Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Siroče u ovoj knjizi nije figura autorskog moraliziranja "užasnog djetinjstva", a nije ni heripoterovska figura siročeta kao prerušenog Krista Spasitelja. Demon Copperhead je ono što Dubravka Ugrešić u svom romanu naziva "lisicom" ili piscem, osobom koja slijedi Leontesovo geslo iz Shakespeareove "Zimske priče": "Simply the thing I am shall make me live". Ovdje se to može prevesti na način da je Demon od samog početka svoje "samonarativizacije" prihvaćao bilancu nule osobnih prilika i nule socijalne nade bez imalo ogorčenosti, slaveći to što je elementarno živ, piše Nataša Govedić o romanu Barbare Kingsolver "Demon Copperhead"
Najvažniji čovjekov izum nije ni vatra ni kotač već – ginekologija, piše Cat Bohannon u knjizi "Eva: kako je žensko tijelo obilježilo 200 milijuna godina evolucije čovjeka". Izum ginekologije spriječio je izumiranje naše vrste: riječ je o aktivnostima poput sprečavanja krvarenja iz maternice, prevenciji i liječenju bakterijske upale, primitivnoj kontracepciji, izazivanju pobačaja kad je porod bo prerizičan, pomoći primalja i tako dalje. Prvo ginekološko oruđe nije bio primitivni spekulum koji se koristio u antici, već kamenje obrađeno za pripremu raznih vrsta "ginekološkog" bilja koje naši bliski rođaci čovjekoliki majmuni i dan danas koriste
Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Samoborska nakladnička kuća Opus Gradna upravo je objavila prvi roman iz Archerove sedmodijelne "Sage o Cliftonima", popularnog serijala koji je počeo pisati u sedamdesetoj godini života. Archer je pripovjedač staroga kova kojeg, možda i zbog vlastitog životnog iskustva, opsjedaju svevremenske teme: tegobno odrastanje u malom mjestu, siromašan život iz kojeg se pošten i odgovoran dječak uzdiže poput heroja, skromna majka koja je spremna na svaku žrtvu za svojega sina, plemeniti starac s tajnom koji pomaže siročetu bez oca, mala zajednica ljudi koja se urotila da pomogne hrabroj ženi…
Dječja je publika roman "Die Rote Zora und ihre Bande" prihvatila s velikim entuzijazmom, roman je na njemačkom jeziku doživio četrdesetak izdanja, preveden je na 19 jezika i ima kultni status u njemačkoj dječjoj književnosti i dan-danas, još uvijek u prodaji u jubilarnim i obljetničkim izdanjima. Po romanu je u sedamdesetima snimljena popularna TV serija, a prije šesnaest godina (2008.) roman je adaptiran u uspješan igrani film. Hrvatski prijevod dobili smo tek 2017. godine
Dubravka Zima, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija i, između ostalog, autorica knjige "Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću", u svojem eseju daje kratki pregled povijesti hodanja, s naglaskom na knjigu Rebecce Solnit iz 2000. godine "Wanderlust: a history of walking", objavljenoj u srpskom prijevodu 2010. godine kao "Lutalaštvo: historija hodanja"
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više