlu" 2017. godine. Osim poezije, ponekad piše i prozu, kritiku i dramu. S proznim rukopisom 2017. godine ušla je u uži izbor za nagradu Prozak, prva kritika izašla joj je iste godine u časopisu Riječi. Na Danima ogranka mladih HDDU izveden joj je prvi dramski tekst. Čitala je poeziju na nekoliko festivala i tribina u Hrvatskoj i Sloveniji. Studira komparativnu književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ponosna je članica Inicijative za feministički Filozofski.
Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristigla su ukupno 42 rukopisa. Nakon pažljivog čitanja svih rukopisa, žiri u sastavu Miroslav Mićanović, Ivan Šamija i Nada Topić jednoglasno je odabrao tri najbolja: "Etika kruha i konja" Marije Dejanović, "Ipak, zora" Tomislava Augustinčića i "Mimikrijavode" Lane Bojanić. Po mišljenju članova žirija, sva tri rukopisa, svaki u svom različitom i dosljedno provedenom pristupu građenju pjesničkog teksta, jedinstven su i značajan događaj u prostoru jezika poezije i time knjige vrijedne objavljivanja. Iako se ni jedan od ta tri rukopisa općim dojmom nije izdvojio kao značajno bolji od druga dva, nakon pomnog iščitavanja svih triju rukopisa i rasprave, uzevši u obzir kriterije dovršenosti i cjelovitosti knjige, dosljednosti i zaokruženosti cijelog rukopisa te pristupačnosti i inovativnosti pjesničkog jezika žiri je odlučio nagradu Goran za mlade pjesnike dodijeliti Mariji Dejanović za rukopis "Etika kruha i konja".
U obrazloženju stoji: "Iako se sva snaga ovakvog pjesničkog projekta može sagledati samo iz cjeline i precizne strukture rukopisa, poezija Marije Dejanović ipak i izravnije dopire do čitatelja originalnošću i začudnom ljepotom pojedinih pjesničkih slika koje su ostvarene svedenim i preciznim jezikom. Jednostavnost jezika opravdava čitanje ovog rukopisa ne kao hermetičnog u smislu da skriva tajno značenje, već upravo suprotno, kao pokušaja da se poezija u potpunosti ostvari kao prostor jezične i značenjske slobode i igre."
Odbor Goranovog proljeća odlučio je da se nagrada Goranov vijenac od ove godine dodjeljuje bienalno, dok će se naizmjence s Vijencem dodjeljivati novoutemeljena nagrada "Ivan Goran Kovačić" za najbolju izvornu, prijevodom neposredovanu pjesničku knjigu objavljenu u dvogodišnjem razdoblju kod u Republici Hrvatskoj registriranog izdavača. Kako u Hrvatskoj trenutno ne postoji inkluzivna, prepoznatljiva i relevantna nagrada posvećena isključivo vrhunskim knjiškim pjesničkim ostvarenjima, Odbor smatra da će se na ovaj način povećati vidljivost i čitanost iznimnih domaćih pjesničkih knjiga. Nagrada će, uz novčani dio, biti reprezentirana Goranu posvećenom medaljom Vojina Bakića.
Goranovo proljeće otvara se velikim čitanjem svih sudionika 20. ožujka u 20 sati u polukružnoj dvorani teatra &TD u Studentskom centru u Zagrebu, a međunarodni festival ugostit će 33 pjesnika iz 13 zemalja. Razgovori i čitanja pjesnika na jezicima na kojima pišu, uz projiciran prijevod, nastavljaju se u lukovdolskom Domu kulture, riječkim klubovima Palach i Dnevni boravak i Kaštelu Pazin, a festival se zatvara 23. ožujka u zagrebačkom Jazz & Cabaret klubu Kontesa.
Festival, kao i prethodnih godina, uz oživljavanje uspomenu na lik i djelo pjesnika i partizanskog borca Ivana Gorana Kovačića, domaćoj publici donosi izravan kontakt s aktualnom, vrijednom poezijom iz Hrvatske, Europe i svijeta. Uz domaće pjesničke snage – Stanislavu Nikolić Aras, Tomicu Bajsića, Gordanu Benić, Petru Bezjak, Alena Brleka, Željku Horvat Čeč, Mariju Dejanović, Katju Grcić, Moniku Herceg, Sonju Manojlović, Tonka Maroevića, Ivicu Prtenjaču, Voju Šindolića, Andrianu Škunca, Milka Valenta i Bojana Žižovića, na 55. Goranovom proljeću sudjeluje 17 stranih pjesnika i pjesnikinja, a za glazbeni identitet ovog festivalskog izdanja brine se nagrađivana kantautorica Sara Renar, čiji će živi nastupi pratiti čitalačke programe.
Iz SAD-a stižu Malachi Black, finalist nagrade Norma Farber First Book Award Američkog društva za poeziju, i pjesnikinja i prevoditeljica Andrea Jurjević, koja je za svoju prvu zbirku "Small Crimes" 2015. godine osvojila nagradu Philip Levine. S velikobritanskog otoka dolaze Nia Davies, pjesnikinja, književna kustosica, performerica i urednica časopisa Poetry Wales, kritičarka, prevoditeljica i pjesnikinja Zoë Skoulding i Rhys Trimble, velški dvojezični pjesnik, performer i bubnjar.
Na Goranovom proljeću svoju će poeziju predstaviti i Nizozemac Maarten van der Graaff, kojeg smo 2016. imali prilike upoznati na Booksinoj Reviji malih književnosti, Miriam Reyes, španjolska pjesnikinja i videoumjetnica, Anat Zecharia, nagrađivana izraelska pjesnikinja i plesna kritičarka, Efe Duyan, turski pjesnik, arhitekt i član uredništva glasovitog književnog časopisa Offline Istanbul, Mađarica i Vojvođanka, pjesnikinja i dramska spisateljica Anna Terek, ruski pjesnik Dmitry Kuz'min, utemeljitelj Udruženja mladih pjesnika Vavilon, središta moskovske pjesničke eksperimentalne scene, kod nas objavljivan slovenski književnik Aleš Šteger i Maja Solar, književnica, filozofkinja i teoretičarka iz Novog Sada.
U sklopu europske platforme za poeziju Versopolis, u koju je uz Goranovo proljeće uključeno petnaest renomiranih književnih i pjesničkih festivala, imat ćemo prilike upoznati četvero perspektivnih autora: njemačku književnicu Zehra Çirak, talijanskog pjesnika i fotografa Tiziana Fratusa, slovenskog dramskog pisca i pjesnika Tibor Hrs Pandura i francusku pjesnikinju, performericu i slam-izvođačicu Marie Ginet. Platforma Versopolis, nastala u sklopu projekta Kreativna Europa, posvećena je upravo većoj mobilnosti i vidljivosti mlađih pjesnika, koji često ostaju neprimijećeni van svog govornog područja. (T. T.)
Podijeli na Facebook
