Miroslav Krleža rođen je 1893. u Zagrebu. Već je svojim prvim knjigama iz doba društvene i kulturne krize potaknute Prvim svjetskim ratom dospio u središte javne pozornosti, da bi njegovo opsežno i raznovrsno djelo do kraja 20. stoljeća steklo status najvažnijega opusa hrvatske književnosti. Ogledao se u gotovo svim žanrovima modernističkih estetika svoga doba, od avangardističkih drama (“Kraljevo”, “Kolumbo”) do romansirane društvene kronike (“Zastave”). U nizu naslova, nakon novelističkoga ciklusa iz života hrvatskih domobrana “Hrvatski bog Mars”, izdvajaju se drame o Glembajevima (“Gospoda Glembajevi”, “Leda”, “U agoniji”), romani “Povratak Filipa Latinovicza” i “Na rubu pameti”, pjesnička zbirka “Balade Petrice Kerempuha”, polemičke i esejističke knjige “Moj obračun s njima” te “Deset krvavih godina”, zapisi o putovanju “Izlet u Rusiju”. Krleža je istodobno trajno poticao kritičko preispitivanje vrijednosti i mitova, bitno pomažući da se hrvatski identitet učvrsti kao samorazumljiv i održiv glas u zajednici slobodnih naroda. Od 1950. je vodio Leksikografski zavod, koji se poslije njegove smrti 1981. u Zagrebu, po Krleži i zove.
Podijeli na Facebook
