Piše Merita Arslani
Da li bi svaka kompanija ili industrija koja u svom poslovanju primjeni poslovni recept Googlea mogla postati uspješnija, bolja i bogatija? Jeff Jarvis, autor knjige “What would Google do?” (Što bi Google napravio?) tvrdi upravo to, a njegova knjiga koja je od nedavno u prodaji već je postala nova “poslovna Biblija”, ako ne za sve, onda barem za one koji su malo kasno shvatili koliko je internet posljednjeg desetljeća promijenio svjetski biznis. Unatoč naslovu, ova knjiga nije o Googleu, već o internetu, odnosno novim medijima i njihovom ogromnom utjecaju na moderno poslovanje, ali i samo društvo, a Google se “provlači” kroz cijelu knjigu kao najsvjetliji primjer prihvaćanja, ali i stvaranja novih pravila igre.
Jarvis u svojoj knjizi ističe kako nijedna kompanija, predsjednik Uprave ili institucija ne razumije i ne zna baš sasvim kako preživjeti i prosperirati u eri interneta, osim naravno Googlea. Budite kao Google, razmišljajte kao Google i zapitajte se što bi Google napravio da je na vašem mjestu, ključne su Jarvisove poruke, koji je uvjeren da svi oni koji se ponašaju ili će se ponašati kao Google mogu zauvijek promijeniti svoju poziciju na poslovnoj karti svijeta.
“Pitanje koje postavljam u naslovu odnosi se na drukčiji način razmišljanja, suočavanje s novim izazovima, rješavanje problema s novim rješenjima, uočavanje novih prilika i razumijevanje svega onog što je drukčije u poslu i društvu. Pokušavam gledati svijet onako kako ga gleda Google”, piše Jarvis u svom bestselleru.
Dobar dio svojih tvrdnji Jarvis temelji na Googleovoj filozofiji “10 stvari za koje je Google otkrio da su istinite”, koje od samog početka Googlea svatko može “zguglati”. No, Jarvis tvrdi da iz “deset Googleovih zapovjedi” nećemo saznati sve, već da moramo promatrati Google i proučavati kako primjenjuje vlastita pravila. Teze koje je Jarvis iznio u knjizi već su postale predmetom raznih debata i s nekima se možemo složiti, a i ne moramo, ali svakako će svakog onog koji shvaća da je vrijeme staromodnog poslovanja odavno iza nas, natjerati na razmišljanje, pa vrlo vjerojatno čak i na pitanje: zaista, što bi Google napravio da je na mom mjestu?
Pa, za početak bi svatko trebao znati nešto za što vam Google i nije potreban - ako svojim kupcima date moć, oni će je iskoristiti. Ali, ako razmišljate kao Google, vi i želite da se to dogodi. Naime, ako kupcima date mogućnost da vam kažu što misle o vašem proizvodu, što im se ne sviđa i kako bi ga mogli poboljšati dobivate vrijednu informaciju za koju niste morali platiti tim stručnjaka ili neki “trust mozgova” koji bi danima razmišljao o istoj stvari. Kroz ovakvu iskrenu komunikaciju vaš najgori kupac vam je zapravo postao najbolji prijatelj. Međutim, ovo pravilo ne može funkcionirati samo za sebe, jer svoje kupce morate slušati i obratiti pažnju na ono što govore. Čitajte njihove blogove, web stranice i komentare na internetu, jer ako ih ignorirate to ne znači da će nestati. Dapače, započnite s njima komunikaciju, ponudite im pomoć da se snađu s vašim proizvodima. Ljudi vole kada se njihov glas čuje, a upravo ova kategorija ljudi bi vam mogla postati najbolja reklama. Opet naravno, besplatna.
Jarvisova knjiga puna je ovakvih “geekovskih” savjeta i mnogima koji su navikli biti “jedni i jedini šefovi” neće biti jednostavno razumijeti o čemu Jarvis govori. Ali, većinu savjeta Jarvis potkrepljuje primjerima iz pravog života koji, koliko god nekome bilo teško prihvatiti novi način razmišljanja, potvrđuju da je u pravu. No, koliko je onih koji su spremni raditi na takav način? Koliko je vlasnika restorana spremno primjerice na internetu otvoriti web stranicu na kojoj će gosti sastavljati meni i predlagati jela koja će nuditi? Da li bi recimo General Motors prihvatio model vozila kakvog bi mu predložili njegovi kupci, ili će ipak taj posao prepustiti svojim stalnim dizajnerima? Kakav god odgovor bio, Jarvis navodi da je ovo pravilo zbog kojeg će svatko tko ga se bude pridržavao uspjeti. Zašto? Zato jer bi tako napravio Google.
