Piše Tanja Tolić
U zagrebačkoj Areni, prije desetak dana, ispred raskošne pozornice natiskalo se oko 12 tisuća ljudi. Djevojčice koje još nisu ušle niti u pubertet stajale su pored transvestita, intelektualci u 50-ima pokraj ekstatičnih djevojaka s praznim limenkama gaziranih pića u kosi, zamotanih poput viklera, majke onih predpubertetskih djevojčica pored gej dečkiju i cura koji su vrištali iz petnih žila kad je žena na pozornici, na engleskom, viknula: “Čula sam da Hrvati imaju velike kurčeve, hajde, izvadite ih, pokažite ih!“ Takvo šaroliko društvo teško se gdje danas može naći, ali ipak može. Na koncertu Lady Gage, makar i u konzervativnoj Hrvatskoj, sve ovo je tek uobičajena ikonografija putujućeg cirkusa najveće zvijezde današnjice.
Lady Gaga, pravim imenom Stefani Joanne Angelina Germanotta, što god mislili o njoj, jdinstven je fenomen u glazbenom svijetu. Globalna pop-zvijezda uspjela je postati u nešto više od godinu dana, a glazbeni producenti tvrde kako je riječ o tipu umjetnika koji se pojavi jednom u 10 godina. Iako ima samo 24 godine, gotovo da nema osobe na ovome svijetu koja nije barem čula za nju. I tu priča staje. Kako je Stefani postala Lady Gaga? Kako je uspjela osvojiti svijet u samo godinu dana? I, još važnije, kako ga je uspjela osvojiti pjesmuljcima koje pjeva jer, ruku na srce, iako nije sporno da cura ima talenta i da zna pjevati, to što pjeva teško da će itko pamtiti za desetak godina…
Na to i brojna druga pitanja odgovore konačno daje Maureen Callahan, njujorška novinarka koja je bila nominirana za Pulitzerovu nagradu, u novoj biografiji Lady Gage koja se zove “Poker Face: The Rise and Rise of Lady Gaga” (Pokeraško lice: Uspon i uspon Lady Gage). Callahan u knjizi od 250 stranica – koja je nastala na temlju više od 15 razgovora s Gaginim prijateljima, zaposlenicima, rivalima i veteranima glazbene industrije - otkriva neke potpuno nepoznate detalje iz života popularne pjevačice i precizno secira sve mitove i laži koje je Gaga izgradila oko sebe na putu prema zvjezdanom tronu.
Ono što, za početak, svatko koga Lady Gaga imalo zanima treba znati jest da Stefani Germanotta – jako puno laže. Njezine priče o tome kako je oduvijek bila outsiderice, kako je nitko nije razumio pa zato ona danas tako dobro razumije svoje fanove - “mala čudovišta”, kako ih zove - nemaju nikakvog temelja. Lady Gaga odrasla je na Upper West Side u New Yorku, okružena komforom i privilegijama, u obitelji koja ju je voljela i podržavala, a njezini glazbeni idoli bili su Billy Joel, New Kids on the Block i Britney Spears.
Ta Gaga koju nitko nije razumio bila je učenice Samostana Svetog Srca na East 91. Street. Riječ je o ekskluzivnoj školi za katoličke djevojke koju su, između ostalih, pohađale i Paris i Nicky Hilton, Gloria Vanderbilt i Caroline Kennedy. Upravo u toj školi Gaga se, navodno, osjećala kao freak, kao “čudovište“, koje se nikako nije uklapalo. No njezine fotografije iz tog razdoblja otkrivaju vječno nasmijanu djevojku okruženu, jednako tako, vječno nasmijanim djevojkama. Stefani je sudjelovala u svim školskim predstavama i mjuziklima, a imala je grupu prijateljica s kojima je ostala dobra do današnjih dana. Na misi je, svjedoče njezini prijatelji, uvijek najglasnije pjevala. Već je tada bilo jasno da želi postati zvijezda. “Nije bila najglasnija cura niti nosila odjeću koja je izazivala. Njezina najluđa modna kombinacija su bile naramenice koje je nosila na traperice“, priča jedan prijatelj koji ju je poznavao u to vrijeme.
