Piše Tanja Tolić
Od kad je prvi znak urezan u kamen, prvo slovo napisano ili otisnuto na papir, to što smo kao ljudi pisali i pišemo, ne pišemo samo zato da bismo ostavili trag sebe, nego i stoga da bismo ostavili trag na druge. Odabrali smo devet knjiga, odnosno autora koji nam, barem na par sati, mogu izazvati osmijeh, vratiti nadu, utješiti slomljeno srce ili nas jednostavno uvjeriti da je sa svijetom oko nas – sve u redu. Koji su vaši?
1. Shakespeare
Da l da te s ljetnim usporedim danom?
Ti ljepši si i ćud ti blaža sva je:
Otresu vjetri cvijeće Svibnju ranom
Pa ljetno doba odveć kratko traje;
Previše katkad oko neba sja,
I često lik mu zlatni sjena skrije,
I sva ljepota ružnom postat zna,
Kad slučaj ili priroda to htije;
Al tvoje vječno ljeto neće svanut,
Nit će izgubit čari što te krase,
Nit će se hvastat Smrt da k njoj ćeš krenut,
U stihu ti u vječne rasteš čase:
Dok oko gleda i dok dišu ljudi,
I stih moj živ je, i život ti nudi.
Osamnaesti sonet Williama Shakespearea koji počinje u originalu stihom “Shall I compare thee to a summer's day?” (ovdje u prijevodu Luka Paljetka), vjerojatno je najcitiraniji koji je ikad napisao. Ne bez razloga. Ako Shakespearea koji je, kako duhovito piše Bill Bryson u istoimenoj knjizi (Planetopija, 2008.), svojevrsni literarni ekvivalent elektrona – zauvijek je tu, i nije tu - zbog ičega treba zapamtiti, onda je to zbog načina na koji je ljepotu svijeta prenosio na papir. O Shakespeareu ne znamo mnogo – nemamo pojma s kim se družio, je li volio muškarce ili žene, kad je ostavio suprugu i troje djece, nismo čak niti sigurni da je doista on napisao to što mu se pripisuje… Njegova je biografija, iako je najslavniji pjesnik engleskog jezika, divlja guštara i zapravo samo za nekoliko dana u njegovom životu možemo s potpunom sigurnošću reći gdje ih je proveo.
Svejedno, u njegovim se djelima i danas podjednako može uživati. Kad vas stisne sladak osjećaj ljubavi, čitajte sonete, kad vam proradi mašta posegnite za “Olujom”, kad se zaželite duhovitih spletki tu su “Vesele žene Windsorske” ili bilo koja druga bardova komedija, kad želite proliti suzu uzmite “Romea i Juliju” ili naprosto uživajte u “Snu ivanjske noći”… A kad tek želite otkriti tko je bio čovjek iza imena Shakespeare, onda posegnite za duhovitim Brysonom.
2. Jane Austen
“Ako žena sumnja treba li prihvatiti ženidbenu ponudu muškarca, svakako je treba odbiti. Ako oklijeva oko toga da kaže ‘da’, mora reći ‘ne’.” Ili: “Veliki prihod najbolji je recept za sreću za koji sam ikad čula.”
Najpoznatija britanska spisateljica, koja za života nije dočekala slavu niti bogatstvo, umrla je rano i nikad se nije udala. Ipak, ta dama s prijelaza iz 18. u 19. stoljeće i danas je glas razuma kad je ljubav u pitanju. O, da, kod nje ima snažnih emocija, romantike i posvećenosti koja traje godinama, ali ima i uvijek dobrodošle prizemljenosti koja misli kako je život (ipak) važniji od osjećaja zaljubljenosti. Najveća kvaliteta Jane Austen jest što je ona “dobra” spisateljica – ne samo dobra u smislu da njeni romani uspješno korespondiraju s današnjom svakodnevnicom, nego je i dobra prema svojim likovima. Kod dame Austen dobri i pošteni uvijek će biti nagrađeni; oni koji nisu igrali pošteno bit će fino stjerani u kut. Nažalost, a sigurno je i sramota, svi njeni romani nisu prevedeni na hrvatski jezik. Dotad uživajte u “Razumu i osjećajima”, “Emmi” i “Ponosu i predrasudama”.
3. “Franny i Zooey”, J. D. Salinger
Autor kultnog romana “Lovac u žitu”, koji je dosad prodan u 65 milijuna primjeraka i poslužio je kao inspiracija za filmove poput “Diplomca” i “Društva mrtvih pjesnika”, svoje remek-djelo – roman “Franny i Zooey” - napisao je 1955., a objavio ga kao roman 1961. Franny i Zooey brat su i sestra u 20-im godinama, članovi obitelji Glass, oko koje se pletu mnoge Salingerove priče. Franny na početku romana doživljava svojevrsni živčani slom, iako bi bilo pravednije reći da proživljava krizu identiteta. Zooey, jedan od njene braće, pomoći će sestri do kraja romana od 180 stranica, da ponovno nađe unutarnji mir. Salinger, koji je preminuo u siječnju ove godine nakon što 45 godina nije objavio niti retka, pisac je koji je neizmjerno zadužio američku i svjetsku književnost – njegovi likovi promišljaju svijet oko sebe onako kako će se rijetko koja stvarna osoba usuditi i pružaju odgovore na pitanja o životu, smrti, ljubavi, vjeri, nadi, predanosti i autentičnosti.
