Sunčana Škrinjarić

Sunčana Škrinjarić (1931-2004) rođena je u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama “Sunčanice”. Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije “Kaktus bajke”, “Ljeto u modrom kaputu”, “Pisac i princeza”, “Čudesna šuma” i “Dva smijeha”. Najmlađima je namijenila slikovnice “Plesna haljina žutog maslačka”, “Tri jabuke s bakinog ormara”, “Zimska bajka” i druge. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi “Bajka o maslačku”, “Slon u gradu” i “Ludi lampion”, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radio-drame za djecu i mladež “Zeleni šešir”, “Čovjek koji je postao gljiva” i druge. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo označiti poetskom bajkom, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice (ili bezgraničnost) odredila pjesnička mašta, a pokrenula drevna mudrost bajki. Spisateljica je dobila književnu nagradu: “Grigor Vitez” 1970., 1978. i 1983. godine, a 1981. nagradu “Ivana Brlić-Mažuranić”. Njezina knjiga “Ulica predaka” predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi “Mir sloboda i tolerancija” u Münchenu. Piše prozu za odrasle: “Kazališna kavana”, “Jogging u nebo”, “Pasji put”, “Čarobni prosjak” i dr. Prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film “Čudesna šuma”. Knjige su joj prevedene na litvanski, mađarski, slovenski i druge jezike. Godine 1999. nominirana je za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnost “Hans Christian Andersen” za 2000. godinu, poznatu kao “Mali Nobel”.