Ne samo da je Stefani imala mnogo prijatelja, nego je imala i podršku roditelja u građenju karijere. Otac joj je, primjerice, sredio snimanje prve demo-snimke: zamolio je za uslugu Joea Vulpisa, producenta koji je radio s Lindsay Lohan, a kojeg je poznavao preko talijansko-američke udruge na Manhattanu, zapravo privatnog kluba u kojem je član i Rudolph Giulliani, bivši gradonačelnik New Yorka. Joe je koristio svoje poslovne veze kako bi Stefani osigurao audicije na koje su dolazili najvažniji izvršni direktori glazbene industrije. Roditelji su znali da je talentirana, iako je njezina tvrdnja kako je naučila svirati klavir u dobi od četiri godine, na pritisak majke, samo još jedna izmišljotina u nizu, što je priznala jednome od prvih novinara koji su je intervjuirali, otkriva Maureen Callahan u knjizi.
Prvu je pjesmu, tvrdi, napisala s 13 godina, a u klubovima je počela nastupati s 14. I njezina šest godina mlađa sestra, Natali, također se htjela baviti glazbom, no Gaga je to sasjekla u korijenu. Gagin prvi producent i njezin bivši dečko Rob Fusari prisjetio se kako je jednom kod obitelji Germanotta došao na večeru, a mlađa sestra je sjela za klavir i starijoj sestri htjela pokazati što je naučila. Gaga ju je odmah prekinula: “Glazba je moja. Ne zalazi na moj teritorij!“
Upravo je Rob Fusari, zajedno s glzbenicom Wendy Starland, zaslužan za to što je Stefani Germanotta postala globalna zvijezda. Gagu je 2006. otkrila Wendy dok je Stefani radila kao pripravnica za producenta Irwina Robinsona u Famous Music Publishing. Stefani se Wendy bezočno ulizivala, hvaleći njezine pjesme. U to je vrijeme Wendy radila i kao skaut za Fusarija koji je pak producirao hitove Willa Smitha, grupe Destiny's Child, Whitney Houston i Jessice Simpson. Do tog trenutka, Fusari je bio zaradio dovoljno novca za druge ljude i počeo je tražiti novo lice, koje će oblikovati, a potom prodati nekoj glazbenoj kući. Fusari je Wendy zadužio da mu nađe to novo lice. “Rekao mi je da ne mora biti ljepotica, niti da mora biti najtalentiranija djevojka na svijetu, no da mora imati ono nešto, zbog čega se s nje ne može skinuti pogled”, ispričala je Wendy.
Fusariju se Gaga ispočetka nije svidjela. Kad je početkom 2006., dva tjedna nakon što je odgledao sa snebivanjem njezin nastup u nekom zabačenom klubu, na kojeg ga je odvukla Wendy, došao na autobusnu stanicu po Stefani, radi sastanka koji su dogovorili, pomislio je, gledajući ju izdaleka: “To bi mogla biti ona. Ali nadam se da nije”.
Fusari je maštao o novoj Chrissie Hynde, a djevojka koju je vidio na autobusnoj stanici bila je potpuni kaos. Bojao se da njezin vanjski izged zapravo odaje unutarnji nered – curu koja nema ukusa, vizije niti talenta. Samo ga je dobar odgoj zaustavio da joj ne priđe i odmah je pošalje kući.
“Bila je malo predebela. Izgledala je kao da bi, svake minute, mogla pripremiti tjesteninu”, ispričao je poslije. Njezine demo snimke nalikovale su mu na predgrupu Gwen Stefani. Nije bio impresioniran. Zatražio ju je da mu nešto odsvira. I tada se sve promijenilo. Fusari danas tvrdi kako je od tog trenutka shvatio da će Gaga biti zvijezda, iako Wendy tvrdi da se i nakon toga premišljao.
