Piše Tanja Tolić
"Kolektivno nesvjesno sadrži cijelo duhovno naslijeđe evolucije čovječanstva, iznova rođeno u moždanim strukturama svakog pojedinca. Njegov svjesni um efemerni je fenomen koji dovršava sve privremene adaptacije i orijentacije, zbog čega se njegove funkcije najbolje mogu usporediti s onima orijentacije u prostoru. Nesvjesno, s druge strane, izvor je instinktivnih sila psihe te oblika ili kategorija koje ih reguliraju, naime arhetipa. Sve najvažnije ideje u povijesti vode do arhetipa. To posebno vrijedi za religijske ideje, no središnji koncepti znanosti, filozofije i etike nisu izuzetak od tog pravila. U svojem sadašnjem obliku oni su varijacije arhetipskih ideja, nastale svjesnom primjenom i adaptacijom tih ideja u stvarnost. Jer funkcija je svjesnosti ne samo da prepoznaje i asimilira izvanjski svijet kroz prolaze osjetila, nego i da prevodi u vidljivu stvarnost onaj svijet koji je u nama", citat je iz "Strukture i dinamike psihe", osmog toma sabranih djela Carla Gustava Junga, izbora Jungovih tekstova iz četrdeset godina njegove karijere koji ilustriraju razvoj konceptualnih temelja njegove analitičke psihologije.
Arhetip, kako ga definira Hrvatska enciklopedija, prvotni je mitski, obredni, religijski ili simbolički obrazac, uzorak ili struktura, koji se nesvjesno obnavlja u potonjim psihičkim, jezičnim ili književnim očitovanjima. U Platonovoj filozofiji, arhetip je transcendentalno biće iz kojeg se isijavaju (emaniraju) slojevi zbiljnosti kao njegove odslike; tako je osjetilna zbiljnost oponašanje više zbilje kao prauzora. U skolastičkoj filozofiji, arhetip je jedan od oblika bića stvorenih u božanskom umu.
Novi život tom platonskom pojmu pridali su engleski antropolog James George Frazer ("Zlatna grana", 1911.–1915.) i švicarski psiholog Carl Gustav Jung ("Preobrazbe i simboli libida", 1911./1912). Oni polaze od ciklične predodžbe o povijesti, u kojoj se ritmički obnavljaju stanoviti motivski i simbolički obrasci, i to osobito u sferi tzv. kolektivnoga nesvjesnog, a ona proizvodi npr. snove i rituale. Jungovim riječima: "Naslage iskustava predaka čitavog čovječanstva – tako bogatog emocionalnog imaginarija – oca, majke, djeteta, muža i žene, magične osobnosti, opasnosti koje prijete tijelu i duši, ustoličile su tu grupa arhetipa u vrhovni regulatorni princip religioznog pa čak i političkog života, u nesvjesnom prepoznavanju njihovih strašnih psihičkih moći. (…) Otkrio sam da racionalno razumijevanje tih stvari ni na koji način ne oduzima na njihovoj vrijednosti; upravo suprotno, pomaže nam ne samo da osjećamo nego i da dobijemo uvid u njihovu neizmjernu važnost."
U svakodnevnom žargonu nerijetko ćemo reći ili čuti: "On je takva kukavica!", "Ona uvijek izigrava žrtvu!", "Nikad od njega oca…", nazivat ćemo "herojem" nekoga tko je spasio dijete od pogibelji, ili za omiljeni sportski tim navijati dovikujući im da su naši "junaci". Možda nismo svjesni da govorimo u arhetipovima, ali svatko od nas odmah zna što se misli kad nekoga nazovem "istinskim umjetnikom" ili "pravom majkom" ili zašto su političari tako rijetko autentični "vođe".
Sve ove arhetipe pronaći ćete u iznimnom projektu umjetnice Ivane Nikolić koji spaja umjetnost i psihologiju. Riječ je o "ARThetipu" – umjetnica se poigrala pojmovima art i arhetip u nazivu – koji se sastoji od 108 umjetnički oslikanih karata i priručnika za njihovo dublje tumačenje, oboje veličine dlana. Kutijicu s kartama objavila je nedavno zagrebačka Planetopija: u pitanju je rijedak projekt za hrvatske izdavače, pritom izuzetno kvalitetno izveden – s obzirom da sam ovakav tip karata i prije koristila, mogu reći da će sigurno potrajati i opravdavaju cijenu od gotovo 40 eura (pored toga što je u pitanju umjetnički rad).
Ivana Nikolić
Ivana Nikolić radikalna je slikarica i multidisciplinarna umjetnica koja je pokrenula niz uspješnih inicijativa vezanih uz razvoj kreativnosti i umjetnosti u zajednici (primjerice odlično posjećen "Projekt Ilica: Q'Art"). Diplomirala je na Tekstilno tehnološkom fakultetu te na Akademiji likovnih umjetnosti (Slikarski odsjek), pohađala je Accademia di belle Arti u Veneciji, a 2012. godine upisala je doktorski studij na ALU. Predavala je na Tekstilno tehnološkom fakultetu (kolegiji: Prezentacijski praktikum i Modna ilustracija), a bila je i vanjski suradnik Akademije likovnih umjetnosti na interdisciplinarnom kolegiju Kreativni laboratorij. Na projektu "ARThetip", kako je otkrila u jednom intervju, radila je dvije godine, a i sam se pretvorio u prijenosni kreativni laboratorij koji možete koristi kod kuće – sami ili s obitelji ili prijateljima.