Ako mislite da je već i ovo veliki korak, vrijeme je za još nekoliko Jarvisovih savjeta. Zaboravite masovno tržište, male “niše” su važne. Napravite neku grešku povremeno, to je normalno. Ali, priznajte svoju grešku i naučite nešto iz nje, nemojte je skrivati, budite iskreni - sorry, ljudi, malo smo zeznuli, ispravit ćemo to. Brzo razmišljajte i brzo se krećite na tržištu, potičite ljude oko sebe na inovacije, morate znati čime se zaista želite baviti, manje je više... Ovako je uspjeo i Google.
U prvom dijelu knjige Jarvis je nabrojao sve što bi Google napravio i naveo primjere za svoje tvrdnje, a u drugom dijelu knjige obraća se konkretnim gospodarskim granama i industrijama i preporuča kako i one mogu postati “guglovske” kompanije. Mediji, oglašavanje, prodaja, proizvodnja, usluge, ekonomija, zdravstvo, javne institucije... Sve može biti uspješno baš kao Google.
Posebno je zanimljivo kako se Jarvis osvrće na medije. On je naime, kao i mnogi drugi, uvjeren kako će uskoro doći dan kada novine na papiru neće više imati onoliku važnost kao nekad. Čitatelji se, kaže, sve više sele na internet, a novine moraju odlučiti što je sljedeće što će napraviti. Jarvis rješenje vidi u “post-paper” proizvodima, jer čitatelji su počeli sami nalaziti put do vijesti putem bezbroj medija: blogovi, Facebook, Twitter, aplikacije na mobitelima... Ili, kako Jarvis citira jednog čitatelja New York Timesa: “Ako su vijesti zaista tako važne, pronaći će me. Život se, naime, događa uživo i to na internetu, a snimke i vijesti o nekom događaju prenose se iz sekunde u sekundu. Korisnici se uživo javljaju s mjesta događaja preko svojih mobitela, ali ne više CNN-u ili BBC-u, već svoje vijesti pucaju direktno na video portale”. Nužno za medijske kuće je da, kaže Jarvis, prihvate digitalnu tehnologiju i krenu ispočetka na potpuno novi, “guglovski” način.
Upravo za medije Jarvis preporuča male “niše” kao idealno mjesto za “post-paper”. Izdavačke kuće, tvrdi on, ne bi trebale imati samo masovne proizvode, odnosno novine, već razne usluge koje zanimaju određene grupe ljudi ili neku lokalnu zajednicu. Lokalni sportski talk-show, lokalni časopis, aplikacije za vremensku prognozu za mobitele ili lokalni sajmovi o zapošljavanju samo su neka od područja na koja mediji mogu zakoračiti. Veliki izazov su i razne platforme i takvim bi zajednicama ili grupama ljudi mediji trebali, prema Jarvisu, ponuditi ono što je korisnicima ponudio Mark Zuckerberg s Facebookom.
S druge pak strane, agencijama za nekretnine predlaže Youtube kao platformu za video razgledavanje kuća, Google Earth da zainteresirani kupci mogu vidjeti kako izgleda okoliš ili da na Google Mapsu označe dućane, kafiće, škole i kina. Zdravstveni sustav bi naglo profitirao ako bi se otvorio na internetu putem raznih mreža na kojima pacijenti mogu podijeliti svoja iskustva. Zamislite za koliko bi novih načina liječenja doznali kada bi milijuni pacijenata na jednoj mreži ispričali što znaju i što su prošli. Sličnu metodu mogu primijeniti i svi koji su uključeni u školski sustav. I na kraju, kad pročitate što bi Google napravio, zapravo dolazite do ključne stvari - što je sve Google napravio, jer ovo je knjiga o tome. A možda i vi jednog dana postanete “novi Google”.
Podijeli na Facebook
