Razgovarala Tanja Tolić
Snimke Mitopeja
U godini kad je knjiga na hrvatskom jeziku postala ugroženija doslovce više nego ikad prije u povijesti, čini se ludim pokrenuti novu nakladničku kuću, i to još onu koja objavljuje kolekcionarska izdanja - pedantno prevedena i uređena, na papiru koji neće požutjeti, u tvrdom uvezu i s posebnom kutijom za čuvanje knjiga. Vladimir Cvetković Sever, Martina Pranić i Hana Šneler odlučili su krenuti upravo u tom smjeru i osnovali Mitopeju. Njihovo prvo izdanje, objavljeno u ograničenoj i numeriranoj nakladi od 500 primjeraka, "Nordijska mitologija" Neila Gaimana, praktički je već rasprodana, a čitatelji su oduševljeni. Ovo je prilika da bolje upoznate trojac koji radi knjige s ljubavlju.
* Tko stoji iza projekta Mitopeje? Ispričajte nam nešto više o sebi.
- Mitopeja je naklada tvrtke Vladimir Cvetković Sever d. o. o., tako da nema naročite dvojbe oko identiteta vlasnika. Vladimir punom parom prevodi filmove, uglavnom za multiplekse, a time ostvarenu zaradu ulaže u Mitopeju. Mitopeja je, pak, posvećena naslovima lijepe književnosti nadahnute mitom – vrsti knjiga koju on sâm cijelog života voli. Sad nas je u Mitopeji troje: Vladimir Cvetković Sever i Martina Pranić sami biraju, prevode, priređuju i predstavljaju naslove, svaki svoje, objedinjujući u jednoj osobi zvanja odabiratelja, urednika, prevoditelja i promotora pojedine knjige. Radimo kolegijalno i uvijek u dogovoru, a suradnja nam je sporazumna, nikad hijerarhijska. A spona nam je draga prijateljica i izvrsna dizajnerica Hana Šneler, čiji je talent vidljiv iz cijelog vizualnog identiteta Mitopeje.
* Kako ste došli na ideju za pokretanje nove nakladničke kuće, tim više što se izdavaštvo u posljednjih godinu dana suočilo s posebno teškom krizom?
- Sve troje oduvijek volimo knjigu, svako na svojoj etapi životnog puta. Vladimir je u prevoditeljskom poslu već dvadeset godina, pa je upoznao sve prednosti i mane dosadašnjeg načina priređivanja i prodaje knjiga. Naš pristup praktički svakoj etapi tog procesa uvelike je drugačiji, što se može primijetiti već na prvi pogled. Knjige su nam doista literatura: naslovi koji nisu od danas do sutra. Inicijalno ih predstavljamo na najluksuzniji mogući način, kako bi pet stotina naših čitatelja moglo imati trajan naslov u svojoj biblioteci – te su knjige vrijedne čuvanja, jer se neće pohabati uz normalno čuvanje. Zatim ih nudimo u lijepim, ali masovnim izdanjima za police knjižnica i knjižara. Na svakom koraku pazimo na njihov tekst baš i kao na njihov izgled, čime gradimo čitateljsko povjerenje. A ni u jednom trenutku ne pristajemo na neuredno poslovanje kakvo je dovelo do aktualne krize u izdavaštvu. Estetika i etika kod nas idu ruku pod ruku, i uvjereni smo da time donosimo novi duh u nakladništvo ove zemlje.
* Prva knjiga koju je objavila Mitopeja luksuzno je izdanje, knjiga na kakve smo praktički već zaboravili – tvrdi uvez, divan dizajn, posebna kutija, ograničena i numerirana naklada. Hoće li i ostale knjige u Mitopeji biti takve? I praktično pitanje: gdje je tu računica, vjerujete li da ćete pronaći i zadržati kupce, s obzirom da takva vrsta knjige ne može biti jeftina?