Kako bilo, Rob i Wendy u tom će se trenutku baciti na posao i od Stefani napraviti Lady Gagu - naći će joj glazbenu kuću, Starland će s njom pisati pjesme, mijenjat će njezin izgled i na korporativnom joj sastanku smisliti nove ime. Otac Joe je pak sredio financijsku stranu njezine karijere – dobro je ispregovarao s Fusarijem tako da je Gaga od početka bila zaštićena. Otac, kći i Fusari osnovali su zajedničku tvrtku od koje je 80 posto profita od početka odlazilo u ruke obitelji Germanotta. Navodno je za prvi album, za koji je potpisala ugovor s glazbenom kućom Island Def Jam, dobila honorar od 850 tisuća dolara!
Stefani i Fusari ispočetka su imali različita mišljenja oko toga u kojem bi smjeru trebala ići njezina karijera. Najveći je problem bio njezin izgled – nije sličila na pop zvijezdu. Fusari joj je objašnjavao kako ne može biti tipična glazbenica koja svira i pjeva za glavirom, naprosto zato što nije dovoljno lijepa. Nije Norah Jones, Fiona Apple ili Tori Amos. Bila je izložena velikom pritisku da smršavi – izgubila je sedam kilograma, otkriva Maureen Callahan. No Gaga je, kako će se brzo pokazati, prije svega bila žena s dobrim nosom za biznis.
“Znam da izgledam netipično, da nisam klasična ljepotica. Dakle, moramo napraviti nešto drugo”, govorila je Wendy, bez trunke povrijeđenosti u glasu. Bila je spremna učiniti što god treba da postane slavna.
Dance glazba je bio put kojim su odlučili krenuti, no željeli su da zvuk bude sofisticiran, u stilu Kylie Minogue ili Goldfrappa. Polako je počela zvučati cool, no još nisu imali ime. Svi su se slagali kako Stefani Germanotta ne zvuči osobito privlačno. Postoji nekoliko verzija kako je Stefani na kraju postala Lady Gaga. Fusari tvrdi kako je ime posljedica krivog slovkanja, Gaga tvrdi kako je ime nastalo nakon što je izvodila jednu od pjesama grupe Queen, nakon čega joj je Fusari rekao: “Tako si gaga!” (što god to značilo), no Wendy Starland tvrdi da je ime nastalo na mnogo prozaičniji način – na marketinškom sastanku.
“Ime je posljedica grupnog angažmana. Sjedili smo na sastanku i naprosto razmišljali što bi moglo biti komercijalno. Grupa Queen nam je bila inspirativno polazište, iako mi nije poznato da je Gaga bila njihov fan. Razgovarali smo o grupi i pjesmi ‘Radio Ga Ga’, netko je dodao “lady” i sklopili smo ime”, prepričava.
U toj fazi Fusari, 18 godina stariji od Gage, otkrio je i svoje druge motive. Iako je živio sa zaručnicom Jane, Stefani mu se sviđala i htio se s njom upustiti u vezu. Gaga je, s druge strane, htjela snimiti svoju prvu ploču, a bojala se da to neće biti moguće ako ne prihvati Fusarijevu “ponudu”. I tako ju je prihvatila. Fusari nije prekinuo sa zaručnicom, nego je paralelno održavao vezu s obje djevojke. Kad ga je Wendy jednom prilikom pitala zašto ugrožava svoju trenutnu vezu, odgovorio joj je da je ovisan o melodrami u koju se njegova veza sa Stefani pretvarala. Jednu od pjesama, “Brown Eyes”, Gaga je posvetila upravo njemu, pa je jasno zašto danas – nakon dramatičnog prekida i Fusarijeve sudske tužbe u prvoj polovici ove godine, vrijedne 30,5 milijuna dolara – često na koncertima govori kako je tip kojem ju je posvetila “motherfucker” s “usranim smeđim očima”.
