Razgovarala Tanja Tolić
Od prošloga tjedna po dozu mudrosti odlazi se na kiosk – tamo će čitatelji pronaći Platona, Aristotela, Kanta, Nietzschea i Hannu Arendt, ukupno šezdeset filozofa i filozofkinja. Nakladnička kuća Novella pokrenula je novi izdavački projekt: objavljuje kolekciju knjiga "Upoznaj filozofiju" koja pokriva 2500 godina filozofske misli. Prvih deset naslova izlazi svaka dva tjedna, a od desetog broja nadalje knjige izlaze svaki tjedan. Zaštitno lice kampanje je Kristijan Vujičić – profesor filozofije, nagrađivani urednik i književnik iz Zagreba.
* Nakladnička kuća Novella počela je objavljivati knjige iz nove biblioteke naziva "Upoznaj filozofiju" koja je originalno objavljena u Španjolskoj i sastoji se od 60 knjiga. O kakvim je knjigama riječ i kome su namijenjene?
– "Upoznaj filozofiju" odvažan je izdavački projekt nakladničke kuće Novella za poticanje kulture čitanja, pažljivo osmišljen u obliku kolekcije od 60 knjiga, kako bi se razmišljanja značajnih filozofa i filozofkinja približila suvremenim čitateljima: podjednako onima koji se filozofijom već bave, kao i onima koji tek ulaze u taj svijet. Filozofija će na ovaj način postati dostupnija širem krugu ljudi, a njezine ideje primjenjive u svakodnevici.
Nova biblioteka nakladničke kuće Novella, "Upoznaj filozofiju" (Foto: Novella)
Iza izvornog projekta stoje profesori filozofije sa Sveučilišta u Barceloni, a čitatatelji će moći otkriti ideje velikih mislilaca – od Pitagore, Heraklita, Sokrata, Platona i Aristotela preko Augustina, Machiavellija, Descartesa, Pascala i Spinoze do Voltairea, Kanta, Hegela, Schopenhauera, Nietzschea, Wittgensteina, Simone de Beauvoir, Hanne Arendt i mnogih drugih – u ovom jedinstvenom putovanju kroz više od 2500 godina filozofske misli.
* Novella vas je odabrala za zaštitno lice kampanje. Ne pamtim sličan projekt – niti kad su u pitanju knjige, još manje da profesor filozofije postane javno lice, gotovo filozofski influenser. Kako je došlo do suradnje?
– Nisam, naravno, influenser, ali moja glavna strast je primjena filozofsko-etičkih ideja u književnom stvaralaštvu i svakodnevnom životu. Vlasnici Novelle, Tomislav i Nives Sabljić, htjeli su na ovaj način približiti biblioteku knjiga o pojedinim filozofima širokom krugu čitatelja. Raspitali su se na više mjesta tko bi mogao biti zaštitno lice kampanje i dobili su u više navrata istu preporuku. Nakon što su mi predočili temeljnu ideju svoga projekta, smatrao sam kako trebam u njemu sudjelovati, jer mi je važno da se filozofija približi što većem broju ljudi. Način na koji su strukturirane knjige iz ove kolekcije čini mi se kao dobar početak za takvo što: kroz zanimljive biografske crtice i anegdote čitatelji upoznaju živote velikih mislilaca, a potom i ključne koncepte – od Platonova idealizma i Aristotelove metafizike preko Kantova kategoričkog imperativa do, primjerice, Nietzscheova naučavanja o nadčovjeku.
* Profesor ste filozofije, niz godina ste radili kao urednik publicističkih, nerijetko i filozofskih djela, na Trećem programu Hrvatskog radija vodite emisiju "Etički ataše"… Zašto je vama osobno filozofija važna? Koji vam je filozof najbliži po svojim uvjerenjima?
– Filozofija je način života, a kakva filozofija se odabire zavisi od toga, kao što bi rekao Fichte, kakav je tko čovjek. Baš zato ona nije tek suhoparna sofistička intelektualna igra, nego potraga za smislom i nazor o životu i svijetu.
