Nakon što je tijekom 2024. godine premašen broj od tri milijuna čitatelja besplatnih e-knjiga, a onda i milijun čitanja domaće proze, tijekom travnja 2025. godine zabilježeno je milijunto čitanje domaćih pjesničkih naslova, a do kraja prošle godine je premašen broj od 200 objavljenih domaćih autorica i autora, kao i 400 objavljenih besplatnih naslova. No, sve to nije bilo dovoljno dobro za Zakladu Kultura nova koja je odbila dodijeliti potporu za projekt BEK u okviru Programa podrške 2025.
"Osim nevjerojatne činjenice da je projekt bio 1,34 boda ispod praga financiranja, a samo na ocjeni razrađenosti i provedivosti plana aktivnosti je izgubio dva boda – iako je riječ o projektu koji DPKM provodi 25 godina, što je valjda dovoljno dugo razdoblje da savladamo neke osnove, kao što je procjena onoga što je izvedivo u godišnjem planu aktivnosti. Odbijenici je sigurno doprinijelo i to što Zaklada u Povjerenstvo za ocjenu prijava nije uključilo nijednu književnicu ili književnika, pa su književno-nakladnički projekt opet ocjenjivali, primjerice, kazališni redatelji i kustosi – i jednih i drugih je u Povjerenstvu po troje! (brojkama: 3!; ukupno: 6!). Uopće ne osporavamo njihovu stručnost u vlastitom području djelovanja, ali žalosno je da zahvaljujući Zakladinoj nesposobnosti ti ljudi na kraju moraju – treba li uopće reći: nestručno – ocjenjivati prijavu projekta BEK", stoji u priopćenju Besplatnih elektroničkih knjiga koje potpisuje voditelj projekta BEK Krešimir Pintarić.
Nestručnost ilustriraju samo jednim detaljem iz odbijenice, u kojoj stoji: "Organizacija ističe da su sva izdanja zaštićena autorskim pravima i 'legalno' dostupna te da je autorima osigurana naknada za čitateljski pristup, što bi trebala biti uobičajena praksa u zakonski reguliranim izdavačkim djelatnostima, a ne posebna kvaliteta ovog programa." Međutim, u prijavnici stoji sljedeća rečenica: "Projekt BEK više od 24 godine distribuira probrane naslove suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući čitateljima trenutan, legalan i besplatan pristup književnim djelima zaštićenim autorskim pravima te, istodobno, naknadu autoricama i autorima za čitateljski pristup njihovim književnim djelima u digitalnom okruženju." Dakle, u odbijenici je izostavljen ključni element – "besplatan pristup" – što u potpunosti mijenja značenje rečenice.
U hrvatskom i europskom nakladništvu ne postoji uobičajena praksa da se djelima suvremenih autora omogući besplatan pristup uz istodobnu isplatu autorske naknade. Upravo ta kombinacija čini BEK jedinstvenim kulturnim modelom, ističu u priopćenju. Selektivnim izostavljanjem ključnog dijela rečenice Povjerenstvo je iskrivilo sadržaj prijave, što predstavlja logičnu posljedicu nestručnosti članova Povjerenstva.
"Iako smo Upravnom odboru Zaklade u pisanom obliku skrenuli pozornost na cijeli niz propusta u radu članova Povjerenstva, UO je odgovorio bezličnim birokratskim dopisom iz kojeg je razvidno da nisu ni pročitali prigovor, jer bi inače mogli naprosto navesti koji su to domaći nakladnici što čitateljima besplatno nude po 300-injak naslova suvremenih domaćih autora, čime bi jasno pokazali neutemeljnost našeg prigovora, odnosno, potvrdili da su kazališni redatelji i kustosi bili u pravu kad su zaključili: projekt BEK ne radi ništa drugo što već ne rade i drugi domaći nakladnici", dalje se navodi.
Da je Zaklada Kultura nova stvorila idealne uvjete za neravnopravan tretman književno-nakladničkih projekata time što u rad Povjerenstva nije uključila i književnice i književnike možda još bolje ilustrira činjenica da je u kategoriji u kojoj je sudjelovao projekt BEK (a2) dodijeljeno 46 potpora u ukupnom iznosu od 721.020 EUR, od čega je samo jedan književni program (Goranovo proljeće) dobio potporu u iznosu od 14.360 EUR – dakle Zaklada Kultura nova je književnim programima u kategoriji a2 dodijelila tek 2 posto od ukupnih sredstava.
U okviru projekta BEK tijekom 2025. godine objavljeno je 30 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 414 dostupno 368 naslova. Naslovi su objavljeni uz financijsku podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Zaklade Kultura nova.
Prema podacima servisa Awstats, Matomo i Google Analytics, mrežne stranice projekta tijekom 2025. zabilježile su 215.806 korisnika koji su online čitali 202.472 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 83.226, što znači da su korisnici projekta u 2025. ukupno čitali i/ili preuzeli 285.698 e-knjiga. Drugim riječima, u prosjeku je svakodnevno 590 korisnika online čitalo 554 te preuzimalo na svoje uređaje 228 besplatnih e-knjiga. Zagrepčani su i dalje daleko najbrojnija skupina korisnika projekta, čak 39 posto, odnosno više od 80 tisuća.