“Njihovi vrhunci doista su bili vrhunski, ali su i njihovi padovi doista bili strašni. Oboje su počeli ludjeti”, ispričala je Wendy. Da li iz čiste pervezije, osvete ili običnog kukavičluka, Rob je često na večere s Wendy i Gagom dovodio i svoju zaručnicu Jane. “Mislim da je Jane počela sumnjati i da je počela provjeravati poruke u njegovom mobitelu”, ispričala je Wendy. Gaga je činila isto. Situacija je eskalirala u trenutku kad je Jane upitala Stefani i Roba može li im dovoljno vjerovati da ih ostavi same. Oboje su odgovorili: “Ne”, na što se Jane okrenula Gagi i rekla joj: “Ti mi nisi prijateljica”. Rob je počeo spavati na kauču u studiju, a Gagi je cijela situacija postala preteška. Počela je petljati s konobarom Lücom Carlom, iako niti on nije bio najsretniji odabir – nije joj bio vjeran, ismijavao je njezin glazbeni ukus i na kraju su prekinuli. I ta ju je veza inspirirala za jedan od njezinih najvećih hitova, pjesmu “Poker Face”. Gaga je nakon prekida razmišljala o tome da iznenada posjeti Lüca i pokuša se pomiriti s njim, no prijatelj joj je savjetovao da to ne čini i da mu, umjesto toga, mora pokazati svoje “pokeraško lice”. Nakon te veze, Gaga se počela bojati da za nju nije moguće da ima i uspješnu karijeru i uspješnu ljubavnu vezu.
Nakon Carla hodala je sa stilistom Mattom Williamsom, i to u trenutku dok se cijelom svijetu klela kako živi u celibatu i kako će joj karijera uvijek biti ispred muškaraca, jer karijera nikada neće “ujutro ustati iz kreveta i reći ti kako te više ne voli”. Ni s Mattom nije imala sreće – ostavio ju je zbog stilistice Erin Hirsh koja je uskoro i zatrudnjela, što je Gagu posebno zaboljelo i učinilo ju još nesigurnijom.
U fazama kad je bila solo, molila je prijatelje da ostanu spavati s njom noću, jer sama nije uspijevala zaspati, pa joj je neko vrijeme društo u krevetu radila osobna asistentica Angela Ciemny. Kad bi Angela ponekad odbila spavati s njom u krevetu, objašnjavajući da doma ima muža koji ju čeka (Davida Ciemnyja, također Gaginog zaposlenika, inače menadžera jedne od njezinih turneja), Gaga bi isprva pristala, ali bi ju nakon sat vremena nazvala ili joj poslala SMS u kojem bi pisalo: “Nedostaješ mi, Ange, možeš li se vratiti?”
Istodobno, njezina poslovna karijera je cvjetala. Mauren Callahan našla je odgovor zašto – pogonsko gorivo iza tog velikog uspjeha bio je, direktno i indirektno, Gagin otac Joe. Stefanin otac još se sredinom 80-ih godina bavio internetom, u vrijeme kad je jedva itko mogao prognozirati što će web donijeti modernoj kulturi. Joe je bogatstvo zaradio na tvrtki koja se zvala GuestWiFi, a koja je hotelima osiguravala wireless uslugu. Posao i novac donijeli su mu dobre veze, a Gaga je, pored tih veza i novca, od oca naslijedila i intuitivni smisao za biznis. No ono što je doista izvanredno u slučaju Lady Gage jest da je ona prva zvijezda koja se rodila u internetsko doba i, mnogo važnije, ona je prva moderna zvijezda koju je internet stvorio. Nitko kao ona danas ne razumije kako iskorištavati, u najboljem mogućem smislu, doseg weba i društvenih medija. Kako je to primijetio časopis Forbes krajem 2009. godine: “Lady Gaga nije nova Madonna glazbene industrije. Ona je novi poslovni model”.
