Parovi su kao kucajuće srce, sistola i dijastola, ako imaju sreće ujednačeni su kao puls. Julian Barnes, u svojoj novoj, trećoj po redu zbirci priča, koja nosi naziv upravo “Puls”, ponovno se vraća ljubavi. U “Pretresanju” su Stuart, Gillian i Olivera naizmjence govorili o svojoj strani ljubavnog trokuta; u romanu “Ljubav, itd.” su nas isti likovi nastavili uvjeravati da su baš oni u pravu, a u “Pulsu”, piše Christopher Benfey u The New York Timesu, likovi uglavnom raspravljaju o tome što čini da parovi “kliknu”.
“Što tražimo u partneru”, pita se pripovjedač, i dalje neoženjen, iako u 30-ima, u naslovnoj priči zbirke. Je li to netko tko nam paše? Možda. No moguće je i da nas privlače upravo ljudi koji imaju iste mane kao i mi. Kad sam prvi put postao dio para, govori junak priče nazvane “Carcassonne” (gradić u Francuskoj), počeo sam s većom pažnjom i interesom promatrati napredak i sudbinu drugih parova. “Prvi zadatak para, tako mi se uvijek činilo, jest riješiti problem doručka; ako se to može riješiti na prijateljski način, vjerojatno će se moći i svi drugi problemi”, kaže junak.
U sljedećoj priči, “At Phil & Joanna’s” (Kod Phila i Joanne), netko za stolom domaćina kaže “muškarci razgovaraju o seksu, a žene o ljubavi”. No kad se kao tema predloži upravo ljubav, u sobi nastane muk, koji ide otprilike ovako:
“Ljubav.”
“…”
“…”
“…”
“To je nešto o čemu ne razgovaramo”, kaže netko i prekine tišinu, pokazujući tako da Raymond Carver ipak nije bio u pravu. O ljubavi je, čini se, većini ipak jako teško govoriti.
Možda je tako i pametnije, ako je suditi po sudbini razvedenog agenta za prodaju nekretnina koji u priči “East Wind” (Istočni vjetar) pokušava, poput Sherlocka Holmesa, otkriti kakav je bio prijašnji život istočnoeuropske imigrantice s kojom izlazi. Pokazalo se da njihova ljubav nije mogla preživjeti otkriće. U “Marriage Lines” (Niti braka), udovac se vraća u Škotsku, kamo je imao običaj putovati s preminulom suprugom, i prisjeća se pulovera koje su plele lokalne žene, a čiji je vijugavi uzorak predviđao uspone i padove u braku. Dok gleda u niti, shvaća da nije on taj koji ima moć nad tugom, nego je tuga ta koja drži njega u pandžama.
Mnogo je još priča u “Pulsu”, ukupno njih četrnaest, koje govore o ljubavi i seksu, tijelu, bolesti i smrti, vezama i razgovorima, žudnji i gubitku, prijateljstvu… Nadamo se skorom prijevodu. Zasad ga je moguće nabaviti u engleskom izdanju Alfreda A. Knopfa, a zbirka od 227 stranica košta 25 dolara.
Podijeli na Facebook