- Svaki je naslov inicijalno ovakav, kolekcionarski, ali u strogo ograničenoj nakladi od pet stotina primjeraka. Zašto? Jer želimo pronaći i zadržati kupce, da, ali upravo one kupce kojima je stalo do tog naslova i tog teksta, ne nužno one kojima je stalo samo i isključivo do estetike. Da smo htjeli pikirati na one koji kupuju knjige na metar i koriste ih kao element dekora interijera, prodavali bismo ih po četverostruko većoj cijeni. Ali takvi ljudi ih nikad ne bi ni otvorili. Činjenica da se naša luksuzna izdanja mogu kupiti isključivo od nas jamči nam stalan dotok sredstava – i stalno pokrivanje troškova, jer između nas i naših čitatelja ne stoji više od izravne kupnje. Čudo je jedno što se sve može učiniti kad se iz tog odnosa maknu posrednici sa svim svojim kašnjenjima i neplaćanjima. Na svakom našem računu stoji ”hvala što podržavate Mitopeju”, jer njen opstanak doista jamči samo tih prvotnih pet stotina kupaca. Cijena po kojoj im te knjige nudimo itekako je konkurentna cijeni knjiga u knjižarama – dok ih fizičkom kvalitetom uvelike nadmašuju.
* Vaše izdanje ”Nordijske mitologije” Neila Gaimana jako me podsjetilo na izdanja Folio Societyja. Jesu li vam oni možda uzor? I planirate li objavljivati i ilustrirana izdanja knjiga?
- Prvotni su nam uzor bili i Folio Society i mnogi drugi primjeri onog što se naziva profinjenim tiskom. Ali kad smo krenuli u izradu knjiga, shvatili smo da se na samo petsto komada pojedinog naslova mogu primijeniti tehnike i postupci kakve si čak ni oni ne mogu priuštiti. Recimo, Vladimirov koncept dizajna ”Nordijske mitologije” bio je predstaviti knjigu kao komad noćnog neba (jer takvo je bilo podneblje drevne Skandinavije, doma te tradicije) na kojemu je naslov ispisan runama, a te rune svijetle bojama aurore. Minimalistički i prikladno, zar ne? Ali kako predočiti boje aurore? Svako drugo izdanje posegnulo bi za fotografijom, možda malo lakiranom da se presijava. Ali Mitopejino izdanje predočava ih posebnom tvari koja, jednom osvijetljena, doista svijetli u mraku bojama aurore.
Nije to sve: naša inicijalna luksuzna izdanja uvezana su u eko-kožu, što nam omogućava hladno lijepljenje oktavo uveza, tako da se knjige lako daju rasklopiti i ostati rasklopljene. To je postupak koji je u svijetu praktički nestao iz primjene. Papir koji koristimo ima FSC certifikat, što znači da je trajan i neće požutjeti, kao i da potječe iz obnovljivih drvnih resursa. Logotip nam nije bez razloga drvo: sve naslove radimo isključivo elektronički, u svim fazama, a naše knjige prijeđu na papir tek u tiskari.
* Koje još naslove pripremate? Objavljen je ”Pokopani div” Kazua Ishigura, najavljen ”Medvjed i Slavuj” Katherine Arden. Oba romana su djela fantastike. Hoće li svi vaši naslovi biti iz tog žanra? Čita li se fantastika u Hrvatskoj mnogo, vjerujete li da ćete i u tom smislu naći redovite čitatelje i kupce? Koliko knjiga planirate godišnje objavljivati?
- Naši se naslovi svrstavaju u fantastiku samo zato što se pojam mitopejskog pisanja kroz godine zaboravio, a pojam žanra dobro je došao knjižarima i kritičarima kao nadomjestak. Zapravo, nijedna se Mitopejina knjiga ne mora uopće podvesti pod fantastiku: ”Nordijska mitologija” tek je prepričana baština pretkršćanskog sjevera, u obujmu koji je sačuvan, putem golemog pjesničkog dara Neila Gaimana, ali sadržajem nije originalno djelo; ”Pokopani div” bavi se temama zbog kojih je Ishiguro upravo dobio Nobelovu nagradu za književnost, velikim, teškim i važnim temama poput povijesnog i osobnog zaborava, ali kroz miteme naslijeđene iz predaje o kralju Arthuru; ”Medvjed i Slavuj” povijesni je roman o srednjevjekovnoj Rus’i (tad još nije bilo Rusije kakvu danas poznajemo), ali uz prikaz tog nama slabo poznatog razdoblja i podneblja tretira slavensku mitologiju kao životnu stvarnost onog vremena.
Čista fantastika koja korespondira samo sa žanrovskim tropima – poput, recimo, djela Georgea R. R. Martina – zapravo nas ne zanima. Zanima nas lijepo pisanje koje se dovodi u odnos s poetskom predajom čovječanstva, umjetnički rad kakav je bio uvriježen još u počecima moderne, kroz djela Jamesa Joycea ili Pabla Picassa. Nastojat ćemo pokazati o kako silnom se rasponu djela radi.
