Unatoč kultu koji se s vremenom razvio oko nje, Isusova mati nije osobito prisutna u evanđeljima. Isus priča priče i parabole o očevima, ali ne i o majkama. Tu je priča o udovici, nešto savjeta Marti o važnosti kućnih poslova, ali o majkama, a osobito o svojoj majci, Isus ne govori gotovo ništa. Marija je sveta utroba koja ga je rodila, no on prema njoj ne pokazuje osobito zanimanje. Tako se ne ponaša dobar židovski sin. Na svadbi u Kani, gdje Isus izvede čudo s pretvaranjem vode u vino, kad mu se Marija obrati, Isus se otrese na nju: “Što hoćeš ti od mene, ženo?“ Prema kršćanskoj predaji, ona je svjesna njegovog božanskog porijekla od samog početka, i predstavlja snažnu figuru u kršćanskoj mitologiji i pobožnosti, ali to je predaja, a ne tekst Svetog pisma. Kad čitamo evanđelja uočavamo da odnos između majke i sina nije ispunjen ljubavlju.
Irski književnik Colm Tóibín krenuo je od tih činjenica kao polazište za obzirno i pažljivo rekonstruiranje Marijinog pogleda na vlastiti život u svojem novom romanu/noveli “Evanđelje po Mariji“, važnoj i uvjerljivoj knjizi u kojoj je Marija prikazana kao umorna, skeptična i povrijeđena žena – što zvuči puno stvarnije i istinitije od slike svete vječne djevice iz kršćanske predaje. A hrvatska publika u srijedu, 10. prosinca, dobit će priliku i uživo upoznati ovog autora. U sklopu festivala “Europea u Dvorištu”, koji organizira Naklada Ljevak, s početkom u 19 sati, Tóibín će gostovati u zagrebačkom kafiću U Dvorištu, Žerjavićeva 7/2. Osim autora, njegovu novu knjigu predstavit će i profesor i znanstvenik Stipe Grgas, književnik Paul O'Grady, prevoditelj Lovro Škopljanac, dok će tribinu moderirati Ivana Simić Bodrožić.
Colm Tóibín rođen je 1955. godine u Irskoj. Napisao je šest romana i knjigu kratkih priča ”Mothers and Sons”. Romani ”The Master” i ”The Blackwater Lightship” bili su u najužem izboru za Bookerovu nagradu. Colm Tóibín jedan je od najcjenjenijih irskih pisaca svoje generacije - vole ga i čitatelji i kolege pisci, no kad je riječ o velikim književnim nagradama, uvijek je ostao korak do osvajanja, sve dok mu za roman ”Brooklyn”, sagu o emigraciji mlade žene iz Irske u New York pedesetih godina prošlog stoljeća nije dodijeljena prestižna nagrada Costa za najbolji roman 2010. godine. Ono što ovo postignuće čini još vrednijim činjenica je da je u njegovoj kategoriji bio nominiran i dobitnik Bookerove nagrade, roman ”Wolf Hall” autorice Hillary Mantel. U Hrvatskoj je u izdanju Naklade Ljevak preveden njegov roman ”Brooklyn” te novela, također nominirana za nagradu Booker 2013., ”Evanđelje po Mariji”. (T. T.)
Podijeli na Facebook