Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
Povezujući romane "Sveženski bluz" Erice Jong, "Dane zaborave" Elene Ferrante i "Trajnu ljubav" Iana McEwana s romanom "Namjerno zanemarivanje. Roman o ljubavi" Lene Andersson, Jelena Zlatar Gamberožić u svojem eseju ispituje fenomen ljubavne opsesije. Takve iluzije mogu biti prolazne epizode koje nemaju mnogo utjecaja na naš život, ali mogu prerasti i u ozbiljnu emotivnu opsesiju ili fiksaciju
Brené Brown, doktorica znanosti i predavačica na Koledžu socijalnog rada Sveučilišta u Houstonu, dvanaest godina istraživala je metodom dubinskih razgovora s nekoliko stotina ljudi u dobi od 18 do 87 godina što je sreća. Rezultati koje je dobila ukazuju na sindrom svojevrsne revolucije u malom
Željka Matiješević u svojoj prvoj neznanstvenoj knjizi, podnaslovljenoj "Alternativni leksikon duše", ispisuje glosar pojmova važnih za psihičko stanje, ali i zdravlje. Autorica odmah na početku priželjkuje alijansu srca, društvo u kojem ne vlada narcizam nego empatija i zahvalnost
Glavni lik romana "Horror vacui" žena je (istovremeno pripovjedačica), otprilike u srednjim tridesetim godinama, kontemplativna i britkoumna. U svojevrsnom unutarnjem monologu ona razmatra svijet, prostor, zbivanja oko sebe, a nadasve odnos sa suprugom od kojeg se udaljava konstatirajući da je njihova povezanost gotovo nikakva
Izražavati se, govoriti i pokazivati uvijek (pogotovo izvana) djeluje jednostavnije nego što doista jest, pogotovo kad su naše obiteljske uloge duboko ukorijenjene te u mnogim slučajevima jasno zadane. O tome govori roman "Odrasli ljudi" Marie Aubert
Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"