Od samog početka cilj projekta bio je jednostavan, ali u domaćem kontekstu pionirski: omogućiti čitateljima slobodan, besplatan i legalan pristup književnim djelima suvremenih hrvatskih autora i autorica, uz istodobno poštivanje autorskih prava i isplatu naknada autorima. BEK je tako već prije 25 godina zagovarao model koji se danas čini samorazumljivim, ali je u trenutku pokretanja bio iznimka: digitalnu distribuciju književnosti koja ne počiva na piratstvu, nego na suradnji s autorima, uredničkom izboru i javnom interesu.
Četvrt stoljeća kasnije može se reći da je temeljna pretpostavka pokretača projekta bila točna: recepcijski život knjige ne završava onda kada završi njezin komercijalni život. Činjenica da je neka knjiga nestala iz knjižarskih izloga ili da više nije tržišno “nova” ne znači da je prestala biti relevantna, potrebna ili čitana. Upravo suprotno: BEK je pokazao da knjige mogu nastaviti pronalaziti čitatelje godinama, pa i desetljećima nakon objavljivanja, ako im se omogući slobodan, legalan i jednostavan digitalni pristup.
Zato je BEK od početka zamišljen kao komplementarna nekomercijalna nakladničko-distribucijska platforma: ne kao zamjena za knjižare i knjižnice, nego kao njihov saveznik i dopuna. Knjižare prodaju, knjižnice posuđuju, a BEK – poklanja. I upravo se ta jednostavna ideja tijekom 25 godina pokazala iznimno otpornom.
U proteklih 25 godina BEK je izgradio impresivnu digitalnu biblioteku suvremene hrvatske književnosti: više od 400 besplatnih naslova – romana, zbirki priča, eseja, drama, publicističkih knjiga i pjesničkih zbirki – više od 200 domaćih autorica i autora. Svi su ti naslovi besplatno i legalno dostupni za čitanje na internetu, kao i za preuzimanje u formatima EPUB i PDF. Uz domaće autore i autorice, BEK je čitateljima učinio dostupnima i birane prijevodne naslove koji pripadaju samom vrhu svjetske književne, filozofske i esejističke baštine: od "Meditacija" Marka Aurelija, "Maksima" Françoisa de La Rochefoucaulda i "Waldena" Henryja Davida Thoreaua do "Dablinaca" Jamesa Joycea te opširnih pjesničkih izbora Ane Ahmatove i Blaisea Cendrarsa.
Projekt BEK 1.0, naslovnica: od 2001. do 2015.
O dosegu projekta govore i podaci o čitanosti: tijekom 2024. godine premašen je broj od tri milijuna čitatelja besplatnih e-knjiga, a zatim i milijun čitanja domaće proze, dok je tijekom travnja 2025. godine zabilježeno i milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova. Posebno je znakovito da je čak 109 BEK-ovih naslova dosad okupilo više od 10 tisuća čitatelja, što znači da je takav doseg ostvario približno svaki četvrti objavljeni naslov — podatak koji pokazuje koliko komplementarni spoj nekomercijalnog nakladništva i slobodne digitalne distribucije može proširiti vidljivost i recepcijski život knjige. Kako bi se izbjeglo umjetno napuhavanje statistike, s jedne IP adrese u 24 sata za pojedinu knjigu bilježi se najviše jedno čitanje na internetu te po jedno preuzimanje u svakom od dostupnih formata.
BEK je osobito važnu ulogu odigrao u području suvremene poezije: s više od 200 objavljenih pjesničkih zbirki domaćih autora, projekt je postao jedno od najvažnijih internetskih odredišta za suvremeno hrvatsko pjesništvo.
Za mnoge autore BEK je bio dodatni kanal vidljivosti i dostupnosti, a za mnoge čitatelje prvo mjesto na kojem su se susreli s knjigama koje nisu uvijek lako dostupne u knjižarama ili knjižnicama. Projekt je tijekom godina pokazao da digitalni prostor ne mora biti prijetnja književnosti, nego može biti njezin saveznik – prostor dugog trajanja, ponovnog otkrivanja i slobodnog pristupa.
Koliko je BEK-ov model slobodne i legalne digitalne dostupnosti važan, posebno se jasno vidjelo tijekom pandemijskog “zaključavanja”, kada je pristup tiskanim knjigama zbog ograničenja rada knjižara i knjižnica bio otežan ili privremeno onemogućen. U tom je razdoblju čitanje i preuzimanje BEK-ovih naslova zabilježilo nagli četverostruki porast, a projekt je tijekom samo dva mjeseca ostvario broj korisnika usporediv s ukupnim brojem korisnika iz 2016. i 2017. godine zajedno.
