U dvadesetom stoljeću putopis postaje "dragovoljno prljava", heterogena kronika interkulturalne sadašnjice ili način na koji bilježimo susrete između različitih načina postojanja, znajući da zapravo nemamo pojma jedni o drugima i da je za početak potreban interes i pristanak na međusobno učenje. Godine 1977. objavljen je putopis Brucea Chatwing "U Patagoniji", koji spaja eksperimentalnu prozu, memoaristiku, humorne i analitički fundirane povijesno-analitičke dionice proze u vrstu teksta koju zapravo piše i Dinko Telećan u svom putopisu "Tri daljine": riječ je o prisnoj suradnji etnografije i autobiografije, kroz koje shvaćamo da istovremeni spoj i unutarnjeg i vanjskog kretanja stvara i jake proboje "ograničenog", granicama sputanog mišljenja
Prvi roman velikog njemačkog pisca na hrvatski je prvi put prevela Iva Adum 1950. godine, a nakon sedamdeset četiri godine iznova ga je preveo Andy Jelčić. Mann je roman objavio 1901. godine, kad je imao samo dvadeset šest godina, a izmišljeni Buddenbrookovi inspirirani su poviješću njegove obitelji. Za taj je roman dobio Nobelovu nagradu za književnost
"Isijavanje" je ustvari prozna verzija Fosseove drame "U crnoj šumi" koja je premijeru imala u Oslu u rujnu 2023. godine, nekoliko mjeseci prije nego će postati nobelovac. To objašnjava dojam prostornosti, trodimenzionalnosti novele koji čitatelj ima od prvog trenutka: od prve rečenice ima osjećaj snažne dramaturgije koja se odvija oko njega i pripovjedača, jer u tome su zajedno
Za razliku od, recimo, šekspiromanije ili bardolatrije, kao transstranačkog obožavanja jednog dramskog pjesnika (i širenja britanskog projekta nacionalne kulture diljem kolonija) ili bitlsomanije koja se iscrpljivala u dionizijskim plesovima, wagnerizam je kolektivni fenomen pseudoreligioznosti čiji tragovi mahom upućuju na post-sekularno društvo kojemu se ni u ovom trenutku ne vidi kraja. Tim više jer Ross zapravo ne piše o Wagnerovoj glazbi, nego o kulturi praćenja te glazbe
Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o kapitalnom djelu Witolda Gombrowicza, "Dnevnik, 1953. – 1969.", koje je s poljskog nedavno preveo Adrian Cvitanović za nakladničku kuću Disput. Stotine stranica nemilosrdne kritike svekolike poljske književnosti, sabijene u njegovu dnevniku, mogu se sažeti na univerzalni zaključak: "Probleme postojanja ne može riješiti jedan čovjek – oni se rješavaju, ako uopće, u ljudskosti. Ozbiljna književnost ne služi tome da život učini lakšim, nego upravo da ga oteža"
Grafički dizajner Mihajlo Arsovski više od pola stoljeća oblikovao je kulturu: knjige, novine, časopise, kazališne plakate. Nedavno su Marko Golub i Dejan Kršić objavili raskošnu monografiju posvećenu njegovu stvaralaštvu
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
