Ostarjeli Zaki Dali želi biti posljednji Židov u Bagdadu u eri Sadama Huseina i zbog toga je spreman na svakojake kompromise. Nazar al-Sayed, nesmiljeni došljak iz pustinje i šef tajne službe Mukhabarata, njegov je najbolji prijatelj, no Zaki unatoč tome ostaje lojalan i svojoj susjedi, mladenačkoj ljubavi Samiji. Jednog jutra, nakon cjelonoćne terevenke s Nazarom i mladim studenticama, Zaki na svojem pragu pronalazi polumrtvu mladu ženu, koju uz pomoć svog rođaka, prevrtljivog veterinara Jalila, uspije vratiti u život. Nakon zvjerstava koja je preživjela mlada je Kurdinja ostala bez dara govora, a Zaki joj nadjene ime Aida…
Tako počinje roman “Aida” iračkog pisca Samija Michaela (1926) koji je u svojim dvadesetima morao napustiti Irak pod prijetnjom smrtne kazne zbog političke aktivnosti. U zemlju svojeg djetinjstva vraća se mnogo godina poslije upravo ovim romanom, koji su kritičari nazvali najboljim književnim djelom o toj podijeljenoj i uništenoj zemlji. Sami Michael večeras gostuje na Festivalu svjetske književnosti, a s njime će od 19 sati u kinu Europa, u dvorani Müller, razgovarati Iva Karabaić.
Sami Michael ilegalnoj ljevičarskoj skupini u Bagdadu bio se pridružio sa samo petnaest godina. Nakon što je 1948. irački sud izdao nalog za njegovo uhićenje zbog antirežimske aktivnosti, pobjegao je u Iran, iz kojega se sljedeće godine seli u Izrael. U Haifi isprva radi kao urednik Al Itihada i Al Jadida, novina izraelske Komunističke partije na arapskom jeziku. Godine 1955. napušta Komunističku partiju pa završava studije hidrologije te psihologije i arapske književnosti. Prvi roman “Svi su ljudi jednaki, ali neki malo više” (All Men are Equal, But Some Are More) objavljuje 1974. Autor je brojnih pripovijetki, romana i publicističkih djela, među kojima se ističu: “Refuge”, “A Handful of Fog”, “Trumpet in the Wadi”, “Victoria”, “Unbounded Ideas”, “Water Kissing Water” i “Pigeons at Trafalgar Square”. Djela su mu prevedena na mnoge jezike, a neka su poslužila kao predložak kazališnim predstavama. Dobitnik je niza prestižnih nagrada, a 2005. godine palestinski pisac Ahmed Harb predložio ga je i za Nobelovu nagradu. Od 2001. predsjednik je izraelskog Udruženja za građanska prava.
Posjetitelji Festivala svjetske književnosti danas mogu doći poslušati i Aleša Debeljaka i Jagnu Pogačnik koji će od 17 sati sudjelovati na tribini “Pisac i njegov čitatelj”, a koja se održava u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Tribinu će moderirati Roman Simić Bodrožić.
U 21 sat, u kinu Europa u dvorani Müller, počinje pak druga tribina, pod nazivom “Rat i sjećanje”. Na njoj gostuju pisci Mathias Énard, María Dueñas i Lawrence Norfolk, a razgovor će moderirati Igor Štiks.
Ulaz na sva događanja je besplatan, a organizator je osigurao i simultani prijevod. (T. T.)
Podijeli na Facebook