U kutijici se, uz praktičan priručnik, nalazi i 108 karata podijeljenih u devet različitih boja. Svaka od boja simbolizira jednu od devet čakri, a svakoj čakri pripada 12 karata. Unutar svake čakre arhetipovi su podijeljeni u četiri kategorije, odnosno pojmove poznate iz Jungove analitičke psihologije: Animus / Anima, Persona, Više sebstvo i Sjena i svakoj su dodijeljene po tri karte (arhetipa). Gledajući karte s poleđine, nije moguće pogoditi kojoj čakri, odnosno boji pripadaju jer su ilustracije apstraktne.
S prednje strane, na kojoj je sadržaj, ispisan je naziv i pojašnjenje arhetipa. Pored toga, svaka karta ima pitanja za Sjenu i ona su uvijek obrnuto postavljena od naziva arhetipa. Prva rečenica ispod naziva arhetipa određuje u čemu arhetip ostvaruje svoj najviši potencijal. Slijede pitanja za sjenu, koja su uvijek na tamnoj podlozi i obrnuto postavljena u odnosu na broj i naziv arhetipa, i zatim afirmacija za vodstvo.
Na primjer: ako ste izvukli kartu Savjetnika, objašnjenje kaže: "Djelujem umirujuće na ljude oko sebe jer im dajem relevantne savjete i uvide u pravom trenu i u svakoj situaciji." Afirmacija za vodstvo poručuje: "Razvijam nevezanost, objektivnost i neutralnost kako bi se moje stečeno znanje kvalitetno prenijelo dalje." No svaki arhetip, vrlo pojednostavljeno, ima i svoju "tamnu stranu", odnosno svatko od nas ima i svoju Sjenu, sve one osobine koje nam se sviđaju i guramo ih u nesvjesno. Pitanja za Sjenu za kartu Savjetnika su sljedeća: "Živim li svoj život kroz druge? Dovodim li svojim dvojbama druge u sumnju? Vjerujem li u svoje znanje, kompetenciju i iskustvo?" Ne samo da će Sjena unijeti potrebnu kritičnost radi objektivnosti, nego nam i omogućuje dublje, cjelovitije razumijevanje naših životnih uloga.
Umjetnica, kako pojašnjava u popratnoj knjižici, polazi od toga da svoje najviše potencijale ostvarujemo tek kada imamo hrabrosti prigrliti sebe čak i kad smo neuklopljeni u zadane obrasce, čak i ako smo neuspješni. "Svako dijete, rođeno na ovaj svijet, nosi u sebi nevjerojatne talente i duboko ukorijenjen kreativni potencijal. No, kroz suvremen način odgoja i obrazovanja često se taj dar gubi, zameten linearnim i programirajućim sustavom koji nas ograničava i plaši. Ključni strah koji nas obuzima jest strah od pogreške, a upravo taj strah guši našu kreativnost. Biti kreativan znači usuditi se istražiti nepoznato i, ako se pogreška i dogodi, imati hrabrosti za novo rješenje, novi put. To je put prihvaćanja sebe u cjelini, s vlastitim snovima i vizijama, bez straha od neuspjeha ili osude. Upravo kroz kreativnost dobivamo moć oblikovanja stvarnosti prema svojim snovima – ako možemo sanjati, možemo i stvarati."
Kako koristiti karte? I koja im je svrha? Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost. Ako ste ikada bili na psihoterapiji, vjerojatno ste već koristili karte slične ovima – izvanredan su alat za samoistraživanje ili razvoj kreativnih potencijala. I sama Ivana Nikolić, koja je konzultirala psihologe prilikom izrade karata, kaže da mogu biti odličan alat u, primjerice, Gestalt terapiji ili se pak mogu koristiti kod art terapija svih vrsta jer vrlo uspješno povezuju tijelo s emocijama. Autorica, naime, koristi esencijalno kolorističko, primarno, apstraktno slikarstvo koje ne ilustrira nego izravno komunicira s emocijama čovjeka.
Najbolje ćete to testirati prilikom izvlačenja karata: možete ih izvlačiti naslijepo, bez da gledate u njih; ili ih možete izvlačiti tako da ih okrenute poleđinom gore i onda birate po bojama, koja vas najviše privlači. U osnovi, oba su načina intuitivna. Isprobala sam i jednu i drugu metodu, i više mi se svidjelo birati karte gledajući u boje: izvlačila sam samoj sebi preciznije "odgovore" jer sam za osjećaje u tijelu najprije tražila adekvatne boje.