Nove naslove objavljujemo početkom svakog godišnjeg doba, za to godišnje doba. U slučaju ”Medvjeda i Slavuja” malo smo uranili samo zato što su tu knjigu urednici Amazona, najveće knjižare na svijetu, proglasili najboljim djelom fantastike i SF-a u 2017. godini (kad nemaju primjereniju kategoriju za nju). Ove zime slijede ”Odd i mrazni divovi” Neila Gaimana i ”Blijed pogled na bregove” Kazua Ishigura.
Knjige biraju Martina i Vladimir i rade ih onim tempom koji je neophodan da se prevedu, prirede i predoče onako kako zaslužuju. Neke traže tjedne rada, neke mjesece; na nekima će se Hana još najviše naraditi. Ali jako se ponosimo književnicama i književnicima čija djela donosimo, osjećamo veliku odgovornost prema njihovom opusu i uvjereni smo da nećemo iznevjeriti povjerenje čitatelja koji ostanu uz nas. A s tempom od dvije-tri luksuzne knjige u svakom godišnjem dobu, uz naše pristupačne cijene, čvrsto smo uvjereni da ćemo doći do publike i zadržati je.
* Zašto naziv Mitopeja za izdavačku kuću?
- Pojam je skovao J. R. R. Tolkien kao opis suvremenih pjesničkih djela nadahnutih mitološkom baštinom, u vrijeme dok je nastojao uvjeriti C. S. Lewisa da mitovi nisu puka laž ili tlapnja – i napisao cijelu poemu za iznošenje svog argumenta. Činilo nam se da ne postoji riječ koja bolje objašnjava što radimo.
* Na vašoj web stranici naveli ste da će se vaša izdanja moći kupiti isključivo direktno od vas. Zašto takva odluka?
- Kao što kažemo, to vrijedi samo za naša luksuzna izdanja, zato da se iz cijene koju krajnji kupac plaća maknu svi posrednički troškovi, kao i neizvjesnost plaćanja koja danas u Hrvatskoj vlada. Naši naslovi možda jesu za sva vremena, ali naše poslovanje se odvija u ovim vremenima, nesretnim i punim poslovnih rizika – kad je posrnuo knjižarski lanac Algoritam MK, kad je knjižarski lanac Tisak Media i dalje u okviru krajnje problematičnog Agrokora. Naravno, nakon što se naša luksuzna izdanja prodaju, isti ti naslovi moći će se kupiti u lijepim, ali više ne toliko unikatnim izdanjima na policama svih knjižara koje uredno posluju – od onih koje imaju samo jednu poslovnicu, do odgovornih lanaca poput Školske knjige. Mi ćemo ostati posvećeni onome što najbolje znamo – biranju, prevođenju i priređivanju naslova koje volimo, te njihovom premijernom predstavljanju u najljepšemu mogućem ruhu. Knjižarski i knjižničarski posao prepustit ćemo onima koji ga znaju bolje od nas.
Imamo veliko uvažavanje prema svim kolegama iz cijelog nakladničkog, knjižarskog i knjižničarskog sektora, i nastojimo raditi na uzajamnu korist. Drago nam je, zato, što su nas već lijepo prihvatili: ”Nordijska mitologija” je već tjedan dana nakon premijere bila izložena na najistaknutijem mjestu hrvatskog štanda na Sajmu knjige u Frankfurtu; s Nakladom Ljevak, dosadašnjim hrvatskim izdavačem djela Kazua Ishigura, dogovorili smo se suradnju oko Mitopejinog preuzimanja njegova važnog opusa; tu su i druga obostrano korisna partnerstva oko naslova koji su tek u pripremi.
Ali najdraže nam je što zaista uspijevamo pronaći čitatelje i izmamiti im osmijeh na lice kad nas upoznaju, kad prime našu knjigu, kad je opipaju, kad je pročitaju i katkad smjesta krenu čitati ispočetka. Ljudi osjete kada dobiju knjigu napravljenu s ljubavlju i prema njoj i prema njima. Svakodnevno primamo takve reakcije, što nam čeliči srca i dalje snagu i nadu u budućnost Mitopeje. U godini kad je knjiga na hrvatskom jeziku postala ugroženija doslovce više no ikad prije u povijesti, drago nam je dati svoj doprinos pouzdanju u njenu bolju budućnost.
Više o Mitopeji i njezinim izdanjima doznajte na mitopeja.com/
Podijeli na Facebook