Na prva tri mjesta najčitanijih naslova prošle godine zasjeli su novoobjavljeni naslovi, s tim da su prvi i drugi pjesnički a tek na trećem mjestu je prozni naslov: najčitaniji naslov je elektronički "original" – izabrane pjesme Voje Šindolića, kojim je obuhvaćeno točno pola stoljeća autorova rada, s više od sedam tisuća čitatelja, naslovljene "Tiranija svakodnevice", dok iza njega slijedi reizdanje kultne pjesničke zbirke "Tanja" Franje Nagulova, s više od šest tisuća čitatelja. Na trećem mjestu je reizdanje romana "Bidon" Nataše Skazlić, čiji se prijevod na engleski očekuje tijekom ove godine, a koji je čitan više od pet i pol tisuća puta. Od novih naslov koji su godinu završili u deset najčitanijih svakako valja izdvojiti pjesničke zbirke "Zablaće" Stipe Grgasa, "Mutno" Branka Maleša te "Brojanje pogrešaka" Lare Mitraković, koje su sve čitane oko pet tisuća puta.
Kao i prethodnih 25 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U ožujku je objavljen ženski pjesnički blok sa sedam novih naslova: "Može i kaktus, samo neka bode" Asje Bakić, "Autobus za Trnavu" Sanje Baković, "Središnji god" Marije Dejanović, nagrađenu "Zdravkom Pucakom", "Brojanje grešaka" Lare Mitraković, također nagrađenu "Zdravkom Pucakom", "Sutra ćemo praviti anđele u padu" Maje Ručević, "Suho mjesto" Vide Sever, nagrađenu Goranom za mlade pjesnike, te "Kraćenje razlomaka" Marije Skočibušić, za koju je autorica dobila nagradu "Na vrh jezika".
U travnju je objavljen muški pjesnički blok sa sedam novih naslova: "Zablaće" Stipe Grgasa, zbirku koja je bila u finalu nagrade Kamov, "Malešne" Miroslava Kirina, "Kora" Ivana Kunštića, "Mutno" Branka Maleša, "Tanja" Franje Nagulova, koja je nagrađena Kvirinom za autore do 35 godina starosti, "Tiranija svakodnevice" Voje Šindolića te "Unutarnji neprijatelj" Damira Šodana.
U lipnju je objavljen novi prijevod klasika Jamesa Joycea – zbirke priča "Dablinci" – koji potpisuje Kristina Vlašić, pod uredničkom paskom Gorana Čolakhodžića. Prvi i jedini cjeloviti prijevod ovog klasika na hrvatski datira još iz 1965. kada je nakladnička kuća Zora objavila prijevod Mirjane Buljan. U srpnju je objavljen prijevod filozofskog klasika Marka Aurelija "Meditacije", koji potpisuje Petar Vujačić. Ovaj prijevodni naslov ujedno je bio i 400. objavljeni naslov u okviru projekta BEK.
U kolovozu je objavljen ženski prozno-esejistički blok sa sedam naslova: zbirke kratkih priča "Cyber ZOO" Sonje Gašperov, nagrađenu Prozakom, "Gospođa" Andree Grgić, "Sinestezije" Dunje Matić i "Ne naginji se unutra" Suzane Matić, zbirke eseja "Strateg" Lane Derkač i "Veće od kuće" Dorte Jagić, za koju je autorica dobila Nagradu Višnja Machiedo, te roman "Bidon" Nataše Skazlić, koji je predstavljao Hrvatsku na European First Novel Festivalu.
U listopadu je objavljen muški prozno-esejistički blok sa sedam naslova suvremenih hrvatskih pisaca: zbirke kratkih priča "S pogrebnom povorkom nizbrdo" Nebojše Lujanovića, "Nebo u kaljuži" Svena Popovića, koju je prošle godine u engleskom prijevodu objavila američka nakladnička kuća Dalkey Archive Press pod naslovom "Last Night", i "Društvene igre" Andrije Škare, zbirke eseja "Romantika je roba iz uvoza" Darija Grgića i "Atlas glasova" Marka Pogačara, za koju je autor dobio Nagradu "Zvane Črnja", te romane "Oslobađanje" Gordan Nuhanović i "Karte, molim!" Marka Dejanovića, nagrađen Kamovim.
Od novih sadržaja, svakako valja istaknuti da je projekt BEK izdavački program prošle godine promovirao nizom kratkih intervjua prikladno naslovljenima "Petšest pitanja za…". Ti intervjui su prvo bili objavljeni na stranicama portala za književnost Booksa.hr, zatim i na mrežnim stranicama projekta BEK, u novoj rubrici "Intervjui". Osim toga, prošle godine počeli su dodjeljivati značku "Urednikov izbor". Naime, za svaku zbirku urednik izabire pet pjesama, eseja ili priča, i taj izbor je posebno označen u sadržaju online e-knjige. Sve takve preporuke su okupljene i trajno dostupne u novoj rubrici, prikladno nazvanoj "Preporuke".
Osim što će to postati stalna praksa za nove naslove, značku "Urednikov izbor" će retrogradno dodijeliti i svim već objavljenim zbirkama (pjesama, eseja ili priča). Smatraju da će ta rubrika biti još jedan praktičan alat (osim intervjua, uredničkih bilješki i ulomaka iz kritika i obrazloženja nagrada) za čitatelje koji nastoje među novim/nepoznatim naslovima odabrati onaj koji najviše odgovara njihovim čitateljskim preferencijama, omogućujući im da optimalno iskoriste svoje, često vrlo ograničeno, slobodno vrijeme. (N. K.)
Podijeli na Facebook
