Wiesel je kao mladić preživio Auschwitz i Buchenwald u kojem su mu ubili oca, majku i sestru. Utočište je našao u Francuskoj, završio je studij književnosti, filozofije i psihologije na pariškoj Sorbonni, a potom je 1955. na jidišu i 1958. na francuskom objavio knjigu koja će ga proslaviti, "Noć". Američki PBS emitirao je krajem siječnja dokumentarac o piscu i dobitniku Nobelove nagrade za mir 1986. godine
Siroče u ovoj knjizi nije figura autorskog moraliziranja "užasnog djetinjstva", a nije ni heripoterovska figura siročeta kao prerušenog Krista Spasitelja. Demon Copperhead je ono što Dubravka Ugrešić u svom romanu naziva "lisicom" ili piscem, osobom koja slijedi Leontesovo geslo iz Shakespeareove "Zimske priče": "Simply the thing I am shall make me live". Ovdje se to može prevesti na način da je Demon od samog početka svoje "samonarativizacije" prihvaćao bilancu nule osobnih prilika i nule socijalne nade bez imalo ogorčenosti, slaveći to što je elementarno živ, piše Nataša Govedić o romanu Barbare Kingsolver "Demon Copperhead"
Nakon smrti nobelovke Alice Munro njezina kći otkrila je da ju je godinama seksualno zlostavljao majčin drugi suprug – majka, slavna spisateljica, za to je znala i svojem djetetu nije pomogla. Svijet književnosti, čitatelji, potreseni su otkrićem. Kako je moguće da je spisateljica – koja je pisala o životu djevojaka i žena – bila okrutna majka? Književnica Iva Ušćumlić, autorica romana "Duhovi", "Omara" i "Očenaš", podsjeća nas da pisci nisu bogovi nego ljudi i, nažalost, ništa užasno nije im strano
Dječja je publika roman "Die Rote Zora und ihre Bande" prihvatila s velikim entuzijazmom, roman je na njemačkom jeziku doživio četrdesetak izdanja, preveden je na 19 jezika i ima kultni status u njemačkoj dječjoj književnosti i dan-danas, još uvijek u prodaji u jubilarnim i obljetničkim izdanjima. Po romanu je u sedamdesetima snimljena popularna TV serija, a prije šesnaest godina (2008.) roman je adaptiran u uspješan igrani film. Hrvatski prijevod dobili smo tek 2017. godine
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Nakon devastirajuće epidemije AIDS-a u osamdesetima, ljudi su se počeli bojati seksa, a u javnom prostoru zavladale su dvije struje mišljenja: novi tradicionalizam i novi voajerizam. Prvi je, simbolički, tjerao žene nazad u kuhinje, drugi je poručivao – kad se već opasno seksati, možemo bar gledati, što je otvorilo vrata pornografiji koja je na kraju definirala cijelu kulturu. I jedna i druga struja mišljenja ženama su pak poručivale uvijek isto, prastaro – da ih definira "muški pogled" i da je njihova jedina valuta seks. Novinarka The Atlantica Sophie Gilbert napisala je jednu od najvažnijih knjiga 2025. godine
"Isijavanje" je ustvari prozna verzija Fosseove drame "U crnoj šumi" koja je premijeru imala u Oslu u rujnu 2023. godine, nekoliko mjeseci prije nego će postati nobelovac. To objašnjava dojam prostornosti, trodimenzionalnosti novele koji čitatelj ima od prvog trenutka: od prve rečenice ima osjećaj snažne dramaturgije koja se odvija oko njega i pripovjedača, jer u tome su zajedno
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