Filozofija poziva čovjeka na kritičko promišljanje i propitivanje temeljnih pitanja na koje svatko od nas mora odgovoriti: što je istina, kako spoznajemo, što je dobro, kako bi trebalo djelovati i živjeti, zašto je važno znanje ili, primjerice, postoji li Bog…
Upravo takvim oblikom promišljanja brojnih problema pokazuje se i izvorno značenje filozofije – onako kako bi to izrazio Sokrat ili Platon – kao "ljubavi prema mudrosti". Najbliži filozofi su mi Epiktet, Pascal i Nietzsche… Prvi po načinu na koji se nosio sa životnim neprilikama, drugi po znanju i uvjerenjima, a treći po hrabrosti za postavljanje važnih pitanja. A najdraža filozofkinja mi je Simone Weil.
Kristijan Vujičić zaštitno je lice biblioteke "Upoznaj filozofiju" (Foto: Dražen Kokorić)
* U popratnom komentaru, objavljenom povodom izlaska prve knjige iz biblioteke, kažete da danas živimo u takozvano postčinjenično doba, u kojem je "strast prema neznanju" veća od "gladi za znanjem". Može li se filozofija – može li se društvo – izboriti s tom himerom?
– Filozofija bi možda mogla takvo što, s vremenom, i uz dublju prisutnost u svakodnevici različitih ljudi, ali ona nažalost nije važan dio suvremenih društava. Druge stvari su bitnije u ovodobnom "društvu spektakla": konzumerizam, reklama, nogomet, površna literatura, uglavnom forma, a ne sadržaj. Politika je iznad morala, a profit je važniji od temeljnih ljudskih prava kao što su pravo na zdravlje ili pravo na obrazovanje…
Filozofija nije popularna, ne treba ni biti, jer je riječ o razvijanju domišljenog sustava misli, što je ozbiljan posao, ali meni osobno nedostaju suvremeni učitelji mišljenja poput Sokrata koji će izići iz škola i fakulteta te poučavati filozofiji ljude na trgovima, u knjižnicama, u radijskim i televizijskim emisijama ili putem društvenih medija. Srećom, povremeno na takve filozofe i nailazim… Društvo u kojem kritičko mišljenje nema velik utjecaj i dalje će razvijati isključivo strast prema neznanju.
* Profesor ste filozofije i etike u srednjoj školi. Kako današnje generacije odrasle u digitalnom dobu reagiraju na filozofiju kao predmet? Zanima li ih uopće? Smatraju li da im može biti korisna i kako?
– Predavao sam u renomiranim zagrebačkim gimnazijama i umjetničkim školama filozofiju i etiku. Današnje generacije imaju interes za oba predmeta i pojedini učenici smatraju da im mogu i koristiti. Neki koncepti su im složeni, a neki bliski… Ali, filozofija je moćan alat za razvijanje kritičkog mišljenja. Mogućnost da učenici javno izraze svoj argumentiran, kritički promišljen stav kroz dijalog i uvažavanje drugoga, njima predstavlja izazov i iskustvo koje rado prihvaćaju. Osim toga, mi ne možemo donijeti ni neki etički sud bez kritičkog promišljanja… Kritičko mišljenje može oplemeniti njihov način djelovanja i pripremiti ih za život. Upravo uvježbavanjem takvog načina mišljenja mladi ljudi počinju razumijevati i tumačiti mnoštvo informacija koje primaju i odlučivati koje su kvalitetne, a koje nisu, koje će im u životu trebati, a koje ne.
Čitatatelji će moći otkriti ideje velikih mislilaca – od Pitagore, Heraklita, Sokrata, Platona i Aristotela preko Augustina, Machiavellija, Descartesa, Pascala i Spinoze do Voltairea, Kanta, Hegela, Schopenhauera, Nietzschea, Wittgensteina, Simone de Beauvoir, Hanne Arendt i mnogih drugih...
