Još u svojem prvom proznom djelu, "Izum samoće", Paul Auster samoću je pretvorio u temu, provodni motiv i prostor istraživanja koji posjećuje sa svakom svojom novom knjigom. "Tek kroz samoću", reći će jedan od najznačajnijih književnika dvadesetog stoljeća, "možemo razumjeti svoj odnos s drugima." Čak i na pustom otoku, tvrdi Auster, otkrit ćemo da smo drugima nastanjeni: naš jezik, naše sjećanje, pa čak i sama naša svijest o samoći – rođena je u odnosu s njima.
Ima li bolje uvodne misli i boljeg autora za otvorenje književnog festivala posvećenog otocima? Večeras se, naime, u Zagrebu otvara dvadeseti Festival europske kratke priče (FEKP) čija su glavna tema - Otoci, a organizatori i gosti istraživat će (post)pandemijski svijet, odnos prema putovanjima, odnos tehnologije i samoće te tražiti nove jezike kojima progovara ljudska potreba za bliskošću. Paul Auster sudjelovat će na festivalu virtualno, putem Zooma, a s njim će od 19 sati razgovarati umjetnički voditelj FEKP-a Roman Simić te profesor na Filozofskom fakultetu Tomislav Brlek. Austerove tekstove čitat će Vilim Matula. Program će se odvijati uživo u zagrebačkom kinu Tuškanac, ali će se moći pratiti i preko streama na Youtube kanalu FEKPhrvatska.
U suvremenoj američkoj književnosti mnogo je važnih i velikih pisaca, ali onih koji se bez pretjerivanja mogu proglasiti legendama ima taman za prste jedne ruke. Legenda, bez premca i dvojbe sigurno je Paul Auster (1947), pisac koji je podjednako zadužio književnost i film, autor čiji su romani iskustva koja mijenjanju i doživljaji koji se pamte, majstor koji vas s dvije rečenice uvuče u svijet koji nikad nećete zaboraviti, a to napravi s lakoćom i neopazice, jednako silan bez obzira na to piše li o dječaku koji uči (i nauči!) levitirati u genijalnom "Mr. Vertigo", o piscima ili privatnim detektivima (kultna "Newyorška trilogija") ili vam pak priču priča iz perspektive beskućnikova psa u "Timbuktuu".
Auster je objavio više od 15 romana, a izvanknjižnoj publici poznat je po scenariju za film "Dim" redatelja Waynea Wanga, kultnom ostvarenju filmskih devedesetih. Proslavio se upravo "Newyorškom trilogijom", ciklusom triju slabije povezanih (anti)detektivskih romana (metafizičkih trilera), u kojima je propitivanje čvrsto postavljenih pravila žanra najčešće povezano s temama gubitka, pronalaska ili prisvajanja identiteta. Junaci su tih romana najčešće privatni istražitelji ili pisci, a ozračje je djelâ prožeto tajanstvenošću i napetošću, svojstvenima žanrovima koje se dekonstruira.
"S obzirom na to da mu je prva knjiga 'Izum samoće', čini mi se da je on idealan izbor za tematsku odrednicu ovogodišnjeg festivala. U njegovim romanima vrlo često mjesto zbivanja je soba, zatvoreni prostori a, čak i ako se zbivaju u gradu – što je uglavnom New York – i taj grad je nekakav ogroman interijer, i njegovi su junaci uvelike sami", najavio je autora Tomislav Brlek. (N. K.)
Više o festivalu na: europeanshortstory.org/
Podijeli na Facebook
