Priča o ženi zatočenoj u jednom danu Solvej Balle pala je na pamet prije gotovo četrdeset godina, 1987., šest godina prije nego što je snimljen film "Beskrajan dan". Isprva je planirala napisati samo jednu knjigu, no do 2017. postalo joj je jasno da joj treba sedam knjiga kako bi obradila sve ideje povezane s vremenom, s onim što naziva "filozofijom ponavljanja". Šest knjiga iz serijala "O volumenu vremenu" dosad je prodano u 170 tisuća primjeraka
Iako je bila jedna od najvećih austrijskih književnica svoje generacije, rijetki znaju za nju, i to uglavnom po filmu "Zid" koji je snimljen prema njezinu romanu. Marlen Haushofer pisala je o svakodnevnom životu žena zatvorenih u kućanske poslove i rodne uloge. Danas je jasno da je bila ispred svojeg vremena: njezina djela mogu se čitati kao feministička kritika patrijarhalnih i malograđanskih obitelji, dok je protagonistica "Zida" radikalno postmoderna junakinja
Gabriel García Márquez za života se opirao ekranizaciji svojeg najpopularnijeg djela, za koje je dobio i Nobelovu nagradu. Nije vjerovao da ga je moguće pretvoriti u film ili seriju. No upravo je to uspjelo striming servisu Netflix koji je ovoga prosinca emitirao prvi dio sage o Buendíjama, sedam generacija jedne obitelji koja strahuje da će im se – jer se žene međusobno – roditi dijete s prasećim repom
Wiesel je kao mladić preživio Auschwitz i Buchenwald u kojem su mu ubili oca, majku i sestru. Utočište je našao u Francuskoj, završio je studij književnosti, filozofije i psihologije na pariškoj Sorbonni, a potom je 1955. na jidišu i 1958. na francuskom objavio knjigu koja će ga proslaviti, "Noć". Američki PBS emitirao je krajem siječnja dokumentarac o piscu i dobitniku Nobelove nagrade za mir 1986. godine
Četrdeset priča razvrstanih u tri cjeline u "Tamnim alejama" mogu se podvesti pod ovaj sažetak: "Da, iz godine u godinu, iz dana u dan, potajno čekaš samo jedno – sretan ljubavni susret, živiš zapravo samo u nadi da će do njega doći – a sve uzalud…" Jednokratan susret, u kakvoj "tamnoj aleji", jer zabranjeni ili nepoželjni ljubavnici ni nemaju veliku mogućnost izbora. Kairosa za čuperak ili uloviš ili ništa, bez obzira je li riječ o gubljenju nevinosti, avanturi na putovanju, susretu s "prodavačicom ljubavi", silovanju kuharice ili slučajnom susretu u poznim godinama
Autor, Ernst Strouhal, profesor na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, Ilsin sin i nećak ostalih triju sestara Benedikt, odlučio je prikupiti građu – pisma, dnevnike, dokumente – i oknjižiti porodičnu povijest u "Četiri sestre: Daleki Beč, strani svijet", dati glas ponajprije svojim osebujnim tetama i sačuvati od zaborava važnu bečku lozu
Čemu je služio amulet s likom Lilit? Tko je bila žena koja je ravnopravno vladala sa Sulejmanom Veličanstvenim? Zašto je Michel de Montaigne svoje "Eseje" povjerio mladoj ženi? Koji predmet je postao "ženska ispovjedaonica"? Kakvu priču skriva slika "Otkrivena ljepota" Sare Goodridge? Novinarka Annabelle Hirsch u knjizi "Stvari. Povijest žena u 100 predmeta" ispisala je alternativnu povijest – povijest ženske intime kroz njihovu svakodnevicu
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
