VIRTUALNI INTERLIBER 2020. Deset najboljih knjiga stranih autora

Piše Tanja Tolić


U današnjem nastavku Virtualnog Interlibera donosimo vam preporuke za kupnju prijevodnih beletrističkih naslova. Na našem popisu mnogo je noviteta i - što nas posebno raduje - čak šest iznimnih ženskih spisateljskih glasova. Sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela.


1. Ali Smith, Jesen (Vuković&Runjić, prijevod Dinko Telećan)

 

 

"Jesen" je višeslojan, poetičan, melankoličan i u emotivnom smislu raskošan roman, prvi dio tetralogije koju je škotska autorica počela objavljivati 2016. godine, nekoliko mjeseci nakon što je izglasan Brexit, zbog čega "Jesen" nazivaju i prvim postbreksitovskim romanom. Svaki od romana autorica je zamislila kao sezonski "izvještaj o stanju nacije", u međuvremenu je objavila i "Zimu", "Proljeće" i "Ljeto". Tko je Ali Smith u svijetu (britanske) književnosti, najbolje govori rečenica kojom ju je opisao irski romanopisac, dramatičar i pjesnik Sebastian Barry rekavši da je Smith škotska laureatkinja za Nobelovu nagradu, naravno na čekanju. U srcu romana su Daniel Gluck i Elisabeth Demand, sreća i zahtjev, što bi bio doslovni prijevod njihovih prezimena, ustvari sreća i svijet; neobično i divno prijateljstvo stogodišnjaka i tridesetogodišnjakinje koje je počelo kad je Elisabeth bila djevojčica.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/JesenAliSmith


2. Rachel Cusk, trilogija Oris: Oris, Tranzit, Lovorike (Vuković&Runjić, prijevod Vlatka Valentić)

 

 

Trilogija "Oris" britanske spisateljice Rachel Cusk - koju čine romani "Oris", "Tranzit" i "Lovorike" - osvojila je čitatelje diljem svijeta. U njemu nema jasne pripovjedačice, odnosno - ima je, ali je ona promatračica. U pitanju je "poništena perspektiva", izbrisana, uništena, nepostojeća. Upravo zahvaljujući takvom pristupu pripovijedanju Rachel Cusk je zaradila laskave kritike: kritičari New York Timesa uvrstili su "Oris" među petnaest najznačajnijih knjiga iz pera žena koje oblikuju način na koji čitamo i pišemo u 21. stoljeću.
Cijeli esej o trilogiji pročitajte ovdje: bit.ly/trilogija_oris


3. Elizabeth Strout, Olive, iznova (Profil, prijevod Patricija Horvat)

 

 

U romanu "Olive, iznova" pratimo Olive Kitteridge, tu netaktično iskrenu i proturječnu junakinju koja ipak lako prirasta srcu, dok stari i suočava se s promjenama – gdjekad ugodnim, gdjekad ne – u vlastitu životu i životima ljudi koji je okružuju. Olive se prilagođava novom životu s drugim suprugom, nastoji ostvariti odnos s otuđenim sinom i njegovom obitelji, doživljava gubitke i samoću, svjedoči uspjesima i jadima svojih prijatelja i susjeda u obalnom gradiću Crosby u državi Maine te naposljetku i sama usvaja nove životne lekcije... "Olive, iznova" Elizabeth Strout, dobitnice Pulitzerove nagrade za književnost, nastavak je priče o nemogućoj, nezaboravnoj Olive Kitteridge, a prema prvom romanu snimljena je i istoimena serija.


