Španjolski pisac, svećenik i teolog Pablo d'Ors napisao je kratak esej o meditaciji nazvan "Biografija tišine" koji je prodan u više od 350 tisuća primjeraka. Od nedavno je dostupan i hrvatski prijevod u izdanju Sandorfa
Knjiga Donatelle Di Cesare, "Domaći stranci. Filozofija migracije", zahtjevna je filozofska knjiga jer autorica utemeljuje novu granu: filozofiju migracije, kao nasušnu potrebu trenutka društvenog razvoja. Napisana je jasno, sustavno, lucidno, zapanjujuće eruditski, zahvaćajući temu od dalekih vremena do suvremenosti, ali je tekstu dala, za filozofiju neuobičajenu, dinamiku – vodi vas sigurnom rukom prema spoznajama koje su potresne. Pritom, autorica se kloni jeftine dnevne politizacije teme, ne upliće se u ideološke raspre, nego s visina drevne filozofske tradicije iznosi činjenice, a na vama je da se preispitate o tome što uopće znate (naravno, u Sokratovom smislu) o migracijama, koliko ste svjesni ispiranja mozga kojem ste izloženi, imate li snage suočiti se s vlastitim predrasudama
Grafički dizajner Mihajlo Arsovski više od pola stoljeća oblikovao je kulturu: knjige, novine, časopise, kazališne plakate. Nedavno su Marko Golub i Dejan Kršić objavili raskošnu monografiju posvećenu njegovu stvaralaštvu
Španjolski pisac, svećenik i teolog Pablo d'Ors napisao je kratak esej o meditaciji nazvan "Biografija tišine" koji je prodan u više od 350 tisuća primjeraka. Od nedavno je dostupan i hrvatski prijevod u izdanju Sandorfa
Lovro Škopljanac, Velna Rončević i Luka Ostojić u sklopu svojeg znanstvenog istraživanja razgovarali su s 1005 hrvatskih čitateljica i čitatelja kako bi saznali što pamte iz književnih djela koja su pročitali. U istraživanju koje se odvijalo u narodnim knjižnicama više su sudjelovale čitateljice (70 posto), većina ih je visoko obrazovana (65 posto), a prosječna dob im je 45 godina. Među njima su posebno zanimljive "superčitateljice"
Omiljena zagrebačka knjižničarka, 2019. godine proglašena Zagrepčankom godine, i voditeljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića sredinom travnja odlazi u mirovinu. Svi mi koji svoje unutarnje tvrđave gradimo na knjigama – "steći naviku čitanja", kako je jednom rekao William Somerset Maugham, "znači izgraditi sebi utočište od gotovo svih nevolja života" – imali smo svoju knjižničarku koja je s nama, knjigu po knjigu, redovito od djetinjstva, gradila hram u kojem se molimo čitajući. Jasna Kovačević mnogima je bila upravo takva knjižničarka
Petra Prtajin, autorica romana "Samo jedna od", svakako je napisala kompleksan tekst o maturantici koja misli da će joj biti lakše ako konačno pripada nekoj grupi, ako se "uklopi", ali kad se to dogodi, pripadnost se pokaže mnogo opasnijom od apartnosti. Vrijedilo bi saznati što o tom tekstu misle mladi čitatelji: slažu li se sa stavom da je konformizam preduvjet odrastanja ili im je Piin poučak odbojan. Jer iako je u tekstu prisutan žargon generacije Z, to ne znači da je pred nama roman homogene mladenačke skupine. Prije bih rekla da je Prtajin progovorila o djevojačkoj potrebi da se "svima bude sve" (kći, unuka, ljubavnica, njegovateljica, prijateljica itd.), što je vrlo specifično patrijarhalno socijalno programiranje ženskog roda, piše Nataša Govedić
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
