Debitantski roman “Zemlja bez sutona” Marije Andrijašević proglašen je najboljim romanom po izboru tportala. Za 15. književnu nagradu tportala, koja se dodjeljuje autoru ili autorici najboljeg hrvatskog romana objavljenog u prošloj kalendarskoj godini, bilo je prijavljeno 47 naslova. Krajem travnja žiri kojim predsjeda prevoditeljica i pjesnikinja Vanda Mikšić, a čine ga još kroatistica Andrea Milanko, redateljica Anica Tomić, pisac Robert Perišić te psiholog i tportalov kolumnist Boris Jokić, objavio je jedanaest polufinalnih naslova, a mjesec dana kasnije su izbor suzili na pet proznih naslova koji su ostali u utrci za najbolji hrvatski roman. Laureatkinji je uručen ček na 50.000 kuna te specijalno dizajnirana skulptura, koju je ove godine za petnaesto, jubilarno izdanje nagrade od recikliranog stakla kreirao domaći dizajner i umjetnik Silvio Vujičić. Prvi put ove godine književna nagrada tportala pruža dobitnici i dodanu vrijednost u obliku audioizdanja pobjedničkog romana na platformi Book&Zvook.
U obrazloženju žirija navodi se kako je roman prvijenac Marije Andrijašević književno iznenađenje koje se po gustoći stila i cizeliranoj rečenici te strpljivoj gradnji teksta ne samo izdvaja u lanjskoj hrvatskoj romanesknoj produkciji nego svojega poetičkog srodnika ima tek u Desničinim "Proljećima Ivana Galeba" (1957). "Riječ je o romanu koji je pisan na pozadini tradicije velikih pripovjedača koji su Dalmatinskoj zagori dali prozni oblik, poput Šimunovića, spomenutog Desnice, Božića i Raosa, portretirajući isti patrijarhalni ambijent, njegovu zagušujuću atmosferu i klanovsko obrušavanje na pojedinca ako se po kakvoj crti ne uklapa u zakone kolektiva, s tom razlikom što je autorica osmislila i na svim razinama – pripovjednoj, aktancijalnoj, simboličkoj, stilskoj – ostvarila dojmljiv ženski lik, dajući mu glas da čitatelja vodi kroz emocionalno uvjerljivu i životnu priču o odnosu između kćeri i oca."
Junakinja romana "Zemlja bez sutona" Glorija Suton doktorica je znanosti, stručnjakinja za botaniku, žena koja je odrastala na tlu nepovoljnu i za njezin rod i karakter, u fikcionalnom Vrju, selu susreta starog i novog. Napuštena od majke i na skrbi muške rodbine, oca Žarka i djeda, čiji će je generacijski i međugeneracijski muški običaji predodrediti za lutanje po svijetu, u misiju za skupljanjem i konzerviranjem sjemenki, Glorija ipak uspješno izbjegava zamke patetičnosti, a njezini unutarnji monolozi po fragmentarnosti izraza i emocionalnosti sadržaja približavaju se lirskom izričaju u najplemenitijem smislu te riječi. Povratak u rodni kraj te ponovni susret s ocem, prijateljem iz djetinjstva Jadranom i njegovom kćeri Altom postaju okidač za prebiranje po sjećanju i potragu za sjemenkama vlastita identiteta.
"Tekst pritom vrlo suptilno, na način blizak postupku u lirskoj pjesmi, pokreće kompleksnu metaforizaciju: kao što biljke valja pomno promatrati i opažati, tako se i tekst pred čitateljem otvara polako, tražeći od njega usredotočenost i pozornost – dakle upravo one vještine koje su najviše ugrožene u suvremenom društvu obilja i brzog protoka informacija. Kompozicijski je roman ujednačen i usprkos gustoći diskurza uspijeva balansirati između živahnih dijaloških partija, pripovijedanja u ich-formi i opisa na granici sa znanstvenim stilom. Sve to svjedoči o golemom naporu koji je autorica uložila u izgradnju pripovjednog univerzuma, intelektualnoj ambiciji i domišljenoj namjeri da se aktualnim ekološkim izazovima priđe iz jedne osebujne perspektive, prije svega fikcionalne, u svojoj podlozi feminističke, ne žrtvujući pritom užitak u tekstu. Ovo je priča i o svima nama, ali i o onome što ne osvjetljujemo ni intimno, ni politički, ni etički; zemlja bez sutona, tek djelomično osvijetljena sunčevom svjetlošću, ona je koja ne daje odgovore, ali pruža dovoljno svjetla da ih sami potražimo", navodi žiri.
Marija Andrijašević (1984., Split) diplomirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju (2015.) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Za rukopis "davide, svašta su mi radili" nagrađena je Goranom za mlade pjesnike 2007. Prije i poslije toga objavljivala je poeziju u kulturnim i književnim časopisima (Re, Quorum, Knjigomat, Poezija…). Poezija joj je uvrštena u suvremene pjesničke antologije ("I u nebo i u niks", "Hrvatska mlada lirika"…), kao i u talijanski izbor poezije s Balkana "Voci di donne della ex Jugoslavia". Povremeno je prevodila poeziju s engleskog govornog područja za Treći program hrvatskoga radija te intervjuirala spisateljice s Balkana za Voxfeminae.net. Poezija joj je prevođena na slovenski, talijanski, ukrajinski, engleski, švedski, poljski, rumunjski i njemački. Pohađala je i završila dvosemestralni program Centra za ženske studije u Zagrebu. U 2018. dobila je godišnju potporu Ministarstva kulture upravo za roman "Zemlja bez sutona" koji je lani objavila nakladnička kuća Fraktura, a uredio Kruno Lokotar.
Uz pobjednicu natječaja Mariju Andrijašević, u finalu ovogodišnje književne nagrade tportala našli su se Sandra Antolić ("Svojevrsna", Vuković&Runjić), Marinko Koščec ("Sami", VBZ), Đorđe Matić ("Niotkuda s ljubavlju", Naklada Ljevak) i Nora Verde ("Moja dota", Naklada OceanMore). Od 2008. godine tportalova književna nagrada za najbolji hrvatski roman dodijeljena je četrnaest puta. Lani je najboljim proglašen roman "Mladenka kostonoga" Želimira Periša u izdanju Naklade OceanMore. Godinu ranije nagrađen je Damir Karakaš za roman "Proslava", također u izdanju Naklade OceanMore. Godine 2019. dobitnik književne nagrade tportala bio je Nikola Petković za roman "Put u Gonars" u izdanju Profila, dok je Dubravka Ugrešić za roman "Lisica" u izdanju Frakture nagrađena 2018. godine. Godine 2017. pobijedio je Kristian Novak s romanom "Ciganin, ali najljepši" (Naklada OceanMore). To mu je bio drugi put da je osvojio tportalovu književnu nagradu. Ranije je nagrađen za roman "Črna mati zemla" (Algoritam, novo izdanje Naklada OceanMore).
Prethodnih godina nagradu su dobile autorice Olja Savičević Ivančević za roman "Adio kauboju" (Algoritam, novo izdanje Sandorf) i Sibila Petlevski za "Vrijeme laži" (Fraktura) te autori Dalibor Šimpraga za roman "Anastasia" (Durieux), Tahir Mujičić za roman "Budi Hamlet, pane Hamlete" (AGM), Drago Glamuzina za roman "Tri" (Profil), Zoran Malkoč za roman "Roki Raketa" (Profil), Ivica Đikić za roman "Sanjao sam slonove" (Naklada Ljevak) i Slobodan Šnajder za "Doba mjedi" (TIM Press). (tportal/N. K.)
Podijeli na Facebook
