Piše Tanja Tolić
Dječak koji postane najmoćniji čarobnjak na svijetu. Vampir koji svjetluca na suncu i u egzistencijalnoj krizi odbija piti krv. Cura naoružana lukom i strijelom, moderna gladijatorica koja u distopijskoj areni spasi svijet. Stidljiva djevojka koja odbaci poslušnost i suprotstavi se društvu koje želi istrijebiti različitost. Ljubavni par 21. stoljeća kojem se ispriječi bolest i - dječak u labirintu. Upoznajte heroje moderne literature: Harryja Pottera, Edwarda Cullena, Katniss Everdeen, Tris Prior, Hazel Grace i Augustusa i, konačno, Thomasa bez prezimena. Što se čita? Ovo se čita. I prodaje.
Na pitanje koja je knjiga lani bila najprodavanija na svijetu, ne usuđuje se brzopleto odgovoriti čak niti Publishers Weekly (PW), najugledniji tjednik na svijetu kad je u pitanju nakladnička industrija. Strogo gledajući brojke i držeći se konzervativno printa, bila bi to osma knjiga iz dječjeg serijala Jeffa Kinneyja, “Gregov dnevnik”, čije je četiri knjige u nas objavio Algoritam. Lani se osmi Greg prodao u 1,8 milijuna primjeraka tvrdog uveza, prema Nielsen BookScanu, i bio treći najpopularniji naslov među tiskanim knjigama prodanima putem Amazona. Međutim, Greg nije ušao među 100 najpopularnijih knjiga na listi Kindle bestselera, odnosno e-knjiga, a tržište elektroničkih knjiga, barem u svijetu, ne smije se zanemarivati.
Bojažljivo, u svom godišnjem izvješću Facts & Figures 2013., PW daje naslutiti da bi se najprodavanijom knjigom možda ipak mogla smatrati trilogija “Različita” 26-godišnje Veronice Roth. Ona je bila apsolutno najprodavanija knjiga na svijetu u kategoriji literature za mlade, sa 6,7 milijuna prodanih primjeraka sve tri knjige - tri milijuna tvrdog izdanja, 1,7 milijuna mekog izdanja i malo manje od dva milijuna e-knjiga. Pored toga, prva knjiga iz serijala zasjela je lani na šesto mjesto Nielsenove ljestvice, na drugo mjesto Kindleovih bestselera i 19. mjesto na Amazonovoj knjizi najprodavanijih tiskanih knjiga. “Različitu” i njezin nastavak “Pobunjena” u Hrvatskoj je objavila Naklada Ljevak, a u ožujku ove godine u kinima diljem svijeta počeo se prikazivati i istoimeni film, snimljen prema prvom nastavku trilogije. Filmska Tris, glavna junakinja ovog distopijskog romana za mlade, dosad je zaradila 426 milijuna dolara, ali tek je krenula. U ožujku iduće godine trebao bi biti prikazan nastavak, dok će treći nastavak knjige, očekivano – jer to je recept koji ponavljaju svi filmaši koji su naišli na knjiški dragulj – biti razlomljen u dva filma, koji će u kina stići 2016. i 2017. godine.
“Različita”, u svim medijima i formatima, ponavlja uhodani recept, kroči stazom koju su za nju utabali serijal “Harry Potter”, saga “Sumrak” i “Igre gladi”. Najviše radnjom i žanrom nalikuje “Igrama gladi”, jer i Tris, slično kao Katniss Everdeen, živi u distopijskom svijetu – njezin je podijeljen na četiri frakcije, a kao i Katniss, morat će obraniti obitelj, ljubav i društvo u kojem živi. No, Tris Prior vjerojatno nikad ne bi postala toliko popularna da se ne uklapa u trenutni “kulturni momentum”, u opću pomamu koja je nastala za literaturom za mlade (young-adult, odnosno YA), a koju čitaju sve dobne skupine i demografski razredi.
