Piše Tanja Tolić
Južnokorejska autorica Han Kang dobila je Nobelovu nagradu za književnost 2024. godine, a u obrazloženju žirija navodi se kako je nagrada dodijeljena "za njezinu intenzivnu poetsku prozu koja se suočava s povijesnim traumama i razotkriva krhkost ljudskog života". Hang Kang, kojoj su na hrvatski jezik prevedeni romani "Vegetarijanka" i "Ljudska djela" u izdanju nakladničke kuće Hena com, jedna je od mlađih dobitnica Nobelove nagrade za književnost jer je rođena 1970. godine i ima 53 godine. Prosječna dob dobitnika nagrade za književnost je šezdeset četiri godine.
Ill. Niklas Elmehed © Nobel Prize Outreach
Han Kang (1970., Gwangju) jedna je od najcjenjenijih suvremenih južnokorejskih autorica. Studirala je književnost na Sveučilištu Yonsei u Seoulu, a na literarnu scenu kročila je kao pjesnikinja 1993. Prvi roman, "Red Anchor", objavila je 1994., a do danas je objavila još nekoliko romana, novela i kratkih priča. Engleski prijevod romana "Vegetarijanka" (2015.) ostvario je golem međunarodni uspjeh te 2016. osvojio nagradu Man Booker International. Motivski naslonjen na prethodno objavljenu novelu, hvalospjevi književne kritike pozicionirali su ovaj roman u sam kanon suvremene književnosti. Uslijedio je roman "Ljudska djela" (2016.) i "The White Book" (2017.), žanrovski hibridna autobiografska meditacija. Od ostalih priznanja za Hanin opus, ističu se književne nagrade "Yi Sang", "Manhae" i Korejska književna nagrada za roman. Živi u Seoulu gdje predaje kreativno pisanje na Umjetničkoj akademiji.
Nakladnička kuća Hena com objavila je "Vegetarijanku" u prijevodu Mirne Čubranić s engleskog jezika 2018. godine. Glavna junakinja romana je Yeong-hye koja nam se nijednom direktno ne obraća nego o njoj doznajemo iz usta njezina supruga, šogora i sestre. Opisuju je kao sasvim prosječnu, čak i dosadno apatičnu figuru čiji život ni na koji način ne pobuđuje zanimanje, sve do pojave grotesknih učestalih košmara koji je iz temelja mijenjaju. Ponukana snovima, Yeong-hye prestaje jesti meso pokrećući lavinu zgražanja i otpora svoje obitelji i okoline, koja kulminira njezinom težnjom za preobrazbom u biljku. Niz događaja koji će uslijediti i zauvijek promijeniti njihove živote oslikava sve dublju psihičku i fizičku metamorfozu čiji krajnji cilj titra na međi samouništenja i samospasenja.
"Težnja za napuštanjem vlastita tijela stara je koliko i čovječanstvo samo, ali rijetko ovako inteligentno tematizirana u suvremenoj prozi. Autorica se latila ovog zahtjevnog zadatka istražujući različite oblike rubnog ponašanja, posebice nasilja i seksa koji su dominantno prisutni kao motiv, i za Han gotovo jednoznačni. Nasilje je secirano u svim svojim oblicima, bilo kao tankoćutna psihička submisivnost, bilo kao krvoločni izljevi bijesa. Ova tročinka maestralno prodire u najzakučastije slojeve ljudske duše i otvara polemike karakteristične ne samo za korejsko već i moderno zapadnjačko društvo. Ne čudi stoga da je engleski prijevod 'Vegetarijanke' šokirao i oduševio svjetsku književnu kritiku i čitatelje, ali i uzrokovao brojne kontroverze zbog niza mogućih interpretacija", zapisala je tada o knjizi urednica Ana Hadžić.
"Ljudska djela", također u prijevodu Mirne Čubranić s engleskog jezika, Hena com objavila je 2019. godine. Roman je smješten u vrijeme krvlju ugušenog studentskog ustanka u Gwangjuu 1980., kad je nemilosrdno ubijen petnaestogodišnji dječak Dong Ho. Njegova smrt u romanu figurira kao ulazna i izlazna rana, a kroz vizure njegova prijatelja, urednice koja se bori s cenzurom, bivšeg zatvorenika i tugom shrvane dječakove majke rasplest će se Dong Hoova priča, ali i sudbine mnogih drugih zahvaćenih ovom povijesnom epizodom krutog režima, političke brutalnosti i nehumanosti. Pitanje koje se neizbježno nameće jest: kako dijametralno suprotna ljudska djela – nasilje i dostojanstvo – mogu supostojati? Ovaj briljantni roman, premda posve tematski drukčiji od prethodne Vegetarijanke, nastavak je autoričine poetike nasilja. Iako je pritisnuta bremenom stvarnih povijesnih događaja, riječ je o punokrvnoj priči koja se čita više kao izvrsno ispisana kolektivna povijest nasilja negoli kao politička kritika.
Nobelova nagrada za književnost dodijeljena je 116 puta od 1901. godine. Dosad ju je dobio 121 književnik, od toga 18 književnica. Najstarija književnica koja je dobila nagradu bila je Doris Lessing – u 87. godini života. U četiri navrata nagradu za književnost podijelilo je dvoje dobitnika. Nominacije za Nobelovu nagradu za književnost tajne su već pedeset godina.
Našu recenziju "Vegetarijanke" pročitajte OVDJE
Podijeli na Facebook
