Izdavačka kuća Profil za ovogodišnji je Interliber pripremila 26 novih naslova od kojih izdvajaju šest proznih i publicističkih naslova domaćih i stranih autora – od izuzetnog novog trilera Paule Hawkins preko prekrasne zbirke priča dobitnice Pulitzerove nagrade Jhumpe Lahiri, a koju je izvorno napisala na talijanskom jeziku, do novog proširenog izdanja sada već domaćeg publicističkog klasika Jurice Pavičića i prve sveobuhvatne biografije najuspješnijeg zagrebačkog gradonačelnika Željke Godeč.
Izdvajaju također i pandemijski roman omiljene Elizabeth Strout te impresivan projekt – zajednički roman koji je pisalo 36 autora, a uz Douglasa Prestona uredila nenadmašna Margaret Atwood.
1) Paula Hawkins
Plavi sat
Prijevod Saša Stančin
Za "Plavi sat", novi roman Paule Hawkins, svjetski kritičari kažu da je njezin najbolji roman dosad. Majstorski napisan, istodobno napet i uznemirujući, "Plavi sat" potvrđuje mjesto Paule Hawkins među najsofisticiranijim i najelegantnijim suvremenim žanrovskim pripovjedačima.
Knjiga će u Hrvatskoj izaći u izdanju Profila i prijevodu Saše Stančina tek nekoliko tjedana nakon izdanja izvornika.
Hawkins je petnaest je godina radila kao novinarka prije no što se okušala u pisanju romana. Njezin prvi triler "Djevojka u vlaku" postao je veliki svjetski hit i prodan je u više od 25 milijuna primjeraka diljem svijeta i preveden na više od 50 jezika.
Radnja romana "Plavi sat" događa se na otoku Erisu, pet godina nakon smrti Vanesse Chapman, podjednako slavne i zloglasne likovne umjetnice.
2) Jhumpa Lahiri
Rimske priče
Prijevod Ana Badurina
Jhumpa Lahiri, spisateljica i prevoditeljica, profesorica je engleskog jezika i kreativnog pisanja na Sveučilištu Columbia. Dobitnica je Pulitzerove nagrade za književnost 2000. godine za svoju prvu knjigu, zbirku priča "Tumač bolesti".
U knjizi "Rimske priče", pronicljivoj i moćno napisanoj zbirci devet priča izvorno napisanoj na talijanskom jeziku, Lahiri je usmjerila svoj pogled na bezvremenski i prelijepi grad Rim osvjetljavajući ljudske slabosti i secirajući živote ljudi na marginama.
Ova evokativna i empatična freska grada, koji je proturječan i u stalnoj preobrazbi, iz pera majstorice kratkih priča, prožeta je raspoloženjima talijanskog majstora Alberta Moravije, a u završnoj priči i neizbježnim duhom Dantea Alighierija, čije riječi vode protagonisticu prema novom životu.
3) Elizabeth Strout
Lucy kraj mora
Prijevod Patricija Horvat
"Lucy kraj mora", novi roman američke spisateljice Elizabeth Strout, dobitnice Pulitzerove nagrade za književnost, prava je poslastica za sve zaljubljenike u romane ove iznimno nadarene pripovjedačice.
Prema pisanju književnih kritičara nijedan drugi pisac ni spisateljica današnjice nema takvu nevjerojatnu sposobnost izraziti radikalnu empatiju, prodrijeti u ljudsku bit izvan ograničavajućih kategorija, ujediniti nas bez sentimentalnosti, kao što to zna Elizabeth Strout.
Na hrvatski su prevedeni romani "Olive Kitteridge", "Olive iznova", "Amy i Isabelle", "Zovem se Lucy Barton", "O, Williame!" te "Lucy kraj mora", svi u Profilovu izdanju. Tri posljednja romana dijele zajedničku junakinju, Lucy Barton, te tvore svojevrsnu cjelinu premda se mogu čitati i posve odvojeno.
4) Margaret Atwood i Douglas Preston (urednici)
Četrnaest dana
Prijevod Mihaela Velina
"Četrnaest dana" osebujan je, zabavan, ali i dirljiv roman o prvim danima pandemije koji potpisuje 36 sjevernoameričkih pisaca. Nastao je na poticaj Društva američkih pisaca, a svaku je priču o ekscentričnoj skupini njujorških susjeda napisao drugi autor – od Margaret Atwood i Celeste Ng do Tommyja Orangea, Johna Grishama, Diane Gabaldon i Erice Jong.
Likovi romana su stanari zgrade na Manhattanu koji su se u prvom tjednu zatvaranja grada zbog koronavirusa počeli okupljati na krovu i pričati priče. Stanari – a neki od njih dotad jedva da su međusobno progovorili koju riječ – postupno postaju pravi susjedi.
Naslanjajući se na Boccacciov "Dekameron", roman je oda ljudskome rodu i pripovijedanju. Divna i naposljetku iznenađujuća priča otkriva koliko je zapravo žilavo ljudsko zajedništvo uza sve pandemijske gubitke i patnje.
5) Jurica Pavičić
Knjiga o jugu
(novo, treće i prošireno izdanje)
"Knjiga o jugu" Jurice Pavičića, našeg ponajboljeg kroničara i kritičara mediteranskog juga, prvi je put objavljena 2018. godine. Pred nama je treće, prošireno izdanje u kojem su i tri nova Pavičićeva teksta.
U nizu sjajnih eseja kojima tematizira hrvatski, srednjoeuropski i sveeuropski jug, odnosno Dalmaciju, Jadran i Mediteran, Pavičić se bavi jadranskim i mediteranskim prostorom kao prostorom nedovršene modernizacije, prostorom ubrzane gentrifikacije i industrijski opustošenim prostorom, isključenim iz progresa i osuđenim na stalne početke iznova.
Možda i najintimnija knjiga koju je Pavičić dosad objavio, “Knjiga o jugu” donosi nekoliko autobiografskih eseja u kojima autor propituje kako su ideologije i kolektivna povijest 20. stoljeća oblikovale sudbine njega i njegovih predaka.
6) Željka Godeč
Većeslav Holjevac – Tvorac modernog Zagreba i hrvatskog nacionalnog pokreta
Iako je živio kratko (1917. – 1970.), Većeslav Holjevac ostavio je iza sebe vrijedne, neuklonjive tragove. Njegov duhovni, stvaralački i materijalni etos utisnut je i danas gotovo na svakom uglu Zagreba, bez njega grad ne bi imao fizionomiju kakvu ima. Ispunio je svoje obećanje, izgradio je 25.718 stanova, cijeli jedan novi grad, gradsku vijećnicu, žičaru, brojne škole, fakultete, kulturne centre, kazališta, tvornice, bolnice, bazene, mostove, parkove, Palaču pravde...
Iza Holjevca nije ostalo samo ono što je napravio u Zagrebu. Do danas je ostalo gotovo nepoznato da je bio važna ličnosti ključnog razdoblja kada se u Hrvatskoj počeo formirati nacionalni pokret koji će dovesti do osamostaljenja Hrvatske. To njegovo djelovanje detaljno je rekonstruirano prvi put u knjizi novinarke Željke Godeč. (NK Promo)
Podijeli na Facebook