4. Bernardine Evaristo, Djevojka, žena, drugo (Profil, prijevod Davorka Herceg-Lockhart)

 


Od Newcastlea do Cornwalla, od prabaka rođenih početkom dvadesetog stoljeća do tinejdžerica dvadeset prvog, "Djevojka, žena, drugo" slijedi svojih dvanaest likova na osobnim putovanjima kroz prostor i vrijeme tijekom proteklih stotinu godina. Svaka od njih u potrazi je za nečim – bila to zajednička povijest, neočekivana budućnost, mjesto koje bi mogla nazvati domom, osjećaj pripadnosti, ljubavnik ili ljubavnica, izgubljena majka ili otac, ili tek tračak nade... Bernardine Evaristo prva je crnkinja koja je osvojila prestižnu nagradu Booker, a podijelila ju je s Margaret Atwood za roman "Svjedočanstva", što se dogodilo tek treći put u povijesti te nagrade.


5. Attila Bartis, Svršetak (Fraktura, prijevod Xenia Detoni)

 

 

Pedeset i šeste András Szabad fotografiran je na kružnom bulevaru dok odlaže na tlo tanjure s juhom donesene iz kantine na uglu. Ne samo da je ta scena bila objavljena na naslovnici jednog engleskog dnevnog lista nego se zbog nje sovjetski tenkovi satima nisu usudili nastaviti proboj. Tri godine poslije, nakon odsluženja zatvorske kazne, nepoćudni Szabad vraća se svojoj obitelji. No, kad njegovoj supruzi na dan njegova povratka doslovno prepukne srce, odluči se sa sinom preseliti u Budimpeštu. Mladi András, koji je također dobio ime po pradjedu, opčinjen je fotografijom, a kad upozna glazbenicu Évu, i ne sanja u kojem će mu smjeru život krenuti.


6. F. Scott Fitzgerald, Kratak put kući (Mala zvona, prijevod Edin Badić)

 

 

Zbirka "Kratak put kući" sadrži sedam kratkih priča američkog klasika F. Scotta Fitzgeralda, prvi put objavljenih u hrvatskom prijevodu. Priče su izvorno izlazile u časopisima krajem dvadesetih i tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća. Autor u njima iskušava neke motive i postupke kojima će se služiti u duljim djelima (primjerice u romanu "Blaga je noć"), no povezuje ih to što se u svakoj pojavljuje neki element fantastičnog. Iako je Fitzgerald, čuveni kroničar "doba jazza", čitateljima poznat kao majstor realistične proze, u ovim se pričama otkriva njegova njegova prigušena, ali trajno prisutna sklonost fantastičnom: jednom je ono materijalizacija bezimenog nemira koji progoni njegove junake, jednom ludički izlet u improviziranu bajku, jednom maštarija o mentalnom svijetu jednoga psa. Završna priča "Hvala na vatri", koju je časopis New Yorker 1936. odbio kao previše fantastičnu te objavio tek 2012., izgrađena na jezičnoj dosjetci, vješto balansira između ironije i mistike. Knjiga je opremljena ilustracijama Ivana Stanišića.


7. Bronja Žakelj, Bijelo se pere na devedeset (Naklada Ljevak, prijevod Anita Peti-Stantić)

 

 

Od prvih stranica romana u društvu djevojčice Bronje selimo se u sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća, gdje nas ona upoznaje sa svojom obitelji: obožavanom majkom Mitom, tatom Janezom, četiri godine mlađim bratom Rokom i Dadom, bakom s majčine strane. Ta mala zajednica živi u Ljubljani, gdje su i Bronjini i Rokovi ujaci i tetke i obiteljski prijatelji. Emocija koja prevladava u ovom malom domaćinstvu jest bliskost, i to posebno ona između pripovjedačice Bronje i njezine majke, kojoj se ovo djelo i obraća. Vedro i razigrano vrijeme djetinjstva zatišje je pred buru jer su se tamni oblaci smrti nadvili nad cijelu obitelj. Munjevitom brzinom Bronjin svijet potresa dijagnoza njezine majke. Bronja se kao četrnaestogodišnjakinja nađe u središtu vrtloga – dovoljno odrasla da razumije što se događa, no nedovoljno odrasla da bi na nastalu situaciju imala ikakav utjecaj. "Bijelo se pere na devedeset" roman je o iskustvu bolesti i gubitka, krhkosti međuljudskih odnosa, borbi za život, nadi i beznađu, strahu, patnji i potrazi za svijetlom točkom u mrklom mraku.