Istraživanje iz 2012. godine, provedeno među američkim i britanskim čitateljima, koje je provela marketinška firma Bowker Market Research, pokazalo je da čak 55 posto knjiga za mlade kupuju stariji od 18 godina. Najzastupljenija skupina kupaca (28 posto) bila je u dobi od 30. do 44. godine. Barna group je pak početkom ovog kolovoza objavila rezultate vlastitog istraživanja o čitanosti. Uzorku dobne skupine 18+ predstavili su 20 bestselera i upitali ih što su od toga pročitali – tri od pet najčitanijih knjiga u posljednjih su godinu dana pak postali i filmovi.
Zanimljiv je, međutim, jedan drugi podatak iz istraživanja. Većina knjiga danas ne uspijeva stvoriti “kulturni momentum”, u tome ih gotovo bez konkurencije nadmašuju drugi oblici zabave, primarno filmovi. Ipak, tom lošem trendu za knjige otima se upravo YA literatura – čitatelji bez obzira na dob ili demografske grupe obožavaju “Igre gladi” i “Različitu”, a njihovi fanovi podjednako vole i knjige i filmove. Taj je trend, kažu u zaključku istraživanja, nesumnjivo pokrenuo Harry Potter, serijal od sedam knjiga prodan u između 400 i 450 milijuna primjeraka.
Potvrđuje to i doc. dr. Dubravka Zima s Odjela za kroatologiju na Hrvatskim studijima koja kaže kako je nakladnički, odnosno tržišni fenomen YA literature definitivno povezan s knjigama o Harryju Potteru i pripada aktualnom, eventualno i prethodnom desetljeću, iako je pojam YA literature poznat i od ranije.
“Naziv young-adult literatura prenesenica je iz engleskoga jezika, u kojem se tim nazivom određuje ono što mi nazivamo adolescentskom književnošću. Anglofona kritika začetak i procvat anglofone adolescentske (young-adult) književnosti vremenski smješta u pedesete, odnosno šezdesete godine 20. stoljeća, s autoricama Beverly Cleary i S. E. Hinton - odnedavno su obje prevedene na hrvatski jezik. Moram priznati da nemam osjećaj da je adolescentska književnost sada popularnija nego što je prije bila, i da moja neposredna iskustva s adolescentskim čitanjem također ne odražavaju neku veliku promjenu, eventualno tek bolju javnu i medijsku vidljivost. Čini mi se, međutim, da adolescentskoj književnosti u posljednje vrijeme raste popularnost među neadolescentskom populacijom, odnosno da sve više odraslih čita adolescentsku književnost, te da je popularnost svakako povezana s time - primjerice, novije studentske generacije više čitaju adolescentsku književnost. Pretpostavljam da je svakako jedan dio objašnjenja povezan s progresivnom infantilizacijom suvremene – osobito popularne – kulture”, kaže dr. Zima.
S njom bi se u tome sigurno složio američki magazin Slate koji je nedavno objavio članak novinarke Ruth Graham u kojem ona kaže: “Čitajte što god hoćete. Ali bi se trebali sramiti kad je ono što čitate napisano za djecu”, inspirirana prvenstveno ludilom koji su izazvali knjiga i film “Greška u našim zvijezdama”. Roman je na hrvatski prevela nakladnička kuća Fokus, a nazivaju ga ljubavnom pričom 21. stoljeća, aludirajući na film “Ljubavna priča” iz 1970. godine. U “Grešci” Johna Greena glavni su junaci 16-godišnja Hazel Grace koja boluje od raka i 17-godišnji Augustus, bivši košarkaš kojem je amputirana noga. Kritizirajući taj roman, ali i načelno YA literaturu, Graham argumente nalazi u tome što literatura za mlade nije zrela, svrha joj je da ugađa tinejdžerima i mladima, ne daje realnu sliku niti svijeta, niti života, a krajevi su najčešće saharinski romantični ili sudbinski ukleti, uz povremenu dozu histeričnog herojstva.
“Dragi odrasli, uz rizik da zvučim snobovski, beživotno i staro, bolji smo od toga. Znam: živi i pusti da čitaju. Daleko od toga da pokušavam ometati etos naše ere, koji kaže da svatko ima pravo čitati/gledati/slušati što želi. Na policama ozbiljnog čitatelja ima prostora za užitak, eskapizam, sočne zaplete i zadovoljavajuće krajeve. (…) No, ako složenost velike literature za odrasle zamjenjujute sentimentalnim tinejdžerskim dramama, onda nešto važno propuštate.” Slično kao Ruth Graham zapomaže i Joel Stein u The New York Timesu: “Pročitat ću ‘Igre gladi’ tek kad dovršim prijašnjih 3000 godina literature za odrasle”.
