Osam mjeseci, od rujna 1917. do travnja 1918., Kafka je proveo u češkom selu Zürauu (češki: Siřem), u kući svoje sestre Ottle. U tom se razdoblju pozabavio novom formom: aforizmima. Nova, nadasve u fizičkom, taktilnom smislu: Kafka je obično pisao, perom ili olovkom, u školske bilježnice, jedva označavajući granicu između pojedinih pasusa dok ih je ispisivao; a sad sastavlja niz od stotinjak listića glatkog, sjajnog papira dimenzija 14,5 x 11,5 centimetara. Svaki od njih sadrži, uz rijetke iznimke, samo jedan numerirani fragment, obično aforističan. Taj je niz papirića ostao bez naslova. Brodov prijedlog - Razmišljanja o grijehu, patnji, nadi i pravom putu - podjednako je atraktivan i netočan, ali s razlogom sugerira da su ti listići među rijetkim tekstovima u kojima Kafka promišlja o teološkim temama. Prije nego što ih je prepisao na listiće, Kafka je aforizme pribilježio u dvije bilježnice sred nekih drugih fragmenata među kojima je bilo i još jednako pronicavih. Stoga je nezahvalno tvrditi da je taj niz brojeva sustavno ustrojen, kao i zašto su neki aforizmi na listićima prekriženi, jer su i te kako vrijedni pažnje. Sam Kafka nije nikad spominjao te aforizme, ni u pismima ni u drugim svojim spisima. Stoga ne postoje dokazi, čak ni indirektni, da ih je kanio objaviti. No sâm način njihove prezentacije sugerira da je to mogla biti knjiga od stotinjak stranica, u kojoj bi na svakoj stranici bio po jedan aforizam s listića. (Zvonimir Obran)
Podijeli na Facebook
