Da je kojim slučajem živa - a na neki način zapravo i jest, jer likovi iz bajke žive vječno - Snjeguljica bi ove godine proslavila 200. rođendan. Prije točno dva stoljeća, 1810. godine, braća Grimm su prva zapisala priču o ljepotici crne kose koju je zla i zavidna maćeha, zbog ljepote, otrovala jabukom.
Priču o Snjeguljici, na njemačkome Schneewittchen, braća Grimm su čula u pučkoj verziji; uključivala je već tada čarobno zrcalo i sedam patuljaka koji su imena dobili tek 1912. godine, u broadwayskoj predstavi “Snjeguljica i sedam patuljaka”. No sedam patuljaka zapravo je proslavio Walt Disney u animiranom filmu iz 1937. godine, a tada je Snjeguljica dobila i haljinu na puf rukave, crvene i plave boje, i rumene usne kojima kraljević, srećom, nije mogao odoljeti.
U mnogim nenjemačkim verzijama, patuljci su zapravo bili pljačkaši, a zla kraljica je, umjesto s ogledalom, razgovarala sa suncem ili mjesecom. U albanskoj verziji, koju je zapisao Johann Georg von Hahn, glavna junakinja ne živi u šumi s patuljcima, nego sa 40 zmajeva, a u duboki san ju baca prsten, a ne zalogaj jabuke!
U prvoj verziji bajke koju su objavila braća Grimm, Snjeguljicu ne pokušava otrovati maćeha, nego ljubomorna majka. Vjeruje se kako je taj, važan detalj izmijenjen kako bi bajka ipak bila prihvatljivija djeci.
Prema nekim tumačenjima, vjeruje se da je priču o Snjeguljici zapravo inspirirao život Margarete von Waldeck (1533-1554) koja je, kao i Snjeguljica, bila prelijepa, a imala je i problematičan odnos s pomajkom. Odrasla je u rudarskom gradiću Waldeck gdje su malena djeca, “patuljci”, radila u rudnicima. U 16. godini Margarete je preselila u Bruxelles, a njezina je ljepota privukla mnoge plemiće, između ostalih i španjolskog kralja Filipa II. koji ju je htio oženiti. Margarete je, međutim oboljela, vjeruje se jer je bila otrovana, a umrla je u 21. godini.
Podijeli na Facebook
