Intervjui

Large peru%c5%a1ko glavna

Ivana Peruško: Prevoditelj neprestano pregovara – s autorom, tekstom, tuđom i vlastitom kulturom, ali i sa samim sobom

Imala sam dojam kao da mi je za vratom cijelo jedno stoljeće važnih i utjecajnih glasova. Imala sam posla s našim velikanima, s prevoditeljima koje uistinu cijenim pa je, posve iskreno, bio prisutan i strah da ću podbaciti, da neću ispuniti ni vlastita očekivanja ni očekivanja ljudi koji su mi povjerili ovaj zadatak. No, prevođenje nije natjecanje, ono je učenje, obogaćivanje

Large senko karuza4

Senko Karuza: Svi smo lopovi, s različitim stilovima, koji se trude da svijet ne bude uvijek u vlasništvu jednoga

Pisati o gubitku svega, ulaziti u intime i secirati, mesariti, odrađivati toga Sizifa, jedini je pošteni posao pisca. To volimo nazivati kulturom i nitko ne bi htio da je to tako, ali se nećemo maknuti ni milimetar prema nečemu što je drugačije, ako ne znamo da je to tako. U Hrvatskoj danas postoje ti ljudi, ti odlični pisci koje mogu, barem ja, s guštom čitati i misliti da čitam svijet

Large image2

Anja Majnarić: Dobar prijevod je tekst koji teče kao da je napisan na hrvatskom

U samo četiri godine Anja Majnarić prevela je tri tisuće stranica "Moje borbe". To je tek djelić onoga što je zadnjih godina prevela s norveškog jezika, no monumentalni šestodijelni roman Karla Ovea Knausgårda donio je u Hrvatskoj širu prepoznatljivost i norveškom književniku, a i njoj kao prevoditeljici. Njezino ime postalo je simbol i za dobre prijevode i za dobru književnost

Large %c5%bdelimir peri%c5%a1 adrijana vidi%c4%87 2

Želimir Periš: Današnja “brnjica za vještice” se postiže puštanjem kakofonije glasova u kojoj se dobar glas sve teže čuje

Kao pisac, tako su me učili, živim u tekstu. Tekst me štiti od svijeta i ograda je od odgovornosti. Sve što napišem unutar priče ima taj divan zaštitni sloj percepcije. Napišem li neku hrabru ideju, super, likovi koje pišem su junaci. Napišem li što glupo, opet super, upućujem na ljudsku glupost. I u jednom i u drugom slučaju imitiram svijet oko sebe

Large karolina portret tihana

Karolina Lisak Vidović: Književnost je naša esencijalna potreba i uvijek nervira one koji nastoje život svesti na puko postojanje

Ove sezone, nakon što je emisija "Što je klasik?" prebačena na Prvi program, gledanost prvih nekoliko emisija u rujnu i listopadu 2022., prema istraživanju AdScannera a na uzorku IPTV i kabel kućanstava jednog teleoperatera u Hrvatskoj, bila je u prosjeku oko četiri posto AMR-a, što znači od 150 do 160 tisuća kućanstava. Najgledanija je bila emisija o Lászlu Krasznahorkaiju

Large lidija dedu%c5%a1   autor fotografije adrijana vidi%c4%87

Lidija Deduš: Pišem jer želim napraviti jedan pošteni egzorcizam nad samom sobom

Ja se, zapravo, užasno bojim onoga što će izaći iz mene dok pišem, ali se još više bojim da će se to zakukuljiti u meni, a ja ga neću moći izbaciti. Grozan osjećaj. Imaš nešto za reći, a kad počneš pisati, to nešto se pretvara u banalnost. Meni je to kao da sam izdala najboljeg prijatelja. Ali, ako se ne suočim s tim strahom, nikad neću saznati koliko je beznačajan

Large darko milo%c5%a1i%c4%87

Darko Milošić – Dogodilo se čudo: "teška knjiga" postala je hit

Mene zanima ponuditi zainteresiranim čitateljima na uvid kulturološki i civilizacijski relevantna djela čiji su autori, redom vrhunski stručnjaci, neupitni autoriteti koji svojoj temi ne pristupaju na prozelitski i propagandni, nego na inteligentan, sofisticiran, intelektualno poticajan i argumentiran način, kaže glavni urednik nakladničke kuće Sandorf

Big 1227 3649

Dinko Kreho - Književnost zapada nezahvalna zadaća da pokuša igrati ulogu odsutne politike

U mom slučaju, dok pišem poeziju, prozu ili kritiku imam posve različite ličnosti, živim živote koji si međusobno pretjerano i ne nalikuju. Takav pristup pisanju, koji francuski pisac Tristan Garcia emfatično naziva shizofrenim, na mene djeluje iznimno oslobađajuće – što, naravno, ne znači da takav učinak ima na svakoga. Pisanje je, na koncu, usamljenički proces i posao, čak i u vremenu društvenih medija

Big 1226 3648

Andrijana Kos Lajtman – Svijet pročitanih knjiga je kao vrt koji se mijenja

Da bi se nešto moglo dubinski promijeniti, potrebno je promijeniti svjetonazorske i vrijednosne stupove društva u kojem živimo, okrenuti ga humanizmu – počevši od vrtića, pa do fakultetskih okvira i programa, o širim aspektima da i ne govorim: pismenost, kultura i umjetnost – ukoliko želimo da ne budu endemske već redovne pojave – moguće su samo u društvu koje tendira moralnim i intelektualnim vrijednostima, duhovnoj i svjetonazorskoj otvorenosti i socijalnoj pravednosti

Big 1223 3646

Dubravka Ugrešić – Hrvatska živi nacionalizam kao doba svoje 'modernosti'

Nacionalizam je povezan sa strahom od modernosti, od brzine, od promjena, od novih saznanja. Taj strah goni ljude da se omataju u nacionalne zastave kao u kakvu spasonosnu simboličnu placentu. Taj isti strah je uzrok strašne ksenofobije i svakodnevnog nasilja. Nacionalizam je neka vrsta petrifikacije, zaustavljanja, okamenjivanja. Zato, uostalom, i Srbi i Hrvati vole svoje kamenje, kamenjare, ogoljelost

Big 1180 3597

Marija Dejanović - Poezijom govorimo stvari koje moramo reći, a ne znamo kako

Prva nagrađena pjesnikinja predstavljena na ovogodišnjem festivalu Prvi prozak na vrh jezika, nakon nastupa projekta Zaron, bila je Marija Dejanović, laureatkinja Gorana za mlade pjesnike, najuglednije hrvatske pjesničke nagrade. Rođena Siščanka, Marija Dejanović prvi put je predstavila svoju poeziju na Stihovnici Siska

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više