Gaga ili, što je mnogo vjerojatnije, netko iz njezinog tima, konstantno komunicira s njezinim fanovima preko Facebooka i Twittera, a kad ona nešto kaže, to ima učinak potresa. Na Twitteru je prati gotovo četiri milijuna ljudi. Svoje video spotove najprije stavi na YouTube, zbog čega je u ožujku ove godine postala prvi umjetnik u povijesti čiji je video pogledalo više od milijardu ljudi, a do veljače njezin se album The Fame prodao u 10 milijuna primjeraka!
Tony DiSanto, direktor programa i razvoja na MTV-u, kaže u knjizi kako je za Lady Gagu prvi put čuo preko ljudi koji su tvitali putem Faceboka. Samo je dvoje glazbenika, dodaje, uspjelo kao i Gaga globalno eksplodirati putem interneta: prva je Susan Boyle, postarija kućanica koja je u britanskom talent šou otkrila da ima operni glas, a drugi je Justin Bieber, kanadski tinejdžer asimetrične frizure i mrtvog pogleda koji je postao glazbeni idol curica diljem svijeta. Gaga je, međutim, uspjela stvoriti virtualnu sliku same sebe prije nego ju je itko doista vidio, dodaje Liz Gateley, također s MTV-a.
Eric Garland izvršni je direktor tvrtke BigChampagne.com koja se bavi analizom internetskog “konzumiranja” glazbe, a za sve glazbene kuće nabavlja podatke i o peer-to-peer razmjeni glazbe. On objašnjava kako je Gaga uspjela zahvaljujući savršenom balansu naizgled nemogućeg – sa svojim obožavateljima je istodobno i intimna i zagonetna.
“Tehnologije poput Twittera, Facebooka i MySpacea stvorile su platformu za masovnu intimnost, no to uglavnom ne funkcionira najbolje, upravo zato što ne postoji intimni kontakt između zvijezde i fanova. Da ja, kao zvijezda, želim razgovarati s vama, nazvao bih vas ili vam poslao e-mail. Kad šaljete poruku 10 milijuna ‘prijatelja’, ne postoji mogućnost takve intimnosti. No nekim je umjetnicima to ipak uspjelo – kao na koncertima, gdje se ljudima na najjeftinijim mjestima čini da umjetnik nastupa samo za njih. Lady Gaga čini upravo to – na internetu, u realnom vremenu”, kaže Garland. Gaga je, dodaje Garland, postala “društvena životinja”, savršen proizvod, otprilike kao da ju je sam internet, genetičkim inženjeringom, proizveo u pop zvijezdu za 21. stoljeće.
Treći važan faktor koji je Gagi pomogao – pored očevih veza i vještog korištenja novih medija – jest njezina umjetnost krađe. Nitko ne krade tako dobro kao Gaga. Što je Gaga ukrala? I od koga? Od njemačke pjevačice Nine Hagen, otkriva Callahan u knjizi, ukrala je grubu, agresivnu seksualnost koja se nikad zapravo nije čitala kao seksepilna. Od Petera Gabriela i Boya Georgea ukrala je oslikavanje lica u stilu kabuki teatra. Od pjevačice Björk posudila je estetski futurizam i dojam da i ona, također, s vremena na vrijeme, prima poruke s drugih planeta. Od Marilyna Mansona i Alice Cooper Gaga je ukrala zastrašujući make-up, kao i konstrukt da je Lady Gaga 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Drugim riječima, da je uvijek na dužnosti. Od Gwen Stefani je posudila zvuk; od Lize Minnelli i Judy Garland dramu i imidž pjevačice koje tragično vole gej muškarci, od Bette Midler sulude kostime, od pokojne modne muze Isabelle Blow šešir u obliku jastoga i mnoge druge modne eksperimente.
