Amalie Skram: norveška spisateljica koja je razotkrila zlostavljanje žena u psihijatrijskim bolnicama

"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu

Large 4

Knjige eseja

Eseji

Large jane austen il 2

Jane Austen: I danas ju čitamo jer prepoznajemo njezine "društvene penjače", šarmantne buntovnike, zavedene romantičare i tihe junakinje s integritetom

U 19. stoljeću, zahvaljujući biografijama njezina brata i nećaka, zamišljali su je kao obzirnu kršćansku usidjelicu, u 20. stoljeću kao povučenu romantičnu junakinju, danas kao ambicioznu profesionalnu autoricu. Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine obilježava 250 godina od rođenja svoje najslavnije spisateljice, a nova BBC-jeva serija, "Jane Austen: Uspon genija", nastoji rekonstruirati manje poznati život slavne spisateljice i dati odgovor na pitanje kakav je njezin utjecaj danas

Large pancho villa

Eric Hobsbawm: plemeniti razbojnici, osvetnici i hajduci

Hobsbawm tumači socijalni banditizam kao svojevrsni element povijesne i društvene ravnoteže, nadomjestak za društvene pokrete, korektivnu silu koja djeluje s malo društvene promućurnosti no zato s velikom afektivnom energijom. Naime, kako uvjerljivo pokazuje autor, banditske skupine, usprkos velikoj, pa i nekritičkoj potpori zajednice u kojoj djeluju, nisu sila promjene niti mogu ili znaju artikulirati ideje o novom poretku koji bi dokinuo socijalnu nepravdu; kako to sažima Hobsbawm, banditi nisu ideolozi niti proroci, nego aktivisti

Large unsplash

Postoji li uopće svjetska književna republika? I kako se u nju ulazi?

Sve od ruskog formalizma, ponavlja se formula da bilo koje relevantno književno djelo čini omjer "stranog i domaćeg" ili uzora i otklona (nikako ne samo oponašanje uzora, ali izvjesno ne i drvenje samo po vlastitom iskustvu). Možemo to reći i eliotovski: svjetsko djelo nastaje na pregovaralištu "tradicije i individualnog talenta". Pišući o knjizi "Svjetska književna republika" francuske autorice Pascale Casanova, književna kritičarka Nataša Govedić ističe kako svaki pisac mora živjeti u stanju egzila da bi uopće mogao voditi bitku sa sustavima licemjernih valorizacija i validacija

Čitajte svježe.

Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.

Prijava na newsletter

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više