Ima i onih koji misle suprotno. Hillary Kelly u New Republicu brani pravo da se čita takva literatura, a slično rezonira i Teresa Michals, koja predaje književnost za mlade na Sveučilištu George Mason, pravdajući svoj stav time da ne postoji 3000 godine literature za odrasle, “nego jedva stotinu godina, što nije puno dulje od povijesti literature za mlade”.
“Ljudi koji su šokirani time što se ‘Greška u našim zvijezdama’ sviđa čitateljima različite dobi, čak i nakon svjedočenja uspjehu prodaje ‘Harryja Pottera’ i ‘Igara gladi’, bit će podjednako šokiranim američkom listom bestselera na prijelazu u 20. stoljeće. ‘Heidi’, ‘Alisa u zemlji čudesa’, ‘Male žene’ i ‘Mali lord Fauntleroy’ bili su na vrhovima top-lista između 1865. i 1914. godine. Sve od T. S. Eliota, kritičari su vukli crtu razgraničenja između ‘Pustolovina Toma Sawyera’, koju je Eliot nazivao knjigom za dječake, i ‘Pustolovina Huckleberryja Finna’, za koju je Eliot inzistirao da ne upada u kategoriju maloljetne literature. Kako god, u prvim dekadama 20. stoljeća obje knjige su hvalili kako izvrsne za ‘dječake svake dobi’”, piše Michals.
Što je uopće literatura za odrasle, pita dalje Michals. “Naziv fikcija za odrasle nikad zapravo nije bio opis onoga što većina odraslih čita, nego više estetički i psihološki standard. Većina odraslih, uostalom, uopće nisu odrasli. Moderni romanopisci, poput Henryja Jamesa, D. H. Lawrencea i Jamesa Joycea, kao i kritičari koji su ih cijenili, bili su prvi pisci koji su se oslanjali na pojam ‘odraslo’ kao na sinonim za ‘dobro’”, dodaje. Upravo ti modernisti, nastavlja, nisu pisali za postojeću odraslu publiku, nego su pišući prizivali takvu publiku, s obzirom da su naslijedili “miješanu”, sastavljenu od dječaka i djevojčica, kako se jednom prilikom požalio Henry James. S vremenom su modernisti prevladali – u idealu čitanja, ako već ne u stvarnoj praksi onoga što se čita.
Dubravka Zima kaže da se termin young-adult literatura u hrvatskom prevodi na dva načina: adolescentska književnost, odnosno književnost za mlade, pri čemu su obje terminske inačice novijega datuma, budući da se do 90-ih godina 20. stoljeća u znanosti, ali i na drugim razinama književne reprezentacije, koristio termin omladinska književnost. Na hrvatskim se humanističkim studijima ravnopravno koriste oba spomenuta pojma.
“Adolescentsku književnost najradije ne bih dobno odredila, budući da se književnost teško može razumijevati i interpretirati u kontekstu dobne isključivosti, te da zainteresirane čitateljice i čitatelji čitaju ono što ih zanima, bez obzira na nastojanja da se njihova ‘upotreba’ književnosti terminološki ili dobno regulira. Uobičajeno je shvaćanje da se adolescentska književnost razlikuje od dječje s obzirom na tematske odabire, no ja bih radije u definiciji adolescentske književnosti pošla od predodžaba koje određuju i definiraju naše razumijevanje književnosti, u ovom slučaju društvenih predodžaba o adolescentima, koje su ključne za definiranje adolescentske književnosti”, pojašnjava.