8. Ocean Vuong, Na zemlji smo nakratko predivni (Hena com, prijevod Mirna Čubranić)

 

 

"Dopusti mi da započnem iznova", napisat će Mali Pas, mladić u svojim dvadesetima, u prvome retku svojega pisma nepismenoj majci, koja ga nikada neće moći pročitati. Dodjeljujući svim čitateljima ulogu neposrednih svjedoka intimne ispovijesti, osim majci samoj, Mali Pas kreće s brutalnom pričom o identitetu, odrastanju, muževnosti i ljubavi. Iskustvima koja će bez ograda podijeliti sa svima – jasno određenima podrijetlom i seksualnošću, ali i poviješću jedne obitelji koja je imigrirala iz Vijetnama u SAD – bacit će svjetlo na životne priče mnogih pripadnika radničke klase u Americi, pritom postavljajući bitno pitanje: kako ćemo preživjeti na ovome svijetu a da nikad ne zaboravimo tko smo? Odnos između majke i sina rijetko je ispisan s tako mučnom težinom, u čijoj podlozi jarko sjaje trenuci neizmjerne nježnosti i empatije. Ocean Vuong nesvakidašnjom, lirski i metaforički bogatom prozom daje oštar pogled na američku svakodnevicu, uronjenu u nasilje, traumu i ovisnost, ali donosi i snažan uvid u vijetnamsku kulturu, najjače utjelovljenu u ženskim figurama svoje obitelji. Ljepotu na zemlji o kojoj piše, a koja postoji tek nakratko, nemoguće je zaboraviti.


9. Yan Lianke, San sela Ding (Hena com, prijevod Duška Gerić Koren)

 

 

U selu Ding krv je potekla u potocima, ne zaustavljajući se. Obojila je zemlju, a zatim i lišće na stablima, ostavljajući seljane u zadnjim izdisajima života i na putu u konačnu propast. Otprilike u takvim slikama Yan Lianke postavlja svoju priču o masovnoj prodaji krvi u provinciji Henan, i o epidemiji AIDS-a koja je zbog nje nastala; priču utemeljenu u istinitim događajima iz suvremene kineske povijesti. Tri generacije seoskih muškaraca svojim životnim iskustvima ocrtavaju ovdje jezivu sudbinu jedne zajednice, uvjetovanu ljudskom nemoći, neimaštinom i pohlepom, a događaji koje Lianke donosi od samog početka ne prestaju šokirati, istodobno izazivajući posvemašnje ganuće i potpirujući uvijek tinjajuću uznemirenost. Zabranjen u Kini, "San sela Ding" napet je i potresan roman koji nosi jasnu kritiku društva, sustava i hijerarhije.


10. Lisa Taddeo, Tri žene (Mozaik knjiga, prijevod Aleksandra Barlović)

 


Lina je samo željela da je netko želi. Kako je završila u braku, s dvoje djece i sa suprugom koji je ne želi dodirnuti? Maggie je samo željela da je netko razumije. Kako je završila u vezi s učiteljem i na sudu, kao omražena, odbačena osoba u svojem gradiću? Sloane je samo željela da je netko obožava. Kako je završila u ulozi seksualnog objekta muškarcima uključujući njezina supruga, koji je uživao gledati je u seksualnom odnosu s drugim muškarcima i ženama? Knjiga "Tri žene" fascinantna je i istinita priča o seksualnom životu triju stvarnih žena, utemeljena na gotovo deset godina istraživanja. Ispripovijedana je zapanjujuće iskreno i neposredno. Istodobno je novinarski podvig i pripovjedački trijumf, prepuna nijansi i empatije, a američki mediji proglasili su je "maestralnom studijom ženske žudnje i seksualnosti".

Facebook komentari

Novo u katalogu