Britanska psihijatrica i psihoterapeutkinja Sue Stuart-Smith napisala je fascinantnu knjigu "Um kao brižno njegovan vrt" koju je upravo objavila Planetopija. Podsjećajući na književne i povijesne primjere dobrobiti od komadića zemlje pretvorenog u vrt, u knjizi iznosi i cijeli niz zapanjujućih podataka: uzgajanje biljaka u zatvorima smanjuje nasilje i povratak u zatvor, boravak u prirodi nam snižava krvni tlak već nakon nekoliko minuta a razine kortizola nakon pola sata, bakterije iz tla nam podižu razinu serotonina u mozgu, a boravak u gradskom parku jednom tjedno za sedam posto smanjuje slučajeve depresije među populacijom
Svijet se srušio, teška vremena postala su gora, toliko strašna da je gotovo neukusno zazivati hrabrost i dobrotu. Tko se uopće može približiti drugima u trenutku kad nam govore da držimo odstojanje od najmanje dva metra? Tko može misliti na ljubav u trenutku kad je gotovo jedino što osjećamo strah? Budistička redovnica Pema Chödrön ponudila je moguće odgovore na ta pitanja u svojim knjigama
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici – traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu – realistično je pretpostaviti da smo dobri
Nakladnička kuća Sandorf nedavno je u svojoj biblioteci Mu, posvećenoj klasicima perenijalne filozofije, objavila knjigu jungovskog analitičara Jamesa Hollisa "Projekt Eden". U pitanju je otriježnjujuća knjiga: kao što nije istinita naša fantazija o besmrtnosti, nije istinita ni ideja o magičnom Drugom – pronalasku srodne duše, osobe koja će nas voljeti točno onako kako oduvijek čeznemo
Glavni lik romana "Horror vacui" žena je (istovremeno pripovjedačica), otprilike u srednjim tridesetim godinama, kontemplativna i britkoumna. U svojevrsnom unutarnjem monologu ona razmatra svijet, prostor, zbivanja oko sebe, a nadasve odnos sa suprugom od kojeg se udaljava konstatirajući da je njihova povezanost gotovo nikakva
Zašto su narcistični, granični i shizoidni poremećaji ličnosti postali klasični psihološki poremećaji našega vremena? Što je to lažno ja, a što istinsko ja? O tome govori ugledni američki psihijatar i psihoterapeut James Francis Masterson u nedavno objavljenoj knjizi