* Dvadesetim stoljećem uglavnom su dominirali politički filozofi. Čime se filozofija bavi u 21. stoljeću, pratite li suvremenu filozofiju?
– Raznovrsne teme pokriva filozofija u 21. stoljeću. Čitao sam brojne suvremene filozofe, neke od njih kao urednik i objavio… Nije jednostavno sve to pohvatati, pa sam odlučio pratiti rasprave koje me najviše zanimaju: bioetičke, feminističke, ekološke i, primjerice, one vezane za etiku umjetne inteligencije.
* Postoji li danas filozof ili filozofkinja koji bi po značaju mogli parirati, primjerice, Spinozi, Kantu, Hegelu? Naime, kad govorimo o filozofiji kao da najčešće govorimo o povijesti filozofije, o mudrosti koja je nekad postojala…
– Teško mi je odgovoriti na ovo pitanje, jer mislim da će takvo što pokazati vrijeme. Filozofi danas imaju drukčiju ulogu i položaj u društvu nego što su imali spomenuti Kant i Hegel.
Meni je važnije pitanje kako ispraviti povijesnu nepravdu prema ženama filozofkinjama i do kraja razotkriti razloge njihova asimetričnog sudjelovanja u povijesti filozofije, odnosno zašto je u diskursu povijesti filozofije, tematika filozofkinja niz godina bila stavljena sa strane.
Zato mi je drago da će u kolekciji "Upoznaj filozofiju" izići i knjige o meni značajnim filozofkinjama poput Hanne Arendt i Simone de Beauvoir, koja u svojem djelu "Drugi spol" objašnjava kako malo prije navedeni problem leži i u tome što su "cijelu povijest žena napisali muškarci".
Kristijan Vujičić (Foto: Dražen Kokorić)
* Može li filozofija dati odgovor na svakodnevne brige? Na primjer, kojeg biste filozofa preporučili da čitaju ljudi zabrinuti zbog porasta cijena hrane i energenata, a kojeg za one koji strahuju od rata, nuklearnog uništenja i smrti?
– Preporučio bih antičku mudrost, odnosno čitanje stoičke filozofije. Prema Epiktetu, glavna se zadaća filozofije sastoji u njezinoj primjeni na život. Poput ostalih stoika, smatrao je da je najbolji život onaj u skladu s prirodom, a to, po njemu, kao i po caru-filozofu Marku Aureliju, znači u skladu s razumom. Epiktet u djelu "Priručnik" kaže: "Neke stvari su do nas, a neke nisu do nas." Samo je jedna stvar, smatra, u potpunosti u našoj moći ili kontroli: naša volja…
Ali, recimo, bolest i smrt, bogatstvo i ugled, ili cijena hrane i energenata, nisu do nas jer to sve nemamo pod kontrolom.
Epiktet tako naglašava da se u svakodnevnim izazovnim situacijama trebamo usredotočiti na ono što možemo kontrolirati: prije svega na svoje voljne prosudbe i postupke… odnosno na naše reakcije na događaje.
* Filozofija je i tema vašega novog romana "Nietzsche s Trešnjevke" koji će uskoro biti objavljen u izdanju Frakture. O čemu je riječ u romanu?
– Albert Šnajder, domar u staračkom domu, ekonomist koji je u nemogućnosti pronaći posao u struci i veliki zaljubljenik u filozofiju Friedricha Nietzschea, igrom slučaja dolazi u priliku u trešnjevačkom domu za starije osobe "Vesela starost", uprizoriti svoj komad o Nietzscheovu životu. Uz mnoštvo ljubavnih i duhovitih obrata, glavni junak postavlja predstavu koja, iako odlično pripremljena i režirana, prilikom izvedbe na svojem vrhuncu doživljava krah, iz vrlo neobičnog razloga, koji ovdje, naravno, neću otkriti… Tako se životne priče svijetu nepoznatog domara Šnajdera i globalno poznatog filozofa Nietzschea na zanimljiv način isprepleću.
* Intervju je originalno objavljen u Jutarnjem listu.
Podijeli na Facebook
