Kad je prije trideset godina američka spisateljica Donna Tartt objavila svoj roman prvijenac "Tajna povijest" nije mogla ni naslutiti da će pokrenuti novi književni žanr i društveni trend. Osim tri desetljeća, bila je potrebna pandemija i čvrsti lockdown, da bi se, primarno na društvenim mrežama, pokrenula dark academia.

U središtu "Tajna povijesti" (The Secret History, 1992.), koju je na hrvatskom 2004. godine objavila nakladnička kuća Algoritam, devetnaestogodišnji je Richard Papen iz Kalifornije koji dolazi studirati na Hampdenski koledž u Novoj Engleskoj. Fascinira ga posebnost i elitizam male skupine studenata grčkog. Richard se pridružuje skupini čiji pokušaj obnavljanja starogrčkih bakanalija završava ubojstvom. Skupina nastoji zaboraviti počinjeni zločin, no jedan njezin član okreće se protiv ostalih što uzrokuje novu tragediju i razdor među nekada privrženim prijateljima.

Ovaj siže ujedno daje i osnovne smjernice novog književnog žanra: u svim romanima i pričama imamo maleno, zatvoreno društvo odabranih koje u elitnoj instituciji pokušava steći prestižno znanje. Žanr dark academije – mračne akademije – nalaže da se dogodi i barem jedno ubojstvo, a naglasak priče redovito je na odnosima među likovima, a manje na zapletu, iako ima i izuzetaka.

Žanr je iznikao u knjiškim zajednicama na društvenim mrežama. Na TikToku, dark academia ima hashtag s više od tri milijarde pregleda, a YouTube je prepun vlgova iste tematike. Trend je eksplodirao početkom pandemije kad je masa mladih zbog lockdowna morala ostati doma: zbog online nastave odlazak u školu ili na fakultet – staro normalno – pretvorio se u neki bajkoviti, fantastični svijet.

Ključan začin da se pokrene trend postojao je otprije. Fan fiction – književnost koju pišu čitatelji tako da nastavljaju ili prekrajaju romane i serijale koje vole – pustio je duboko korijenje: znamo otprije da je serijal "Pedeset nijansi sive" nastao tako što je njegova autorica E. L. James poželjela u sagu "Sumrak" ubaciti seks. Generacija autora koji pišu dark academiju odrasla je uz Wattpad i Tumblr, a kao što je i inače praksa sa samoizdavaštvom, direktno odgovaraju na zahtjeve svojih čitatelja: pišu ono što zajednica voli čitati; ustvari, oni su istovremeno i autori i čitatelji.

No dark academia nije samo to: u osam godina postojanja, oblikovala je ne samo novi književni žanr, nego i cijelu supkulturu na društvenim mrežama. Trend se prvi put pojavio na Tumblru 2015. godine, kad je osnovan knjiški klub posvećen klasičnim i gotičkim romanima, no eksploziju je doživio u kasnim 2010-ima, primjerice na Instagramu, i ranim 2020-ima. Estetika dark academije počiva na tradicionalnoj internatskoj odjeći – npr. suknjama ili hlačama od tvida, džemperima neutralnih boja i sakoima, no proširila se i na dizajn interijera, aktivnosti poput pisanja, osobito poezije, proučavanja drevnih civilizacija i njihove umjetnosti, klasične literature, posebno grčke…

Libby Rhodes

Olivie Blake (34), pravim imenom Alexene Farol Follmuth, krajem siječnja 2020. godine, prije nego što je pandemija pogodila Sjedinjene Države, napisala je i sama objavila roman "Atlasovih šest" preko platforme Kindle Digital Publishing. Spisateljica iz Los Angelesa godinama je prije toga pisala fan fiction i imala je malu, ali odanu publiku, za koju je vjerovala da će zavoljeti njezinu najnoviju priču: o šestero talentiranih mladih ljudi s magijskim moćima koji dobiju poziv Aleksandrijskog društva da se pridruže tajnoj akademiji. U svibnju 2021. godine, dok su se Blake i njezin suprug pripremali za rođenje njihova prva djeteta, dogodilo se nešto neobično: primijetili su nagli skok u prodaji njezine knjige. "Doslovce sam bila u bolnici i rađala dijete kad mi je suprug rekao: 'Prodaja Atlasovih šest zbilja je skočila!"

Kasnije tog dana netko joj je na Tumblr poslao poruku: "Hej, znaš li da je tvoja knjiga postala viralna na TikToku?" Olivie Blake nije uopće imala profil na TikToku, nije znala o čemu joj govore. U međuvremenu, netko je kreirao hasgtag #theatlassix i zajednica BookTokera je uskoro brujala: korisnici su raspravljali o romanu, snimali video-klipove u kojima su hvalili knjigu, dijelili ilustracije koje je za roman napravila autoričina prijateljica Little Chmura. Vrlo brzo, hashtag je imao više od 20 milijuna pregleda!

Parisa Kamali

A onda se dogodila prava čarolija. Viralna slava rezultirala je time da su Blake počele opsjedati nakladničke kuće, čak sedam najvećih borilo se za prava, i ponudile joj da će objaviti tiskanu knjigu – u ožujku 2022. godine "Atlasovih šest" objavila je nakladnička kuća Tor Books, a krajem listopada prošle godine izišao je i drugi nastavak trilogije, "The Atlas Paradox" (treći, "The Atlas Complex", najavljen je za 1. rujna 2024. godine, a već se može kupiti u pretprodaji za 28,99 dolara). U međuvremenu, Olivie Blake potpisala je i ugovor s Amazon Studios koji će prema njezinoj trilogiji snimiti seriju.

