Sedmi Festival svjetske književnosti održat će se od 8. do 14. rujna u Zagrebu, a kao i uvijek u Hrvatsku dovodi niz velikih imena europske i svjetske književnosti koje spaja s domaćim piscima. Programi će se najvećim dijelom održavat će se u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda u Gundulićevoj 6.
Festival svjetske književnosti u 2019. godini u fokusu ima književnost španjolskog jezika. Festival će u nedjelju 8. rujna otvoriti jedan od najznačajnijih suvremenih španjolskih autora Fernando Aramburu koji će predstaviti knjigu "Patria", roman o Baskiji što je osvojio niz važnih španjolskih i europskih književnih nagrada, preveden je ili se prevodi na više od 30 svjetskih jezika, a samo u Španjolskoj prodan je u više od milijun primjeraka.
Od autora španjolskoga govornog područja uz Fernanda Aramburua gostuje jedan od najvažnijih svjetskih gestaltera, miljenik hrvatske publike Argentinac Jorge Bucay, zatim i jedna od najvećih mladih zvijezda svjetske književne scene Samanta Schweblin, hrvatskim čitateljima poznata Laura Restrepo i nova pjesnička zvijezda Elena Medel, a u suradnji s hrvatskim centrom PEN-a festival dovodi i direktora međunarodnog PEN centra katalonskog pjesnika i aktivista Carlesa Tornera i pjesnika Georgea Angela Marija Quintera.
U suradnji s hrvatskim centrom PEN-a festival će obilježiti 20 godina jedne od najvažnijih platformi za promociju poezije Lyrikline, a o tome će govoriti Thomas Wohlfahrt, Christiane Lange, Jan Wagner, Zvonko Maković i Tomica Bajsić. Ove godine dvije pjesničke večeri održat će se u prelijepom prostoru Atelijera Meštrović u Mletačkoj ulici.
Festival svjetske književnosti ove je godine ponovno u suradnji s najdugovječnijim slovenskim književnim Festivalom Vilenica i irskim Međunarodnim književnim festivalom Cúirt iz Galwaya, europske prijestolnice kulture 2020., uspješno aplicirao i dobio potporu u okviru dvogodišnjeg projekta suradnje koji podupire EACEA pod nazivom "Read Me I am Yours", te će se dio programa odvijati u okviru tog projekta. Sa zagrebačkim MSU-om na rezidenciji za mlade pisce u programu "Read Me I am Yours" dolaze ukrajinski pisac Myroslav Laiuk te španjolska spisateljica Elena Medel.Festival se, naravno, ne zadržava samo na španjolskim autorima, već ukupno gostuje više od stotinu inozemnih i domaćih pisaca, književnih kritičara, znanstvenika, likovnih umjetnika i glazbenika. Autori dolaze s tri kontinenta i iz 18 zemalja. Među njima su prvi dobitnik nagrade Man Booker iz Sjedinjenih Američkih Država, subverzivan, politički nekorektan satiričar Paul Beatty, dobitnik najvažnije talijanske književne nagrade Strega Nicola Lagioia, najvažnija suvremena francuska spisateljica mlađe generacije, dobitnica nagrade Goncourt i zvijezda suvremene europske književnosti Leïla Slimani, jedan od najprevođenijih suvremenih turskih pisaca Burhan Sönmez, dobitnik ovogodišnje nagrade Vilenica Dragan Velikić, autor koji se usudio nastaviti djelo Stiega Larssona - David Lagercrantz, nagrađivana irska autorica Eimear McBride, autor kultnoga romana "Komo" Srđan Valjarević, zvijezda austrijske književnosti Robert Menasse, slovenska autorica Mojca Kumerdej i francuska spisateljica Maylis de Kerangal. Od hrvatskih autora sudjeluju Julijana Adamović, Jurica Pavičić, Olja Savičević Ivančević, Marina Vujčić, Nebojša Lujanović, Luiza Bouharaoua, Dinko Kreho, Marija Dejanović i mnogi drugi.
