1) Sylvia Iparraguirre
Ognjena zemlja
prijevod: Matija Janeš
Knjigu možete kupiti OVDJE

Godine 1865. glasnik dostavi pismo britanskog Admiraliteta bivšem englesko-argentinskom pomorcu Johnu Guevari, koji sada vodi povučen život u Patagoniji, gdje je rođen i odrastao. Zamoljen je da svjedoči o britanskoj ekspediciji u Ognjenu zemlju u kojoj je sudjelovao 1829. godine i o svemu što zna o izvjesnom Jemmyju Buttonu. Guevara odmah počinje pisati odgovor u kojem prepričava priču o ekspediciji i njezinim tragičnim posljedicama, ali i analizira vlastiti život. Pokazalo se da je Jemmy Button jedan od četvero domorodaca koje je kapetan uzeo kao taoce, s ciljem da ih se obrazuje u Londonu, a potom vrati u rodnu zemlju kako bi prenijeli kulturu i civilizirali ostatak plemena. Guevari dodjeljuje brigu o njima dok ne stignu na odredište. Mornar uskoro upoznaje Indijance bolje od bilo koga drugog i sprijateljuje se s Jemmyjem Buttonom.

Sylvia Iparraguirre (Foto: Edgardo Gomez)
Epistolarni roman "Ognjena zemlja" priča je o dvojici muškaraca različita podrijetla u kojem se vješto isprepleće životna sudbina pripovjedača, bivšeg mornara, koji je nezakoniti sin španjolsko-kreolske majke i oca Engleza, sa sudbinom Indijanca iz plemena Yámana. Autorica pritom nimalo ne idealizira "divljaka" kao "plemenitog" niti ga demonizira, nego ga kao ljudsko biće stavlja u autentičan kontekst svijeta koji se mijenja nakon dolaska europskih osvajača. Istodobno, u romanu se kritički sagledava europski stav prema drugim kulturama, posebice prema onima koje se čine primitivnima.
"Ognjena zemlja" Sylvije Iparraguirre majstorski je napisano djelo koje nesumnjivo stoji uz bok svjetskim klasicima.
Sylvia Iparraguirre (1947.) argentinska je spisateljica i aktivistica za ljudska prava. Diplomirala je književnost na Sveučilištu u Buenos Airesu. Objavljuje kratke priče, eseje i romane. Dobitnica je mnogobrojnih nagrada i priznanja, a djela su joj prevedena diljem svijeta. "Ognjena zemlja" prva je njezina knjiga objavljena na hrvatskom jeziku.
2) Jerzy Kosiński
Đavolje stablo
prijevod: Martin Popović
Knjigu možete kupiti OVDJE

Jonathan Whalen posjeduje sve što novac može kupiti; bogatstvo, moć, žene... Sav luksuz New Yorka nadohvat mu je ruke, no kad se iza blještavila otkrije praznina, njegov savršeni život počinje se raspadati. U bijegu od samog sebe Whalen tone u svijet poroka, brzih užitaka i opasnih odluka tražeći smisao koji mu stalno izmiče.
"Đavolje stablo" Jerzyja Kosińskog roman je o padu i iskupljenju, o čovjeku koji se usudi pogledati u ponor vlastite duše. Surov, iskren i zavodljivo mračan, ovaj klasik američke proze otkriva koliko je tanka granica između uspjeha i samouništenja.
Impresivan roman… trebao bi potvrditi status Jerzyja Kosińskog kao jednog od najznačajnijih autora današnjice.
NEWSWEEK
Besprijekorno… Moćan i važan glas koji bogatstvu modernog romana pridodaje nešto vitalno.
THE TIMES
Jedan od naših najboljih i najvažnijih pisaca… majstorski uradak.
THE OREGONIAN
Kosiński je, nema nikakve sumnje, na neki sulud način rodbinski povezan s Hesseom… Neobičan pisac… tako dosljedno vjeran svojem jedinstvenom talentu.
CINCINNATI ENQUIRER
Jerzy Kosiński rođen je 14. lipnja 1933. godine u poljskom Łódźu, kao sin Mieczyslawa i Elzbiete Kosiński. U Sjedinjene Američke Države emigrirao je 1957., a naturaliziran je 1965. godine. Pod pseudonimom Joseph Novak napisao je dvije zbirke eseja; "The Future Is Ours, Comrade" (1960.) i "No Third Path" (1962.). Autor je i romana "Obojena ptica" (1965.), "Koraci" (1968.), "Prisutnost" (1971.), "Đavolje stablo" (objavljen 1973., revidiran 1981.), "Cockpit" (1975.), "Sastanak naslijepo" (1977.), "Igra strasti" (1979.), "Pinball" (1982.) i "The Hermit of 69th Street" (1988.), kao i zbirke probranih eseja "Passing By" (1992.).