Dominantna aktualna predodžba u hrvatskoj adolescentskoj književnosti, kaže, ona je o adolescentima orijentiranima isključivo na sebe (svoje proživljavanje i sazrijevanje), svoje vršnjake i neposrednu okolinu, nezainteresiranima za društveni okoliš, usmjerenima na tijelo i tjelesno (posebice adolescentice) te intenzivno vršnjački uključenima, stvarno ili u novije doba sve češće virtualno. Zanimljivo je da se ta predodžba ne podudara s prijevodnom i stranom adolescentskom književnošću koja se Dubravki Zimi u posljednje vrijeme čini ponešto više društveno uključenom, osobito s obzirom na distopijske i ekološke teme.
Njezino mišljenje potvrđuje i lista najčitanijih knjiga za mlade u posljednja tri mjeseca koju su sastavile Knjižnice grada Zagreba. Dominira domaća autorica Sanja Pilić s naslovima koji impliciraju tinejdžersku “opsjednutost” samima sobom, no na listi su ipak zastupljeni i strani bestseleri, redom napisani u žanru fantastike – ima tu vještica, vila, podivljalih grčkih bogova i mnogo magije.
“U prijevodnoj adolescentskoj književnosti svakako prevladava fantastika, popularne su distopijske teme, no one su u adolescentskoj književnosti trajno prisutne, primjerice Ursula LeGuin i Philippa Pearce. U hrvatskoj adolescentskoj književnosti, međutim, fantastika nije toliko popularna. Naša je najčitanija adolescentska autorica Sanja Pilić, koja ne piše fantastiku. Ona je bila najčitanija u 2013., s devet nelektirnih adolescentskih naslova, koji se redom vrte oko spominjanih predodžaba o adolescentima koje zanima isključivo vršnjačko društvo i suvremena popularna kultura, uključujući i interes za globalne i lokalne ‘zvijezde’, shopping, odijevanje, tijelo i tjelesno te ljubavne međuvršnjačke veze. Interes za fantastiku, što se mene tiče, jednim je dijelom povezan s predodžbom o neuključenom i društveno nezainteresiranom adolescentu, kojemu se onda nude eskapistički žanrovi”, komentira dr. Zima.
Urednica u nakladničkoj kući Profil Ivana Žderić potvrđuje kako su romani koji se svrstavaju u kategoriju young-adult literature u ovom trenutku izuzetno popularni. “Naš je najveći hit u toj vrsti literature bila ‘Kradljivica knjiga’ Marcusa Zusaka, što je i dobar primjer young-adult romana koji rado čitaju i odrasli. Taj smo roman, naime, objavili u našoj biblioteci namijenjenoj mlađim čitateljima, ali pokazalo se da su ga brojni odrasli čitali prije svega kao odličan prozni tekst koji funkcionira i izvan okvira žanra. Za njegov uspjeh, ispostavilo se, puno je učinila i usmena predaja čitatelja različitih generacija, a što je moćan oblik reklame u izdavaštvu”, kaže Ivana Žderić.
Profil je nedavno objavio i nagrađivani roman “Među strancima” Jo Walton, neobičnu i vrlo lijepu priču o djevojčici koja je nakon automobilske nesreće ostala invalid, a posebna je po tome što vidi vile i s njima razgovara. Početkom rujna izašao je pak “Labirint: Nemogući bijeg” Jamesa Dashnera, napeti i dinamični roman o zastrašujućem svijetu budućnosti u kojem se prati skupina dječaka koji pokušavaju naći izlaz iz golemog labirinta, a glavni junak je Thomas bez prezimena. Sredinom rujna u kina dolazi i film napravljen prema tom romanu.
“Profil se nije specijalizirao u jednom žanru, odabiremo knjige za koje smatramo da su kvalitetne, vrijedne, dobro napisane, zanimljive i da će zainteresirati publiku. Način na koji urednici knjige biraju često je osoban i uključuje mnoštvo elemenata, od osobnih preferencija, važnosti autora, lista prodavanosti, tema, trendova... Što se tiče samog young-adulta, tu su trenutno prisutna dva jaka trenda – jedan je realni svijet s ozbiljnim problemima, kao što je ‘Greška u našim zvijezdama’ Johna Greena, a drugi izmišljeni zastrašujući svjetovi budućnosti, tzv. distopije u što se ubraju, primjerice, ‘Igre gladi’ ili ‘Labirint’. Vjerujem kako je to vrsta književnosti koja tek jača kod nas i da će svi izdavači objavljivati sve više takvih naslova, a i nama je u pripremi nekoliko njih”, zaključuje Ivana Žderić.
