Na hrvatskom jeziku prvi put je objavljena knjiga “Na neljudskoj zemlji”, svjedočenje o sovjetskim ratnim zločinima nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Njezin autor tri je godine proveo u SSSR-u, najprije kao ratni zarobljenik, a onda kao pripadnik poljske armije koji je tragao za svojim suborcima, ne znajući da su pobijeni
Prvi roman Rachel Cusk od trilogije "Oris", ovih dana na hrvatski prevedena "Depandansa", u stvari je iznova ispripovijedana priča o posjetu Davida Herberta Lawrencea umjetničkoj koloniji u Taosu, u Novom Meksiku, koji je vodila pokroviteljica umjetnosti Mabel Dodge Luhan. Ljubazan poziv na književnu rezidenciju pretvorio se u kaotično iskustvo, ali paradoksalno i u prijateljstvo koje će trajati do piščeve smrti…
José Luis González Macías ispisao je putopis bez putovanja, političku povijest bez ambicije o političnosti, opisao je stvarne povijesne figure graditelja, svjetioničara, zaboravljenih moreplovaca i ribara, bez biografije i svjedočanstva. "Mali atlas svjetionika na kraju svijeta" nesvakidašnje je književno–likovno kolažiranje na granici žanra. González Macías pokazao je kako u umjetnosti novo ne čini novost već svježina imaginacije kojom dočaravamo poznato
Hobsbawm tumači socijalni banditizam kao svojevrsni element povijesne i društvene ravnoteže, nadomjestak za društvene pokrete, korektivnu silu koja djeluje s malo društvene promućurnosti no zato s velikom afektivnom energijom. Naime, kako uvjerljivo pokazuje autor, banditske skupine, usprkos velikoj, pa i nekritičkoj potpori zajednice u kojoj djeluju, nisu sila promjene niti mogu ili znaju artikulirati ideje o novom poretku koji bi dokinuo socijalnu nepravdu; kako to sažima Hobsbawm, banditi nisu ideolozi niti proroci, nego aktivisti
U dokumentarcu "Joan Baez: Ja sam bučna", koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu, pjevačica prvi put otkriva da se od djetinjstva borila s teškim napadima panike, desetak godina bila je ovisna o drogama, a tek je u srednjoj dobi otkrila uzrok svojih psihičkih poteškoća: tvrdi da je nju i mlađu sestru u djetinjstvu seksualno zlostavljao otac
Zrinka Stahuljak devedesetih je godina, u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, bila ratna prevoditeljica na linijama bojišnice. Upravo ju je to iskustvo dovelo do razmišljanja o fikserima o kojima je izvorno napisala knjigu na francuskom jeziku, sada objavljenu i na hrvatskom u izdanju nakladničke kuće MeandarMedia, pod naslovom "Fikseri u srednjem vijeku"
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više