Anchee Min, kineska spisateljica poznata hrvatskoj publici po romanima “Carica Orhideja” i “Posljednja carica” (Naklada Ljevak) upravo je objavila novi roman, “Pearl of China”, romansiranu biografiju spisateljice Pearl S. Buck (1892-1973), dobitnice Pulitzerove i Nobelove nagrade za književnost.
Roman od 288 stranica “Pearl of China” zbiva se u južnom kineskom gradu Chin-kiang, u posljednjim danima 19. stoljeća, a prati izmišljeno prijateljstvo Willow Yee i Pearl. Devetogodišnja Willow je dijete iz siromašne lokalne obitelji, a tvrdoglava Pearl kćer vatrenih kršćanskih misionara. Djevojčice će od prvog susreta postati nerazdvojne prijateljice, no kako će se političke okolnosti u Kini mijenjati, a one odrastati, njihovo će prijateljstvo proći kroz teške kušnje – zatvor i egzil, krvavi građanski rat i Maov represivni komunistički režim.
Pearl S. Buck Pulitzerovu nagradu dobila je 1931. za roman “The Good Earth”, a prva je Amerikanka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Njezine priče o životu seljaka u Kini, gdje je odrasla uz roditelje misionare, bile su za većinu zapadnjaka prva svjedočanstva o kineskom životu. Danas je njezin kineski dom iz djetinjstva pretvoren u muzej, dok je na nadgrobnoj ploči u Pennsylvaniji, gdje je pokopana, njezino kinesko ime - Sai Zhenzhu.
Anchee Min koja je rođena u Šangaju i sa sedamnaest godina poslana u radni logor (pobjegla je u SAD zahvaljujući pomoći glumice Joan Chen), ovim je romanom ujedno ispravila i nepravdu, dugo nanošenu Pearl S. Buck u Kini. Gospođa Mao za vrijeme “svoje” vladavine, Buck je nazivala “američkom kulturnom imperialistkinjom”, a njezin stav bio je strogo nametnut i cijeloj Kini. I Anchee Min je odrasla u tom uvjerenju, sve dok nije dobila primjerak knjige “The Good Earth” 1996. Zbog toga je, pišu američke novine, njezin najnoviji roman pomalo i pismo obožavatelja koje prikazuje idealizirani portret Pearl S. Buck kao strpljive, empatične i snažne umjetnice čija ljubav prema Kini nije prestala niti nakon što je njezina obitelj protjerana iz Kine.
Podijeli na Facebook