Karte, naravno, možete koristiti sami, bez pomoći psihoterapeuta ili umjetničkog mentora, a autorica nudi vrlo pomno osmišljene metode i popratne meditacije, odnosno vizualizacije. Naravno, možete osmisliti i vlastite metode; karte, uostalom, i služe tome da potaknu kreativnost. "Važno je integrirati svjesno i nesvjesno, prihvatiti i one dijelove sebe koje inače skrivamo, niječemo ili potiskujemo. (…) Ti skriveni dijelovi često vladaju nama snažnije nego što bismo željeli priznati, stoga je važno izvući ih iz tame i donijeti ih na svjetlo svijesti. Upoznati sebe uistinu znači prihvatiti svoju sjenu jednako kao i svoje svjetlo, snage i slabosti, i prihvatiti ih kao ravnopravne", pojašnjava Ivana Nikolić u priručniku.
Jedna od metoda koju autorica predlaže je "dnevna refleksija", koja traje 5 do 15 minuta. Svako jutro odaberite kartu koja predstavlja vašu manifestacijsku namjeru za taj dan ili arhetipski dio vaše osobnosti koji će vas unatoč distrakcijama provesti kroz dan ili vam ponuditi afirmaciju koja vam je potrebna u tom danu kako biste se bolje osjećali. Neka taj arhetip bude vaša osnova, osjećaj i snaga kojoj se vraćate u svim izazovnim situacijama kroz dan ili kod svih dilema s kojima se susrećete tijekom dana.
Druga, također relativno kratka, zove se "refleksija tri pitanja", a traje 10 do 20 minuta. Namijenjena je jednostavnom i brzom uvidu u određenu situaciju s kojom se suočavamo i nismo sigurni kako se postaviti u danoj situaciji. Kada odaberete temu koja vam je trenutni izazov u životu, izvlačite tri karte: prva karta koju izvučete označava vašu snagu u izazovnoj situaciji; druga karta označava slabost; treća karta je integracija ili afirmacija, moguće rješenje situacije u kojoj ste zapeli. Isprobala sam ovu metodu korištenja karata za jedan problem koji me muči dulje vrijeme: karta snage me nije iznenadila, karta slabosti je bila neugodna, ali istinita, s kartom integracije ponudila sam samoj sebi veoma kreativno rješenje.
Karte i dodatna objašnjenja u knjižici pomažu nam da kroz 108 arhetipa (filozof, žrtva, iscjelitelj, pustinjak, saboter, vladar, alkemičar, samo su neki od njih), prepoznamo i povežemo fragmentirane aspekte svoje osobnosti, svijesti i emocija. Dodatni bonus je što su karte umjetničke, a neki od mogućih utjecaja umjetnosti su smanjenje stresa i anksioznosti, poticanje kreativnosti i samopoštovanja. Umjetnost također može potaknuti empatiju, razumijevanje i toleranciju, što nam često pomaže u rješavanju sukoba i kolektivnih trauma, napominje Ivana Nikolić, stoga se umjetnost često koristi kao alat kod urbanih revitalizacija za poticanje i pokretanje harmoničnih odnosa u zajednicama. "Umjetnost naravno može biti i izvor zabave, opuštanja i zadovoljstva što doprinosi kvaliteti života, međutim njezina znatno važnija uloga je razvoj samosvijesti, komuniciranje važnih tema, kako osobnih tako i društvenih, duboki uvidi u vlastite misli, osjećaje, vrijednosti te prepoznavanje i razvoj vlastitih potencijala."
Carl Gustav Jung u pismu teologu i protestantskom svećeniku Kurtu Plachteu 10. siječnja 1929. navodi: "Uistinu sam uvjeren da je kreativna imaginacija jedini primordijalni fenomen koji nam je dostupan, stvarna osnova psihe, jedina neposredna stvarnost." Kreativni proces, u mjeri u kojoj smo ga uopće sposobni pratiti, sastoji se, pojašnjava, od nesvjesne aktivacije arhetipske slike, te u razradi i oblikovanju te slike u dovršeni rad.
"Dajući joj oblik, umjetnik je prevodi u jezik sadašnjosti, i tako nam omogućuje da pronađemo put natrag do najdubljih izvora života. Tu leži društvena važnost umjetnosti: neprestano radi, educira duh vremena, prizivajući obrasce koji dobu najviše nedostaju. Neudovoljena žudnja umjetnika poseže za primordijalnom slikom u nesvjesnome, onom koja će najbolje kompenzirati neadekvatnost i jednoobraznost sadašnjosti. Umjetnik poseže za slikom i izdižući je iz najdubljeg nesvjesnog povezuje je sa svjesnim vrijednostima i preobražava sve dok je ne prihvate umovi njegovih suvremenika, u skladu s vlastitim mogućnostima", zapisao je Jung 1922. godine u eseju "O vezi analitičke psihologije i umjetnosti" objavljenom u knjizi "Duh u čovjeku, umjetnosti i književnosti".
Podijeli na Facebook
