Piše Tanja Tolić
1) Ljudmila Ulicka
Jakovljeve ljestve
Fraktura, 2019., prijevod Igor Buljan
Jakov, rodozačetnik dvanaest izraelskih plemena, onaj koji se borio protiv Boga – a sve da se Bog pokaže jakim – u Betelu je usnio san: sanjao je ljestve, po njima anđeli idu gore-dolje, a odozgo Bog ga blagosilje. San je amblematski, ne odnosi se samo na Židove, ili ga barem tako tumači Nora, glavna junakinja romana: Bog je preko Židova blagoslovio sve bez iznimke i ako Židove otjeraju iz ovoga svijeta, neizvjesno je hoće li se blagoslov očuvati. "Jakovljeve ljestve" – roman obima i značaja kakve su pisali veliki ruski pisci, Tolstoj između ostalih – govori i o sudbinama drugih progonjenih ljudi, posebno žrtvama staljinističkog režima. Autorica je iskoristila fragmente pisama iz obiteljskog arhiva i izvatke iz KGB-ova dosjea Jakova Ulickog, a priča obuhvaća više od stotinu godina turbulentne ruske povijesti koja se prelomila na njezinoj obitelji; prošlost ne nestaje, samo se spušta u dubinu. Iako broji gotovo 600 stranica, knjiga se lako i brzo čita: zato što je glavni junak ustvari bit; čovjekova visina i niskost, hrabrost i kukavičluk, okrutnost i nježnost, i strast prema spoznavanju.
2) Aldous Huxley
Divni novi svijet
Lumen, 2018., prijevod Stanislav Vidmar
Miranda je ta koja u prvom prizoru petog čina Shakespeareove "Oluje" zadivljeno uzvikne: "O divote! Koliko su dražesna ta stvorenja! Kako je lijep ljudski rod! Oh, divna li novoga svijeta!" U "Divnom novom svijetu" Aldousa Huxleyja – koji je naslov svojeg kultnog romana iz 1932. posudio iz "Oluje" – niti je novi svijet divan niti su stvorenja (ljudi) dražesna. Svijetom budućnosti upravljaju Nadzornici, društvo je idealno i totalitarno, a njegovi su stanovnici – sretni potrošači. Rađaju se iz boce u kojoj se uz pomoć genetskog inženjeringa miksa biološki materijal, a dok odrastaju, svaku im noć ispiru mozak hipnotičkim rečenicama koje ih uče da se blaženstvo postiže korištenjem droge, prakticiranjem rekreacijskog seksa i kupovinom, kupovinom. Jedino Bernard Marx – nomen est omen! – duboko sumnja u to kapitalističko društvo programirane sreće. U distopijskom žanru, danas je jasno, Huxley je pobijedio Orwella: možda nama i vladaju svinje, no i svinjama i nama ne vlada Big Brother, nego divovski šoping-centar u koji se svijet pretvorio.
3) Irvin D. Yalom
Problem Spinoza
Kosmos izdavaštvo, Beograd, 2015., prijevod Maja Kostadinović
Irvin D. Yalom jedan je od najcjenjenijih živućih psihijatara i psihoterapeuta. Pionir je na području egzistencijalne psihoterapije, dao je značajan doprinos polju grupne analize, no milijuni čitatelja vole ga zbog njegovih knjiga u kojima spaja psihoterapiju i filozofiju. Benedikt de Spinoza (1632.-1677.) heremom je ekskomuniciran iz židovske zajednice zbog heretičkog shvaćanja prirode Boga i tumačenja biblijskih knjiga. Neki Spinozu smatraju prvim zapadnjakom koji je živio bez vjerske pripadnosti, drugim riječima bio je prvi javno deklarirani ateist. Roman naizmjence prati Spinozu te uspon i pad nacističkog ideologa Alfreda Rosenberga koji je svojoj operativnoj grupi naredio da opljačka Spinozinu biblioteku u pokušaju da iziđe na kraj s nacističkim "problemom Spinoza". I Spinozi i Rosenbergu autor u romanu izmišlja kontrapode, pri čemu je Rosenbergov psihijatar taj koji se suočava s teškim zadatkom: je li moguće zaustaviti, ako već ne izliječiti, zločinca?
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