Jerzy Kosiński
Kao stipendist zaklade Guggenheim, studirao je u Centru za napredne studije Sveučilišta Wesleyan, a potom je predavao američku prozu na sveučilištima Princeton i Yale. Odslužio je maksimalna dva mandata kao predsjednik američke središnjice PEN-a, međunarodne udruge pisaca i urednika. Preminuo je 3. svibnja 1991. u New Yorku.
3) Luis Sepúlveda
Kraj povijesti
prijevod: Željka Lovrenčić
Knjigu možete kupiti OVDJE

Sepúlveda je napisao uzbudljiv roman o čileanskom društvu nakon Pinochetove diktature kada se kotač povijesti pomaknuo dovoljno da na svjetlo dana izađu svi užasi vladavine zloglasnog generala, ponajprije oni učinjeni u mračnoj Villi Grimaldi. Ovaj rasni narativ izmiče žanrovskoj kategorizaciji, na momente je to špijunsko štivo, jer obilato koketira s aktivnostima KGB-a i nekolicinom drugih agentura. U nekim sekvencama postaje pak tipično kriminalističko štivo, sa svim elementima žanra, a onda nas Sepúlveda opet baci u svijet vojne hunte i političkih previranja.
U pojedinim se dijelovima autor pomalo tarantinovski poigrava sa stapanjem povijesti i fikcije. Ali ipak, ispod svih tih slojeva, čitatelj se ne može oteti dojmu da čita bolnu ljubavnu priču, u kojoj glavni junak romana, Juan Belmonte posvećuje cijeli svoj život samo jednom cilju – da barem još jednom čuje glas voljene mu Verónice.
Luis Sepúlveda (Ovalle, 1949. – Oviedo, 2020.) bio je čileanski pisac, redatelj, novinar i politički aktivist. Sepúlveda je studirao scensku tehniku, no još se u mladosti priključio čileanskom kružoku bolivijskog ELN-a (Armija nacionalnog oslobođenja) i bio je njihov pripadnik sve do puča u Čileu 11. rujna 1973. kada je podržavao Salvadora Allendea. Pod diktaturom Pinocheta uhićen je i osuđen na zatvorsku kaznu od dvije i pol godine. Zbog pritiska svjetske javnosti, prvenstveno Amnesty Internationala, premješten je u kućni pritvor iz kojeg bježi i priključuje se pokretu otpora.
Luis Sepúlveda
I drugi put je uhićen i osuđen na zatvorsku kaznu od 28 godina, koju je trebao izdržati u zatvoru Temuco. No kako ponovno izbijaju prosvjedi diljem svijeta, kazna mu je promijenjena na osam godina izgnanstva. Zatražio je azil u Njemačkoj gdje je živio od 1982. provevši deset godina u Hamburgu. Potom azil traži u Francuskoj, pa 1996. odlazi u španjolski Gijón gdje je Sepúlveda 16. travnja 2020. i preminuo od posljedica koronavirusa.
(NK Promo)
Podijeli na Facebook