Piše Tanja Tolić
1) Gerald G. May
Psihologija volje: uvod u kontemplativnu psihologiju
Sandorf, 2021., prijevod Karmela Cindrić
"Psihologija volje" originalno je objavljena prije gotovo 40 godina, a usprkos tome što psihijatrija i psihologija napreduju galopirajućim tempom, ova knjiga dobro korespondira sa suvremenim čitateljem kojeg zanimaju pitanja psihe i duha. Gerald G. May bio je američki psihijatar, radio je kao vojni i civilni liječnik, a u ovoj je svojoj knjizi pokušao i, vjerujem uspio, pomiriti nepomirljivo – znanost i duhovnost, konkretno psihologiju sa spiritualnim rastom. "Psihologija volje", međutim, nije još jedan self-help priručnik, daleko od toga. U pitanju je eruditsko djelo što u sebi objedinjuje psihologiju, filozofiju i teologiju, pokriva širok raspon različitih ljudskih iskustava, a polazi od hipoteze da smo svi mi ljudi „žrtve“ vlastite samovolje i da bismo umjesto snage volje trebali početi prakticirati – voljnost, predaju. To nužno uključuje duhovni aspekt, no May ne nameće niti jednu religiju, nego poseže duboko u različite duhovne tradicije čovječanstva kako bi čitatelju dao smjernice za ono što naziva – kontemplativnom psihologijom.
2) Tom Phillips
Ljudi: kako smo sje*bali sve što smo mogli
Znanje, 2021., prijevod David Edel
Tom Phillips bio je urednik u britanskoj redakciji BuzzFeeda, neko vrijeme član komičarske grupe, radio je na televiziji i u Parlamentu, pokrenuo neuspješne novine. Studirao je arheologiju i antropologiju, te povijest i filozofiju znanosti na Cambridgeu, a upravo se ovo zadnje pokazalo kao korisno u pisanju hit-knjige "Ljudi". Njegova je knjiga, kako redom piše u blurbovima, doista urnebesno smiješna, preciznije on je urnebesno duhovit dok piše o tome koliki smo idioti. No sam sadržaj njegove knjige nije nimalo smiješan, osobito poglavlje u kojem minuciozno pojašnjava koliki su danak – u gladi i smrti – kroz povijest uzimale, primjerice, naše intervencije u okoliš. "Ljudi" su riznica znanja, knjiga se brzo čita, a primjere ćete, vjerujem, upamtiti: primjerice, zašto Australija i danas vodi bitku s kunićima, kako je ljubav prema Shakespeareu u SAD dovela agresivne čvorke, zašto je Mao Zedong naredio pomor vrabaca, odakle toliko dvoraca u Bavarskoj ili zašto teoretičare urote nije moguće razuvjeriti.
3) Esther Perel
Preljub: kako preživjeti nevjeru
Vorto Palabra, 2021., prijevod Senka Galenić
Iako se danas lakše rastati nego ikad prije i potražiti ljubavnu sreću iznova, ljudi i dalje varaju svoje partnere, čak i više nego prije. Dio razloga, navodi u svojoj novoj knjizi njujorška psihoterapeutkinja Esther Perel, treba tražiti u emancipaciji žena, no primarni je razlog egzistencijalne, čak duhovne prirode. Kad je čovjek usmrtio Boga i ostao sam na svijetu, sve potrebe koje nam je nekad zadovoljavala religija prebačene su na naše partnere; danas se sreća i blaženstvo traže u braku, odnosno vezama. U suvremenom svijetu partner je opet postao srodna duša – ljubavnik, najbolji prijatelj i duhovnik. Preljub, argumentira Perel, nije znak patologije, koliko god se prevareni time tješio, u pitanju je ljudsko ponašanje koje vjerojatno nikad nećemo iskorijeniti. Oko nevjere je besmisleno moralizirati, to neće pomoći. Ako za preljub i nema lijeka, on donosi važne uvide i upravo o tome u ovoj, u mnogo čemu radikalnoj, knjizi govori Esther Perel.
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
