Grafički dizajner Mihajlo Arsovski više od pola stoljeća oblikovao je kulturu: knjige, novine, časopise, kazališne plakate. Nedavno su Marko Golub i Dejan Kršić objavili raskošnu monografiju posvećenu njegovu stvaralaštvu
Zrinka Stahuljak devedesetih je godina, u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, bila ratna prevoditeljica na linijama bojišnice. Upravo ju je to iskustvo dovelo do razmišljanja o fikserima o kojima je izvorno napisala knjigu na francuskom jeziku, sada objavljenu i na hrvatskom u izdanju nakladničke kuće MeandarMedia, pod naslovom "Fikseri u srednjem vijeku"
Gabriel García Márquez za života se opirao ekranizaciji svojeg najpopularnijeg djela, za koje je dobio i Nobelovu nagradu. Nije vjerovao da ga je moguće pretvoriti u film ili seriju. No upravo je to uspjelo striming servisu Netflix koji je ovoga prosinca emitirao prvi dio sage o Buendíjama, sedam generacija jedne obitelji koja strahuje da će im se – jer se žene međusobno – roditi dijete s prasećim repom
Erpenbeck, rođena u poznatoj istočnoeuropskoj obitelji pisaca, prevoditelja i urednika, nije planirala i sama postati spisateljicom. Studirala je kazališnu i glazbenu umjetnost i postala operna redateljica. No jedna priča, koju je njezin književni urednik pročitao "nepropisno" odjeven, promijenila joj je sudbinu. Za svoje romane dobila je najuglednije književne nagrade, uvrštena je i u širi izbor za nagradu Booker International, a redovito se nalazi na popisu kandidata za Nobelovu nagradu. Knjige su joj prevedene na trideset jezika, a Naklada Ljevak objavila je tri njezina romana: "Kairos", "Nepravilne glagole" i "Večer svih dana"
Nataša Govedić piše o romanu "Grobar pasa" Gorana Samardžića, dobitnika ovogodišnje VBZ-ove nagrade za najbolji roman. Narativ, napominje, kao da stalno iznova postavlja pitanje kako to da nas liječi ono najmekše, baš ono pseće? Znači li to da nam tvrdoća naših država i unutarnjih tvrđava zapravo nikada nije ni trebala?! I da smo sve do susreta s psom (u sebi i izvan sebe) išli u pogrešnom smjeru: prema muškosti kao rezerviranosti, umjesto prema muškosti kao radikalnoj suosjećajnosti?
Dubravka Zima, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija i, između ostalog, autorica knjige "Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću", u svojem eseju daje kratki pregled povijesti hodanja, s naglaskom na knjigu Rebecce Solnit iz 2000. godine "Wanderlust: a history of walking", objavljenoj u srpskom prijevodu 2010. godine kao "Lutalaštvo: historija hodanja"
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više