Od Madonne je Gaga pak ukrala gotovo sve: seksualnu provokaciju, konstantno zazivanje “svoje umjetnosti”, obraćanje gej populaciji kako bi stvorila čvrstu bazu fanova, neprestane vizualne reinkarnacije… Kao i Madonna, i Lady Gaga neprestano se mijenja, tretirajući svoju vlastitu osobnost poput gline koju se lako dade oblikovati; tvrdeći kako je svaka njezina nova inkarnacija zapravo njezino pravo ja. No postoji jedna bitna razlika između Madonne i Lady Gage. Madonna svoj imidž mijenja jednom godišnje ili jedanput u dvije godine. Lady Gaga to radi jednom tjedno. Drugim riječima, brza je kao flat-rate internet.
Ta brzina promjene objašnjava još jednu stvar. Postoji, naime, fama kako je Gaga detaljno prostudirala sve svoje uzore; kako, valjda, poznaje opus Andyja Warhola bolje nego povjesničar umjetnosti ili se pak promišljeno poigrava s modnim simbolima, kao da je godine provela studirajući modni dizajn. No, sve su to gluposti. Gagino poznavanje njenih umjetničkih uzora na razini je jednominutnog guglanja ili površnog čitanja posta na Wikipediji.
“Puno je govorila o Warholu, Bowieju i Grace Jones, na njih se mnogo referirala”, kaže Jonah Weiner, koji je intervjuirao Gagu za naslovnu priču časopisa Blender u veljači 2009. No, kad joj je Weiner postavio dodatno pitanje o njima, nije znala odgovoriti. “Postavio sam joj pitanje o Warholu, a ona je odgovorila nešto tipa kako je Warhol vjerovao da pop kultura može biti vrhunska umjetnost te da ona vjeruje isto. A kad sam je upitao da to pojasni, nije mogla”, prepričava novinar.
U tom smislu, Gaga je doista proizvod internetskog doba. Klinci danas ne odlaze u knjižnice niti satima preslušavaju ploče kako bi se glazbeno obrazovali – naprosto zguglaju pojam, potraže značenje na Wikipedija ili downloadaju nešto na svoj iPod, a potom skliznu niz zečju rupu elektronskih referenci i razbacuju se izjavama kao da doista poznaju materiju.
Ta ista internetska kultura ima, naravno, i svoje naličje. Čak i za Gagu. Iako je mnogi obožavaju, jednako je mnogo i onih kojima se cijeli taj cirkus ne sviđa. Njezina agresivna neobičnost pokrenula je svojedobno, na web stranici magazina New York, raspravu o tom zašto je nekima toliko teško voljeti ju. “Ne mogu se oteti dojmu da je željna slave. Ona je pastiš svih plavokosih pop pjevačica koje su ikad postojale, pri čemu ne treba zaboraviti Donatellu Versace… Nedostaje joj originalnosti i trebala bi prestati kalkulirati svaki svoj potez”, napisao je jedan čitatelj. Drugome se nije svidjela jer nema dojam da je njena ekscentričnost originalna.
“Previše se trudi… Nosi stvari koje su odavno iznošene. Kriste, čak je i mainstream zvijezda poput Beyoncé obukla ‘metalnu’ haljinu, a sranja tipa nošenja čajnika na glavi samo su pokušaji da privuče pažnju”, piše drugi. “Možda ima talenta, no pretvorila se u cirkusanticu, u djevojku koja piše pjesme na koje mogu plesati samo kad se jako napijem. Cijela ta farsa će umrijeti za godinu, dvije, kao i sve ostalo”, piše treći. Hoće li doista? I ako umre ta “farsa”, hoće li umrijeti i Lady Gaga koja se više uopće ne može sjetiti što je to točno značilo biti Stefani Germanotta? Nitko je, naime, više tako ne zove, jer ju ne smiju tako zvati. Svi joj se moraju obraćati kao Lady Gagi.
„Mislim da ju je napao taj virus Princea. Sve se promijenilo. Sada je Gaga“, ispričao je New York Postu njezin bivši producent i dečko Rob Fusari.
Podijeli na Facebook
