Piše Tanja Tolić
Ali-kan je muslimanski mladić očaran pustinjom, Nino Kipiani je kršćanska djevojka gruzijskog podrijetla navikla na šume i zelenilo. Upoznat će se u kozmopolitskom i naftom bogatom Bakuu, prijestolnici Azerbajdžana, gdje oboje žive na početku 20. stoljeća, a zaljubit će se kad se Ali sakrije pod školsku klupu i pomogne uplakanoj Nino odgovarati matematiku. Tog je dana Ali-kan, tradicionalni mladić odgojen u uvjerenju da žene nemaju dušu i da moraju nositi veo, postao Ninoin heroj.
Tako počinje klasik azerbajdžanske književnosti “Ali i Nino”, ljubavna priča prvi put objavljena davne 1937. godine, koja je u međuvremenu prevedena na više od 30 jezika i objavljena u više od stotinu izdanja diljem svijeta. Romeo i Julija Orijenta, kako još nazivaju ovaj roman, doživjeli su ovih dana konačno i hrvatsko izdanje, u nakladi zagrebačke izdavačke kuće Opus Gradna, a o važnosti ovog djela za svjetsku književnost govori i činjenica da mu je predgovor napisao veleposlanik Republike Azerbajdžan u Hrvatskoj, Njegova Ekselencija Kamil Khasiyev.
Azerbajdžan je, doznajemo iz njegova predgovora, zemlja drevne književne tradicije, koja je dala svijetu velike pjesnike i mislioce poput Nizamija, Khaganija, Fuzulija, Nesimija, a još u 12. stoljeću živjela je i stvarala azerbajdžanska pjesnikinja Mehseti Ganjavi. Azerbajdžanska Demokratska Republika (ADR), koja je uspostavljena 1918. godine, prva je sekularna država na muslimanskom Istoku gdje su ženama prvi put u muslimanskom svijetu zajamčena jednaka prava, uključujući i glasačka, gdje je otvoreno prvo kazalište i postavljena prva opera.
Upravo na pozornici tog blistavog i neobičnog svijeta na početku 20. stoljeća, na razmeđi istoka i zapada, Azije i Europe, događa se ova nesvakidašnja priča koja je osvojila srca čitatelja diljem svijeta. Washington Star tako roman “Ali i Nino” naziva najdirljivijom ljubavnom pričom moderne književnosti, britanski Sunday Times naglašava kako je ljepota ovoga romana neuništiva, Time piše hvalospjeve o “istinskoj ljubavi” u multikulturanoj sredini, a New York Times napominje kako “čitanje ovog romana pruža osjećaj otkrića zakopanog blaga”.
Ljubav Ali i Nino, naime, uopće nije laka, niti bez iskušenja. Konzervativni Ali-kan, zahvaljujući ljubavi prema gruzijskoj princezi, otkrit će ne samo da žena ima dušu, nego i naučiti kako ju voljeti usprkos pogledima drugoga muškarca. Slobodoumna, odvažna i na trenutke drska Nino iz ljubavi prema Aliju nekoliko će mjeseci čak provesti i u haremu, iako je eunuh koji je čuva uvjeren kako je ona divljakinja koju će teško preodgojiti. Nino će zavoljeti Alijeve prijatelje, odvažne vojnike i bogobojazne imame; Ali će biti najsretniji čovjek na svijetu kad mu se, umjesto sina, rodi djevojčica. Razdvajat će ih obitelji, vjera, različite kulture i, najviše, politika, jer će slobodoumna Azerbajdžanska Republika poživjeti svega dvije godine, prije nego je Rusi prisvoje, sve do stjecanja neovisnosti 1991. godine.
Bezvremenosti ovog romana, u pitkom prijevodu Mladena Jankovića, doprinijela je i višedesetljetna kontroverza oko autorstva. Roman je, naime, potpisan pseudonimom – Kurban Said, koji se uglavnom pripisuje Levu Nussimbaumu (1905–1942), a koji je pak u rodnom Bakuu živio do 12. godine. Iako je bio potomak njemačko-židovske obitelji, osjećao je golemu strast prema Orijentu, pa je još u mladosti prešao na islam. Bježeći pred boljševicima, njegov otac, koji je bio naftni magnat, odvodi ga u Europu, odakle i sâm Said 1933. mora bježati, ovaj put pred nacizmom. Nakon dvije godine u New Yorku, Nussimbaum se vraća u Beč, poslije se prebacuje u Italiju, gdje 1942. umire u kućnom pritvoru od rijetke krvne bolesti.
Da je Nussimbaum, koji je pisao i pod pseudonimom Essa Bey, doista autor azerbajdžanskog nacionalnog romana “Ali i Nino”, tvrdi i autor Tom Reiss u svom međunarodnom bestseleru iz 2005. godine, “The Orientalist”. Prema njegovom otkriću, Nussimbaum je prava na objavu romana predao austrijskoj barunici Elfriede Ehrenfels jer kao Židov nije mogao objaviti roman na njemačkom, niti dobiti honorar. Tu tvrdnju o autorstvu, od 70-ih godina prošlog stoljeća, osporava pak obitelj Yusifa Vazira Chamanzaminlija, tvrdeći da je on pravi autor romana.
Što god bilo točno, romanu “Ali i Nino” samo dodaje na vrijednosti, a Azerbajdžancima su njihov Romeo i Julija toliko prirasli srcu da je knjiga prerasla u kazališnu predstavu, mjuzikl, inspirirala je gruzijsku kiparicu Tamaru Kvesitu da izradi skulpturu zaljubljenog para, a u pripremi je i snimanje čak dva filma – jedan bi trebao u Azerbajdžanu producirati Giorgi Sturua, dok bi se drugi ove godine trebao početi snimati u Velikoj Britaniji prema scenariju dramatičara Christophera Hamptona (napisao je scenarij za veliki hit, film “Okajanje”).
Roman “Ali i Nino” prodaje se po cijeni od 119 kuna, a možete ga nabaviti u svim boljim hrvatskim knjižarama ili naručiti na stranici nakladničke kuće Opus Gradna: www.binarnet.hr/knjige-opus-gradna
Podijeli na Facebook
