Svoju lirsku avanturu otpočela je stihom – "napišem šuma i bude šuma" – stihom koji je ubrzo postao jedan od najpoznatijih i najomiljenijih stihova suvremene hrvatske poezije. Proglasili su ga najsvjetlijim i najoptimističnijim stihom, a Ankinu poeziju radosnom novošću hrvatskog pjesništva. Šuma je ostala jedan od ključnih simbola njezine poezije
Christina Rossetti i Emily Dickinson rođene su u razmaku od svega pet dana, obje u prosincu 1830. godine, svaka sa svoje strane Atlantika, da bi – svaka sa svoje strane – obilježile i transformirale liriku na engleskom jeziku u devetnaestome stoljeću. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski dvije njihove svibanjske pjesme
U Vuongovu "Noćnom nebu" ulazne i izlazne rane stvarne su, razderane pucnjem i "neispaljenim" riječima, ali njegove pjesme inzistiraju na tome da se možemo iscijeliti zanosom. Izlazne rane iz naslova ove zbirke raščarana su metafora: zvijezde, znak na nebu, ustvari su "izlazne rane/ svake/ greškom ispaljene riječi"
Pisati o gubitku svega, ulaziti u intime i secirati, mesariti, odrađivati toga Sizifa, jedini je pošteni posao pisca. To volimo nazivati kulturom i nitko ne bi htio da je to tako, ali se nećemo maknuti ni milimetar prema nečemu što je drugačije, ako ne znamo da je to tako. U Hrvatskoj danas postoje ti ljudi, ti odlični pisci koje mogu, barem ja, s guštom čitati i misliti da čitam svijet
Novoobjavljene naslove potpisuju autorice rođene između sredine 40-ih i sredine 90-ih prošlog stoljeća, od onih nagrađenih najvažnijom hrvatskom pjesničkom nagradom, Goranovim vijencem, do onih nagrađivanih u kategoriji mladih pjesnikinja, kao što je Goran za mlade
S osam novoobjavljenih pjesničkih naslova, među kojima je i "Zbiljka" aktualnog dobitnika Goranova vijenca – Miroslava Kirina, broj onih koje potpisuju dobitnici Gorana za mlade pjesnike i Goranova vijenca popeo se na čak 70, od ukupno 187 – dakle više od trećine objavljenih, čime se mrežne stranice projekta BEK još jednom potvrđuju kao najrelevantniji besplatni digitalni repozitorij kad je u pitanju suvremena hrvatska poezija
Kad se bližio njezin devedeseti rođendan, odlučila sam izvući iz zaborava njezin radio-dramski opus. Drame sam presnimila i odnijela joj da ih čuje. Nisam ni slutila da ih nije slušala otkako su nastale, prije četrdeset godina. Onako sitna, ne bi li bolje čula, stisnula se skroz blizu zvučnika, kao da želi ući u njega. I smijala se, smijala
