Hoće li nakon ove knjige, prepune argumenata kako je upravo Jadran more u kojem se prije tri milenija izgubio itački kralj, Homerova “Odiseja” i dalje biti čitana isključivo kao fikcija? Ili ćemo, poneseni dokazima Jasena Boke, povjerovati da je Odisej nimfu Kalipsu zaista susreo na Mljetu, da je Kirku našao na Korčuli, a Polifema na Hvaru, nikako ne na Siciliji, kako tvrdi općeprihvaćeni književno-povijesni mit? I jesu li zaista današnji Dalmatinci daleki potomci onih silnih Homerovih ljudoždera, čudovišta i kiklopa, ali i fatalnih nimfa s kojima se Odisej mučio deset godina kako bi se vratio Penelopi, koja možda i nije bila uzor vjernosti i strpljivosti? Nakon uspješnice “Na Putu svile”, kojom je slijedio tragove Marka Pola, Jasen Boko stavlja pred sebe nov izazov i slijedi trag koji je potrebno odgonetnuti. Ponovno preskače turističke vodiče kao literaturu s kojom se započinje putovanje i čije naputke valja slijediti, a u ruke uzima prvi putopis europske književnosti, Homerovu “Odiseju”, te se otiskuje na putovanje Mediteranom u potrazi za mjestima po kojima je lutao junak znamenita epa. Kombinirajući erudiciju, iskustvo svjetskog putnika i dalmatinski humor (s neizbježnom dozom cinizma), Boko putuje od Troje do Malte i Mljeta i ispisuje intrigantnu knjigu koja se podjednako bavi destinacijama Odisejeva putovanja koliko i pozicijom Mediterana danas. Kontemplira nad pitanjima: Prepleću li se i danas, u globaliziranom svijetu, na ovome središnjem moru autohtone kulture ili se Mediteran pretvorio u McDonaldov melting pot bez ikakvih posebnosti? Ima li Sredozemlje u vremenima Google Eartha još uvijek svoje skrivene kutke, nepromijenjene od vremena Odisejeva putovanja? I kako bi današnji stanovnici nekog otoka dočekali gosta kojeg izbaci more, a u ruci nema kreditnu karticu?
Podijeli na Facebook
