Piše Tanja Tolić
1) Fumitake Koga i Ichiro Kishimi
Imati hrabrosti na svidjeti se drugima
Planetopija, 2019., prijevod Matija Pospiš
Alfred Adler jedan je od trojice velikana psihologije s početka prošloga stoljeća, ujedno najmanje poznat – "zagušio" ga je Freudov libido i Jungovo kolektivno nesvjesno. Adlerov doprinos nije mi malen ni manji: njemu dugujemo pojam kompleksa inferiornosti i, slijedom toga, kompenzaciju kompleksom superiornosti. Filozofski roman dvojice Japanaca ustvari je komprimirani Adler: autori su okupili glavne ideje njegove individualne psihologije na jednom mjestu. Mladić, nezadovoljan svojim životom, dolazi filozofu po odgovore. Filozof počinje udarcem u glavu: Adler ne priznaje postojanje traume, ne vjeruje u freudovsku etiologiju, nego se zalaže za teleološki pristup – ljude ne pokreću uzroci iz prošlosti, nego se kreću prema ciljevima koje si sami zadaju. Adlerovska psihologija mnogo je šira i važnija od pitanja traume, njezin je najveći doprinos u definiranju zajednice kao odnosa ti-ja i ideje da je svrha društva prijeći s vezanosti za sebe na brigu za druge. Revolucionarna ideja, još neostvarena.
2) John Williams
Krvnikov Prijelaz
Fraktura, 2019., prijevod Patricija Horvat
U 71 godinu života John Williams napisao je četiri romana i svaki je različit. Hrvatski čitatelji ovog su "zaboravljenog" američkog klasika zavoljeli zahvaljujući romanima "Stoner" i "August". Prvi govori o seljačkom sinu kojeg je jedan Shakespeareov sonet inicirao u svijet književnosti; "August" je epistolarni roman o osnivaču Rimskog Carstva i njegovoj kćeri Juliji koju je silno volio, ali ju je svejedno izgnao. "Krvnikov Prijelaz" je bildungsroman smješten u okvir vesterna: 23-godišnji Will Andrews dolazi iz Bostona u fikcionalni gradić u Kansasu, Krvnikov Prijelaz, i već u prvom tjednu potroši veći dio stričeva nasljedstva na organiziranje lova na bizonske kože. Na put kreće s lovcem Millerom, deračem koža Schneiderom i jednorukim Hogeom; zajedno tragaju za dolinom punom bizona na koju je Miller nabasao prije desetak godina. Iza njih ostaje kurva Francine koja Willu znakovito kaže: "Vratit ćeš se, al nećeš bit isti." Williams u "Krvnikovu Prijelazu" zaustavlja vrijeme jer su bizoni ionako izlika da se traga za divljinom i Emersonovom Prirodom. Fraktura je u međuvremenu objavila i četvrti Williamsov roman, "Ništa osim noći".
3) Siri Hustvedt
Ljeto bez muškaraca
Profil, 20212., prijevod Davorka Herceg-Lockhart
Ne dajte da vas zavara naslovnica: nije u pitanju ljubić ni chick lit, nego ozbiljan i duhovit roman jedne od najboljih suvremenih američkih književnica. Nakon trideset godina braka Miju ostavi suprug, uz izgovor da mu treba "pauza", ona privremeno poludi i završi u bolnici na antipsihoticima. Kad je puste, odluči nadolazeće ljeto provesti u rodnom gradiću, s ostarjelom majkom i njezinim nekonvencionalnim prijateljicama, te vodeći radionicu pisanja poezije koju pohađa sedam djevojčica na pragu djevojaštva. U pitanju je starija knjiga koja mi je dopala u ruke na rasprodaji u podrumu jedne knjižare; u knjižnici je sigurno ima. "Ljeto bez muškaraca" roman je o ženama i muškarcima, o okrutnosti brakova, slobodi i autonomiju koja se žrtvuje u ime ljubavi, naravno bez ikakvog jamstva. Istodobno je to i roman o tome što znači biti žena, pri čemu se ta ženskost rasteže od bivanja djevojčicom do bivanja staricom. Siri Hustvedt je britka i pametna, empatična i obrazovana pripovjedačica, s posebnim talentom zalaženja u tajne predjele duše.
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