4. Ante Tomić
Pisac i novinar Jutarnjeg lista, koji u subotnjem Magazinu objavljuje kolumnu pod nazivom “Klasa optimist”, jedan je od rijetkih pisaca koji se može pohvaliti da čitatelji baš zbog njega kupuju novine. Još se pamti Antina kolumna o Zoranu Milanoviću koji je poslao Željku Antunović u dućan da kupi Antu Đapića; briljantan i ekskluzivan intervju s Isusom Kristom koji sanja o tome da postane imitator Zlatka Suca i kolumna “Dečko koji obećava” u kojoj se pisca goni i prodaje kao Mamićeva nogometaša. Ova posljednja priča ujedno je i naziv kratke knjižice koju je ovoga ljeta objavio Jutarnji list. Nabavite ju, posudite od susjeda (jer je sigurno čuvaju) ili uzimite bilo koju Antinu knjigu (upravo je objavio novi roman “Čudo u Poskokovoj Dragi”, Ljevak). On je doista optimist – ako ništa drugo, kad nas svi j…, možemo im se slatko nasmijati. Život nije niti izbliza tako ozbiljan da bi zbog njega morali umirati.
5. Harry Potter, J. K. Rowling
Sedam knjiga o malom čarobnjaku vjerojatno su popriličan zalogaj za čitanje u doba recesije, kad vam poslodavac štopa svaku minutu i uvjeren je da, koliko god da radite, ne radite dovoljno. Svejedno, kad vas stisne život i mislite da nema izlaza, bez obzira imate li 10 ili 50 godina, uzmite Pottera. To je priča o ljubavi koja je jača od smrti, prijateljstvu koje nikad ne posustaje i hrabrosti koje nam svima nedostaje u borbi s vlastitim avetima.
6. Stieg Larsson
Lisbeth Salander, glavna junakinja tri romana koja je napisao preminuli švedski pisac, lik je kakav se ne može naći u postojećoj svjetskoj književnosti. U pitanju je prvoklasan krimić koji će vas zalijepiti uz knjigu do dugo u noć i sasvim sigurno ćete ujutro zakasniti na posao. Ali kad dođete na posao, nitko vam neće biti ravan – Lisbeth se za sebe bori i pameću i šakama, iako ima konstitucija vrapca, i dobar dio te neuništivosti prelazi i na čitatelja. Zagrebačka Fraktura dosad je objavila dva romana – “Muškarci koji mrze žene” i “Djevojka koja se igrala vatrom”. Ako ste jako nestrpljivi – a bit ćete kad pročitate prve dvije knjige – kliknite na Amazon i naručite treću na engleskom jeziku, “The Girl Who Kicked the Hornets’ Nest”. Hrvatski prijevod pojavit će se vjerojatno na proljeće.
7. Cecelia Ahern
Kći bivšeg irskog premijera, koja je danas poznatija od svoga oca, jedna je od najčitanijih autorica u Hrvatskoj, zahvaljujući četiri romana koja je objavio Profil. Iako se Cecelia odlično prodaje, kritika je, nepravedno, gleda posprdno, jer ipak piše samo ljubavne romane. No, mlada spisateljica (ima 28 godina) ima jak adut – duhovita je. Stoga, zanemarite kritiku i jednostavno uživajte. Čitajte njene zabavne knjige koje odišu toplinom – uživajte u romanima “P.S. Volim te”, “Na kraju duge”, “Da me barem možeš vidjeti” i “Hvala ti na uspomenama”.
8. “Otok”, Victoria Hislop
Kao i Cecelia Ahern, niti Victoria Hislop (također Profil) ne može se pohvaliti pažnjom kritike. “Otok” je, međutim, u svijetu bio najprodavaniji naslov 2006. godine. Iako je roman, barem po preporuci nakladnika, zapravo namijenjen za lagano čitanje na plaži, dobro će doći i u zimski danima. Priča većim dijelom prati sudbina gubavaca zatvorenih u koloniji na grčkom otoku Spinalonga. Iako je kolonija gubavaca doista postojala na tom mjestu, priča je u potpunosti izmišljena, no emocije bolesnih koji su bili udaljeni kako ne bi zarazili zdrave, i emocije zdravih koji su riskirali život kako bi vidjeli voljene, a bolesne, apsolutno su autentične. Lijep roman o obiteljskoj ljubavi.
9. “Putovanje kroz pjesme srca”, Mattie J. T. Stepanek
Mattie je preminuo prije pet godina. Za života je bolovao od mišićne distrofije, a većinu pjesama u ovoj zbirci napisao je kad je imao 11 godina. Naziva ih “srcopjesme”. Knjižica u nakladi V.B.Z.-a nema niti 80 stranica, no kad je otvorite i pročitate shvatit ćete zašto su pjesme “srcopjesme” i zašto je to dijete bilo toliko iznimno da ga je obožavala cijela Amerika. Njegova se životna filozofija može sažeti u jednu rečenicu: “Sjetite se igrati nakon svake oluje.”
Podijeli na Facebook