U vremenu u kojem se vrijednost knjige često mjeri njezinom tržišnom vidljivošću u prvih nekoliko tjedana ili mjeseci nakon objavljivanja, BEK već 25 godina podsjeća na nešto drugo: književnost ne zastarijeva istom brzinom kao roba. Dobra knjiga ne prestaje biti dobra zato što više nije nova, a digitalna distribucija omogućuje da njezin čitateljski život traje dulje, šire i slobodnije.
Posebna vrijednost BEK-a nalazi se upravo u njegovoj ustrajnosti. Kroz 25 godina promijenile su se tehnologije, uređaji, čitateljske navike, internetske platforme i načini distribucije sadržaja, ali osnovna ideja projekta ostala je ista: književnost treba biti dostupna, autori trebaju biti poštovani, a javni kulturni prostor treba se graditi i izvan komercijalnih modela.
Iza četvrt stoljeća BEK-a stoji i važna činjenica da se ovakav projekt ne može održavati samo dobrim namjerama. Njegov kontinuitet, razvoj i redovito objavljivanje novih naslova ne bi bili mogući bez javnih potpora, ponajprije Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, koji su kroz dugogodišnju i pouzdanu podršku prepoznali važnost slobodne i legalne dostupnosti suvremene hrvatske književnosti. Takva je stabilnost posebno važna za projekt koji zahtijeva dugoročnu uredničku, autorsku i produkcijsku pripremu: rad na naslovima koje BEK objavljuje ove godine započeo je još u ožujku prošle godine. Povremene potpore Zaklade Kultura nova omogućile su pak razvoj pojedinih programskih iskoraka i novih sadržaja koje u okviru osnovnog modela projekta ne bi bilo moguće realizirati istim opsegom.
Projekt BEK 2.0, naslovnica: od 2015. do danas
Danas, nakon četvrt stoljeća rada, BEK nije samo arhiv elektroničkih knjiga, nego i svjedočanstvo o razvoju digitalne kulture u Hrvatskoj. Riječ je o projektu koji je počeo prije širokopojasnog interneta, pametnih telefona, društvenih mreža i današnjih čitateljskih platformi, a nastavio djelovati i u vremenu u kojem se pitanje dostupnosti, autorskih prava i javne kulturne infrastrukture ponovno pokazuje važnijim nego ikad.
“Kad je projekt pokrenut, elektronička knjiga u Hrvatskoj bila je gotovo egzotičan pojam. Danas, 25 godina kasnije, možemo reći da BEK nije samo preživio sve tehnološke promjene, nego je ostao vjeran ideji zbog koje je i nastao: da suvremena hrvatska književnost bude dostupna svima, besplatno i legalno, uz poštivanje autora”, poručuju iz Društva za promicanje književnosti na novim medijima, koje vodi projekt.
Obljetnica BEK-a stoga nije samo povod za pogled unatrag, nego i prilika da se podsjeti na važnost trajnih, javno dostupnih i urednički oblikovanih digitalnih književnih projekata. U vremenu brzih platformi, kratkih formi i sve veće ovisnosti kulture o tržišnoj vidljivosti, BEK ostaje jedan od rijetkih domaćih primjera dugoročnog rada na slobodnoj dostupnosti književnosti.
Četvrt stoljeća nakon prvih objavljenih elektroničkih knjiga, BEK nastavlja svoju osnovnu misiju: omogućiti čitateljima da dođu do knjiga, a knjigama da dođu do čitatelja.
O važnosti BEK-a tijekom godina govorili su brojni autori i autorice, no posebno su dragocjene izjave mlađih autorica koje projekt ne opisuju samo kao mjesto objave, nego i kao mjesto vlastitog čitateljskog formiranja. Marija Skočibušić istaknula je kako je po BEK-u “kopala još od početka srednje škole” i ondje otkrila knjige koje su je “formirale kao čitateljicu”, dok Lana Bojanić kaže da je upravo na BEK-u pročitala neke od svojih omiljenih zbirki poezije, podsjećajući pritom da “ukoričena poezija nije za svačiji džep”. U njihovim se izjavama vidi možda najljepši učinak BEK-a: knjige koje su jednom bile digitalno dostupne novim čitateljima postale su dio književnog iskustva iz kojeg danas nastaju novi autorski glasovi. (N. K.)
Projekt Besplatne elektroničke knjige dostupan je na mrežnoj adresi:
https://elektronickeknjige.com
Podijeli na Facebook
