U Drugom svjetskom ratu suprotstavljene tabore predvodili su ratni vođe koji su bili ili strastveni čitatelji ili autori bestselera: Churchill je dobio Nobelovu nagradu za književnost, Hitler je prodao devet milijuna primjeraka "Mein Kampfa", a Staljin je imao zbirku od 15.000 knjiga
"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu
Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Kiran Desai je 2006., kad joj je bilo trideset pet, zahvaljujući romanu "Nasljeđe gubitka" postala najmlađa dobitnica Bookera. Potom dvadeset godina nije objavila ništa. Pisala je novi roman, pomalo posramljeno kaže ljubavnu priču, koji je narastao na 5000 stranica. Skratila ga je i objavila u rujnu 2025. pod naslovom "The Loneliness of Sonia and Sunny"
Antropolog James Suzman napisao je knjigu "Rad", u osnovi antropološku studiju u kojoj zastupa hipotezu kako bismo svi trebali zauzeti mnogo opušteniji stav prema radu, najviše stoga što vjerujemo u koncepte koji više nisu točni, ako su ikada i bili – prvenstveno u ekonomiju oskudice zbog koje smo opsesivno zaokupljeni ekonomskim rastom
Knjiga Donatelle Di Cesare, "Domaći stranci. Filozofija migracije", zahtjevna je filozofska knjiga jer autorica utemeljuje novu granu: filozofiju migracije, kao nasušnu potrebu trenutka društvenog razvoja. Napisana je jasno, sustavno, lucidno, zapanjujuće eruditski, zahvaćajući temu od dalekih vremena do suvremenosti, ali je tekstu dala, za filozofiju neuobičajenu, dinamiku – vodi vas sigurnom rukom prema spoznajama koje su potresne. Pritom, autorica se kloni jeftine dnevne politizacije teme, ne upliće se u ideološke raspre, nego s visina drevne filozofske tradicije iznosi činjenice, a na vama je da se preispitate o tome što uopće znate (naravno, u Sokratovom smislu) o migracijama, koliko ste svjesni ispiranja mozga kojem ste izloženi, imate li snage suočiti se s vlastitim predrasudama
Velika francusko-američka kiparica od djetinjstva je rastrgana: otac je želio još jednog sina, njezinu majku vara s brojnim ljubavnicama, kad joj majka umre, djevojka se baci u rijeku. Spasit će je brak i odlazak u Sjedinjene Države gdje će svoju depresiju i potisnuti bijes pretvoriti u kreativnu energiju za jedan od najzanimljivijih kiparskih opusa. O tome govori dokumentarac "Skulptura i bijes" redateljice Marie-Ève de Grave nedavno prikazan u sklopu Arterije
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