Veliki dio young-adult kolača na hrvatskom tržištu, pored Algoritma koji je godinama prednjačio, posljednjih godina počela je uzimati nakladnička kuća Lumen izdavaštvo, sestrinska firma Školske knjige. “Lumen se sve više bavi YA literaturom, ne samo zato što se ona doista dobro prodaje, već i zato što se svi u kući slažemo da se na tom području trenutno događaju neke vrlo zanimljive stvari, s književnog aspekta, a Lumen je i krenuo u nakladništvo s namjerom da našem tržištu prezentira nešto novo i zanimljivo”, kaže Milena Benini, urednica u Lumen izdavaštvu. Među Lumenovim najvećim hitovima su “Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu”, zatim je tu serijal Rachel Hawking o školi za zločeste vještice, vampire i ostala nadnaravna stvorenja, “Hekatina škola”, te serijal o Oksi Pollock francuskih autorica Anne Plichota i Cendrine Wolf, koji su neki nazvali francuskim odgovorom na Harryja Pottera.
“Dosad smo bili prvenstveno orijentirani na spekulativnu fikciju u YA području, uglavnom zato što je to i dalje najširi dio ponude, pa nam je i izbor bio najbolji. Pri odabiru novih naslova uglavnom prvo gledamo kvalitetu, a tek onda razmišljamo o tome hoće li biti hit”, pojašnjava Milena Benini.
Kako ona pojašnjava fenomen YA literature? “Jednim je dijelom to jednostavna posljedica činjenice da se u YA literaturi trenutno događaju doista zanimljive stvari: ono što je teško prodati u paketu ‘za odrasle’ relativno je lako plasirati kao književnost za mlade. Također, najveći dio književnosti za mlade bavi se vrlo dramatičnim pitanjima, propitujući identitet, određivanje vlastitog položaja u svijetu i životu, a s obzirom na krizu, čini mi se da su to pitanja koja muče i mnoge ljude koji bi u nekim drugim vremenima bili situirani i smatrali da su pronašli odgovarajuće odgovore za sebe”, komentira.
Što čitaju mladi Hrvati?
(Knjižnice grada Zagreba - lista 20 najčitanijih knjiga za mladež u posljednja 3 mjeseca - svibanj, lipanj, srpanj)
1. Jean Kwok - Izgubljena u prijevodu
2. Sanja Pilić - Što cure govore? Što dečki govore?
3. Sanja Pilić - Ideš mi na živce
4. Rachel Hawkins - Hekatina škola
5. Rachel Hawkins - Demonsko staklo
6. Erin Hunter - U divljini
7. J. K. Rowling - Harry Potter i darovi smrti
8. Rick Riordan - Kradljivac gromova
9. Anne Plichota i Cendrine Wolf - Nevidljivi svijet
10. Jasminka Tihi-Stepanić - Imaš fejs?
11. Harper Lee - Ubiti pticu rugalicu
12. Sanja Pilić - Fora je biti faca, zar ne?
13. J. K. Rowling - Harry Potter i Red feniksa
14. Aprilynne Pike - Sudbina
15. Sanja Pilić - Što mi se to događa?
16. J. K. Rowling - Harry Potter i kamen mudraca
17. Aprilynne Pike - Krila
18. Rick Riordan - More čudovišta
19. Aprilynne Pike - Čarolije
20. Erin Hunter - Vatra i led
Koliko su zaradili filmovi snimljeni prema najpopularnijim young-adult romanima?
(Izvor: Box Office Mojo)
1. Harry Potter – 7,7 milijardi dolara (7 filmova)
2. Igre gladi – 1,5 milijardu dolara (2 filma + 2 koja dolaze)
3. Sumrak – 3,3 milijarde dolara (4 filma)
4. Različita – 426 milijuna dolara (1 film + 2 koja dolaze)
5. Greška u našim zvijezdama – 272 milijuna dolara (tek je krenuo u kina)
* Tekst je originalno, u skraćenom obliku, objavljen u tjedniku Globus.
Podijeli na Facebook
