Piše Tanja Tolić
1) Isabel Allende
Kći sreće
Vuković&Runjić, 2019., prijevod Tamara Horvat Kanjera
Peti roman Isabel Allende originalno objavljen 1999., "Kći sreće", doživio je 2019. godine reizdanje – prvi put je na hrvatskom objavljen prije 23 godine. Allende je sedam godina istraživala za roman koji zrcali njezina nastojanja da definira ulogu feminizma u svojem životu. Glavna junakinja Eliza Sommers je siroče, ostavljeno u kutiji od sapuna na vratima kuće tradicionalne britanske obitelji u Čileu sredinom 19. stoljeća. Pronašla ju je usidjelica Rose Sommers, zbog čije se burne prošlosti uštogljeni brat Jeremy odlučio preseliti u Valparaiso, a njihovu mirnu svakodnevicu povremeno prekidaju posjeti trećeg člana obitelji Sommers, brata i pomorskog kapetana Johna. Kad Eliza odraste, proključat će krv: opsesivna ljubav odvest će je u Kaliforniju koju trese zlatna groznica. Allende je prodala više od 74 milijuna primjeraka knjiga. "Tajna" je u njezinu umijeću pripovijedanja i divnom spoju humora i magičnog realizma: svakakve nesreće pogađaju Elizu, no Allende to "rješava" uobičajenom elegancijom – malo je pisaca koji čitatelja pune životnom energijom i radošću.
2) Andrzej Sapkowski
Posljednja želja
Egmont, 2018., prijevod Mladen Martić
Iako emitirana tek krajem 2019., Netflixova serija "Witcher" te je godine bila najgledanija serija "na zahtjev" u cijelome svijetu. Tome je pridonijela i istoimena videoigra koja je u manje od dvije godine prodana u 33 milijuna primjeraka, no opsjednutost Vješcem počela je s knjigama još u 1990-ima. "Posljednja želja" prva je knjiga iz serijala koji se sastoji od dvije zbirke pripovijedaka i pet povezanih romana, a čiji je autor 75-godišnji Andrzej Sapkowski. Poljski pisac nekad je bio trgovački zastupnik, a prvu je priču o Vješcu napisao na molbu sina Krzysztofa koji je bio pasionirani čitatelj časopisa Fantastyka. Iz nje je izrastao izmišljeni svijet na više od 3000 stranica: glavni junak je mutant bijele kose sa srebrnim mačem koji ubija čudovišta iz slavenske mitologije. Serijal sam dugo izbjegavala, uvjerena da je u pitanju kič i jeftini fantasy; odbijala me komercijalna naslovnica. No Sapkowski je izvrstan, duhovit pripovjedač koji vješto kombinira nama bliske legende s psihološki odlično portretiranim likovima i zanimljivim, adrenalinom nabijenim zapletima.
3) Czesław Miłosz
Poezija
Vuković&Runjić, 2020., izbor i prijevod s poljskoga Pero Mioč
Većina djela Czesława Miłosza (19911.-2004.), poljskog pjesnika, esejista, prozaika i prevoditelja što je 1980. dobio Nobelovu nagradu za književnost, nije prevedena na hrvatski, pa je ova knjiga poezije, u izboru i prijevodu Pere Mioča, svojevrsno ispravljanje nepravde. U izdanju na 350 stranica obuhvaćen je probir iz djela od 1930. do 1994., izbor "Usputni psić" (1997.) – summa Miłoszijana kako su ga okrstili brojni poljski i svjetski kritičari, te zbirke poezije "To" (2000.), "Drugi prostor" (2003.) i "Posljednje pjesme". Kako doznajemo u ekstenzivnoj biografiji na kraju knjige, Miłoszeva knjiga "Izbavljenje" (1945.) bila je jedan od tri velika događaja u poslijeratnoj poljskoj poeziji, uz zbirku "S narodom" Aleksandera Rymkiewicza i "Nespokoj" Tadeusza Różewicza; Miłosz u svojoj postavlja temeljno pitanje o smislu poezije: "Što je poezija koja ne izbavlja / narode ni ljude". Iz političkih razloga Miłosz je trideset godina izbivao iz Poljske, koju je napustio 1951. godine i u Parizu od francuskih vlasti zatražio politički azil. Vratio se kući godinu dana nakon što je dobio Nobelovu nagradu.
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
