Na ukupno 630 stranica knjige "Moderne misleće žene: intelektualna povijest žena u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća", koju su uredile Ana Batinić i Marijana Kardum, sakupljeni su vrlo različiti tekstovi hrvatskih autorica objavljivani u razdoblju od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća: od programskih članaka, dnevničkih i memoarskih zapisa, fikcije, stručnih članaka, reagiranja, pogovora. Mnogi od njih nikad prije nisu bili objavljeni. U nedavno objavljenim memoarima učiteljica Jelica Belović Bernadzikowska svjedoči o nizu patoloških društvenih pojava usmjerenih protiv žena na prijelomu stoljeća, a implicitno naznačuje da je i sama bila žrtva neželjene seksualne pozornosti Ise Kršnjavoga
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Anjet Daanje pripovijedanje koristi kao dimnu zavjesu; kad se razmakne ektoplazma riječi i literarizirani biografizam, ispostavi se da je "Pjesma o rodi i dromedaru" najviše roman o vremenu koji čitatelja stavlja u poziciju promatrača izvan ljudskog/psihološkog vremena, a Daanje ga tek prividno stabilizira gravitacijom kronološkog pripovijedanja kako ne bi izgubio sat, kompas, osovinu, možda zaprečnicu i shvatio da je ne samo sjedinjen s vremenom, nego da ga upravo on – proizvodi
Siroče u ovoj knjizi nije figura autorskog moraliziranja "užasnog djetinjstva", a nije ni heripoterovska figura siročeta kao prerušenog Krista Spasitelja. Demon Copperhead je ono što Dubravka Ugrešić u svom romanu naziva "lisicom" ili piscem, osobom koja slijedi Leontesovo geslo iz Shakespeareove "Zimske priče": "Simply the thing I am shall make me live". Ovdje se to može prevesti na način da je Demon od samog početka svoje "samonarativizacije" prihvaćao bilancu nule osobnih prilika i nule socijalne nade bez imalo ogorčenosti, slaveći to što je elementarno živ, piše Nataša Govedić o romanu Barbare Kingsolver "Demon Copperhead"
Priča o ženi zatočenoj u jednom danu Solvej Balle pala je na pamet prije gotovo četrdeset godina, 1987., šest godina prije nego što je snimljen film "Beskrajan dan". Isprva je planirala napisati samo jednu knjigu, no do 2017. postalo joj je jasno da joj treba sedam knjiga kako bi obradila sve ideje povezane s vremenom, s onim što naziva "filozofijom ponavljanja". Šest knjiga iz serijala "O volumenu vremenu" dosad je prodano u 170 tisuća primjeraka
Iako je bila jedna od najvećih austrijskih književnica svoje generacije, rijetki znaju za nju, i to uglavnom po filmu "Zid" koji je snimljen prema njezinu romanu. Marlen Haushofer pisala je o svakodnevnom životu žena zatvorenih u kućanske poslove i rodne uloge. Danas je jasno da je bila ispred svojeg vremena: njezina djela mogu se čitati kao feministička kritika patrijarhalnih i malograđanskih obitelji, dok je protagonistica "Zida" radikalno postmoderna junakinja
Anjet Daanje pripovijedanje koristi kao dimnu zavjesu; kad se razmakne ektoplazma riječi i literarizirani biografizam, ispostavi se da je "Pjesma o rodi i dromedaru" najviše roman o vremenu koji čitatelja stavlja u poziciju promatrača izvan ljudskog/psihološkog vremena, a Daanje ga tek prividno stabilizira gravitacijom kronološkog pripovijedanja kako ne bi izgubio sat, kompas, osovinu, možda zaprečnicu i shvatio da je ne samo sjedinjen s vremenom, nego da ga upravo on – proizvodi
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