Nico de Varona

U trenutku kad je prvi put, sama, objavila "Atlasovih šest", žanr dark academije još nije bio toliko popularan. Blake ga, kako je rekla u jednom razgovoru, shvaća kao podžanr trilera. Ona je pak htjela napisati psihološki triler koji je smješten u magično okruženje. Željela je stvoriti klaustrofobičnu atmosferu, poput one u razredu, i u kojoj je vrlo lako zaboraviti da naša djela imaju posljedice, što znači da i likovi vrlo lako mogu promijeniti svoja etička načela.

Upravo to vas čeka u romanu koji je na hrvatski prevela Lidija Toman za nakladničku kuću Znanje. Zaplet počinje tako što šestero mladih, iznimnih ljudi – na pragu dvadesetih ili u dvadesetima – dobije poziv koji ne mogu odbiti. Nico de Varona i Libby Rhodes, zakleti neprijatelji s fakulteta, oboje su iznimno talentirani fizičari. Reina Mori je naturalistkinja, Callum Nova empat koji može manipulirati masama, Parisa Kamali zavodljiva telepatkinja, a Tristan Caine je iluzionist koji može prozreti svaku laž. Svi oni su medejci, izrazito talentirani čarobnjaci koji redovito dobivaju poziv da studiraju na nekom od medejskih sveučilišta, no ovih šestero je doista iznimno – da požele, mogli bi spasiti ili uništiti cijeli svijet. Njima će pristupiti tajanstveni Atlas Blakely i ponuditi im da pristupe Aleksandrijskom društvu koje u svojem arhivu čuva davno izgubljena znanja. No postoji uvjet: najprije moraju proći inicijaciju koja će trajati godinu dana. A nakon godinu dana, od njih šestero, pet će ih biti primljeno u elitno društvo.

Callum Nova

"Atlasovih šest" štivo je za starije adolescente prema punoljetnima: u romanu ima opisa seksa, čak i jedan threesome, iako su prizori zapravo vrlo nevini. No svi su likovi, kako kaže sama autorica, sto posto seksualno fluidni: s jedne strane zato što je autorica svjesna današnje potrebe za različitim, i slobodnim, seksualnim i rodnim identitetima, no mnogo više iz želje da se likovi uopće ne moraju seksualno čvrsto označiti – jer je onda doista važna njihova osobnost.

"Atlasovih šest" vremenski pokriva pripremnu godinu do inicijacije, u kojoj šestero odabranih, uvjetno rečeno, "rješava zadatke", no potajice pokušavaju razotkriti i tajnu Aleksandrijskog arhiva i dobiti odgovor na pitanje tko je Atlas Blakely. U tom dijelu zapleta autorica se podosta muči (zaplela se oko ideje i prirode vremena u kvantnoj fizici, te motivacije, uvjetno rečeno, glavnih negativaca…) pa bi zahtjevniji čitatelji – navikli na složene i besprijekorno izvedene glavne i sporedne narativne linije u fantastičkim serijalima – mogli biti razočarani. Pored toga, trilogija Olivie Blake (pročitala sam i drugi dio, "The Atlas Paradox", koji se može kupiti u knjižarama Znanja na engleskom jeziku), ne funkcionira po principu nekih drugih serijala (primjerice, onoga o Harryju Potteru) u kojem svaki nastavak ima svoj podzaplet pa ih gotovo možete čitati kao samostalne romane. Kad dođete do kraja "Atlasovih šest", nećete dobiti sve odgovore, a nove mamce autorica baca i u drugom nastavku.

Reina Mori

No, već sam spomenula, čitav žanr dark academije ne polaže veliku pažnju na klasičan zaplet, u smislu akcije. Njegova su specifičnost – ono što doista zanima autore, pa tako i čitatelje – zapravo odnosi među likovima. U tom je dijelu Olivie Blake izvanredna: rijetko se u žanrovskoj literaturi susreće takva psihološka nijansiranost u gradnji karaktera. Svih šestero junaka, uz sporedne – dakle, govorimo o desetak junaka! – punokrvne su osobnosti, koje izmiču površnoj crno-bijeloj karakterizaciji. Uživat ćete u otkrivanju njihovih tajni, magijskim preobrazbama, čarobnjačkim talentima koje otkrivaju kad međusobno surađuju, a posebno u tome što baš svi u jednom trenutku prelaze na "tamnu stranu" – ili svijetlu stranu – i odriču se svojih, do jučer čvrstih, etičkih uvjerenja. Svaki od šestero odabranih pomno je razrađena psihološka studija, a kad se svi nađu na okupu, doslovce se rađa alkemija.

Tristan Caine

Olivie Blake u jednom intervjuu otkriva kako je, pišući, najviše uživala u tome što svakoga od junaka, tijekom vremena, porazi njegova vlastita psiha. Kako bi prošli najavljenu inicijaciju, odabrani medejci prisiljeni su sklapati saveze koji, nerijetko, nalikuju ugovoru s vragom, a s obzirom da se međusobno i natječu, "Atlasovih šest" pomalo nalikuje "Gospodaru muha" smještenom u fantastični svijet.

Užarenom klupku odnosa veoma pomažu ilustracije koje se, naravno, nalaze i u hrvatskom izdanju knjige: Little Chmura iznimno je talentirana umjetnica, njezini realistični crteži junaka, u kombinaciji s vizualnom opremom knjige – provučenom s naslovnice na unutarnju stranu korica i početke poglavlja – zazivaju estetiku tarot karata ili drevnih knjiga ukrašenih mističnim simbolima. Potpuno mi je jasno zašto su BookTook i zajednica dark academije oduševljeni knjigom: neizbježan je učinak nalik gatanju ili barem cosplayingu. Kad pročitate roman, preostaje samo jedno pitanje: od šestero odabranih, koji ste aleksandrijac vi?

Tajanstvena priča koja je postala hit na BookTooku