Piše Tanja Tolić
Nobelovu nagradu za književnost za 2023. godinu dobio je norveški pisac Jon Fosse, “za svoje inovativne drame i prozu u kojima daje glas neizrecivom”. Njegov golemi opus, napisan na norveškom narječju nynrosk, obuhvaća različite književne rodove i žanrove – drame, romane, zbirke poezije, eseje, dječje knjige i prijevode. Fosse je danas jedan od najizvođenijih dramatičara na svijetu, ali sve više ga se prepoznaje i po njegovoj prozi, obrazložio je odabir laureata odbor za dodjelu Nobelove nagrade iz književnosti.
Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu (Norveška). Studirao je komparatistiku na Sveučilištu u Bergenu i predavao na Akademiji za kreativno pisanje u Hordalandu. Pripada generaciji pisaca koja je osamdesetih godina prošlog stoljeća uvela postmodernizam u Norvešku i otvoreno se suprotstavila socijalno-realističkoj tradiciji koja je dominirala u sedamdesetima. No u Fosseovom slučaju nova orijentacija nije se manifestirala u tehnici pisanja s intertekstualnim referencijama. Fosse je pripadnik tzv. nove europske drame koju karakterizira realističnost, brutalnost, izravnost, provokativnost, zatim linearna fabula ili niz fragmentarnih priča. Vrijeme je rijetko naznačeno, a mjesto radnje uglavnom stan, dio kuće, bračni krevet, bolnica itd. Česta su eksperimentiranja jezikom i formom. Teme nisu opće ni “velike”; uglavnom su to privatne frustracije pojedinca u društvu, razočaranost, nemoć, pasivnost.
Povremeno je radio kao novinar i urednik. Piše prozu, poeziju, drame, eseje, kratke priče i knjige za djecu. Debitirao je 1983. godine romanom "Crveno, crno". Prva Fosseova drama "I rastati se nećemo nikada" premijerno je izvedena 1994. godine. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Danas je jedan od najizvođenijih svjetskih dramskih pisaca i najpoznatiji norveški dramatičar nakon Henrika Ibsena. Fosseovi romani prevedeni su na više od dvadeset jezika, a osobito su čitani "Jutro i večer", "Melankolija 1" i "Melankolija 2" te "Septologija".
Na hrvatski jezik prevedena su četiri njegova djela: "Netko će doći: izabrane drame", "Majka i dijete", "Jutro i večer", "Septologija I-II: Drugo ime". "Netko će doći", u izdanju Fidipida i prijevodu Muniba Delalića, zbirka je drama objavljena na hrvatskom 2010. godine. Ljubav i ljubomora temom su mnogih Fosseovih drama, često na razmeđi sna i jave, pa tako i njegove četiri drame sadržane u ovoj knjizi: "Netko će doći", "Ime", "San o jeseni" i "Zima".
"Majka i dijete", objavljena 2012. godine u izdanju Disputa i Hrvatskog narodnog kazališta iz Varaždina (prijevod Dubravko Torjanac), knjiga je što sadrži četiri jednočinke: "Majka i dijete", "Posjet", "Poslijepodne" i "Spavaj, dijete moje malo, spavaj". U njima se autor bavi ljudima koji pate od totalne izoliranosti, usamljenosti i nesposobnosti komuniciranja. Oni su životni zatočenici koji opterećuju i sebe i druge, no nisu otupjela, ravnodušna bića, već su puna nečega što bi se moglo nazvati sposobnošću naslućivanja. Fosseova su lica začahurena u svojim mislima, pa su izgovorene replike zapravo monolozi koji se tek katkad međusobno okrznu u komunikaciji – unaprijed osuđenoj na propast. Atmosfera nelagode prisutna u dramama nagovještava tajnu zatomljenu u prošlosti i svaki je razgovor pomalo nostalgično razotkriva ili je ostavlja potisnutu u egu lika.
"Jutro i večer" roman je objavljen 2023. godine, u izdanju Naklade Ljevak i prijevodu Vesne Salomonsen, a povezuje dvije točke ljudskog života, ulazeći u srž rađanja i umiranja. Roman započinje kratkom scenom na norveškom otočiću gdje ribar Olai, u kući koju je sagradio vlastitim rukama, nervozno čeka da mu se žena porodi. Paru je to drugo dijete, koje dolazi mnogo godina nakon prve kćeri. Olai je uvjeren da mu je Bog konačno ispunio želju za sinom i nasljednikom. Nekoliko nervoznih sati kasnije dijete je rođeno, i doista je dječak koji će se po Olaijevom ocu zvati Johannes i bit će ribar. U drugom dijelu romana jedan starac umire, njegovo ime je Johannes i bio je ribar.
Naklada Ljevak, u prijevodu Muniba Delalića, upravo je objavila i Fosseovu "Septologiju I-II: Drugo lice". "Septologija" je roman u sedam nastavaka i tri sveska u ukupnom opsegu od 1250 stranica: "Septologija I-II: Drugo ime", "Septologija III-V: I je drugo" te "Septologija VI–VII: Novo ime". Glavni je lik i pripovjedač u romanu "Drugo ime" Asle, slikar i udovac koji živi u kući u Dylgji u kojoj je nekoć živio sa svojom suprugom Ales. Viđa još jedino susjeda Åsleika, seoskoga ribara, i svog galerista Beyera, koji živi u gradu Bjørgvin.
Još jedan Asle, također slikar, živi u Bjørgvinu: jesu li on i pripovjedač na neki način dvojnici ili možda dvije verzije iste osobe i istog života? Asle se oženio, postao religiozan, prestao piti i postao uspješan slikar. Drugi je Asle, međutim, na mnogo težem putu. Središnji je događaj Fosseova fiktivnog svemira kada se oni susretnu: radnja romana odvija se tijekom adventa, malo prije Božića, a životi dvojice Aslea ispričani su retrospektivno i u sadašnjosti. "Drugo ime" govori o prirodi umjetnosti i o Bogu; o alkoholizmu i prolasku vremena. Kao i većina Fosseovih djela, i ovo je roman o ljubavi, smrti i moru.
Podijeli na Facebook