Kao i svake godine održavat će se i Književne matineje za učenike zagrebačkih srednjih škola i gimnazija na kojima gostuju Julijana Adamović, Jurica Pavičić i Nebojša Lujanović. Festival je program proširio i na matineju za učenike koji imaju nastavu na stranom jeziku, pa će ove godine u XVII. gimnaziji gostovati francuska autorica Maylis de Kerangal.
Osim tradicionalnih Tribina Razotkrivanje, Dvostrukih portreta i programa Pisac i njegov čitatelj festival će imati i niz stručnih predavanja i diskusija, među kojima će biti predavanje o slavnome poljskom književniku Stanisławu Ignacyju Witkiewiczu i 80-godišnjici njegove smrti, zatim o ulozi Roberta Musila u europskoj književnosti povodom izdavanja treće knjige "Čovjeka bez osobina" u prijevodu Andyja Jelčića te predavanje najvećeg stručnjaka za Leonarda da Vincija Alessandra Vezzosija povodom obilježavanja 500 godina od njegove smrti. Tu su i okrugli stolovi: "Svijet bez zidova" povodom 30-godišnjice pada Berlinskog zida i u svjetlu najave gradnje Trumpova zida na granici s Meksikom; okrugli stol "Uloga katedrala danas i sutra", povodom požara na katedrali Notre-Dame u Parizu, te razgovor s njemačkim filozofom i publicistom Wolframom Eilenbergerom, autorom jedne od najprodavanijih i najprevođenijih knjiga o filozofiji "Vrijeme čarobnjaka", koja govori o najvažnijem desetljeću za filozofiju dvadesetog stoljeća i četiri najveća filozofa prve polovine dvadesetog stoljeća: Ludwigu Wittgensteinu, Walteru Benjaminu, Ernstu Cassireru i Martinu Heideggeru.
Kao i prethodnih godina, u sklopu festivala se organizira i niz izložbi. U Studiju Moderne galerije "Josip Račić“ dvadesetak eminentnih i nadolazećih hrvatskih likovnih umjetnika pod kustoskim vodstvom Tomislava Buntaka izložit će svoje slike, crteže i kolaže inspirirane djelima književnika. U Galeriji Šira održat će se izložba rješenja za plakate Festivala svjetske književnosti koje su oblikovali studenti Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u protekle tri godine u sklopu natječaja koji festival provodi u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti u Zagrebu. Ovogodišnji vizual festivala potpisuje student četvrte godine grafičkog odsjeka Ivan Stanišić. U galeriji KIC-a jedan od najcjenjenijih suvremenih austrijskih fotografa Kurt Kaindl predstavit će izbor svojih fotografija s putovanja koja je po manjinskim europskim zajednicama više od desetljeća poduzimao s jednako slavnim i nagrađivanim salzburškim piscem Karl-Markusom Gaußom.
Ove godine na festivalu će se prikazati tri filma inspirirana književnošću. Riječ je o dva poljska igrana filma "Nezasićenost" (režija Wiktor Grodecki) i "Oproštaj od jeseni" (režija Mariusz Trelińśki) te francuskom filmu "Corniche Kennedy" (režija Dominique Cabrera). Posebno iznenađenje je scensko uprizorenje slavnog predavanja Miroslava Krleže u zgradi Hrvatskoga glazbenog zavoda. Miroslav Krleža u Hrvatskom je glazbenom zavodu održao predavanje 1930. godine pred prepunim auditorijem, a Jutarnji list izvijestio je da ga je slušalo više od 800 Zagrepčana. Drugo predavanje, ono o hrvatskoj književnosti, Krleža je trebao održati 12. travnja 1933., no zabranila ga je policija. Ovo "treće" Krležino predavanje o hrvatskoj književnosti priredit će iz Krležine ostavštine krležolog Vlaho Bogišić, samog Miroslava Krležu igrat će glumac, prvak Dramskog kazališta Gavella i profesor na Akademiji dramske umjetnosti Ozren Grabarić, a režirat će redateljica i profesorica Aida Bukvić. (N. K.)
Podijeli na Facebook
