Piše Tanja Tolić
Vremena su teška. A kad je teško, posebno je izazovno u srcu održati radost, prihvatiti strah, patnju i očaj, pronaći snagu. Ovaj popis sastavljen je od knjiga koje sam čitala u trenucima kad meni nije bilo lako, tek je jedna na popisu nova i nepročitana. Svrha ovog popisa je da posluži kao inspiracija; nekome će, nadam se, neka knjiga donijeti i utjehu, ili mu pomoći da sebe malo bolje razumije. Sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela.
1. Ichiro Kishimi i Fumitake Koga, Imati hrabrosti biti sretan (Planetopija, prijevod Matija Pospiš)
.jpg)
Već u svojoj prvoj knjizi Kishimi i Koga su iznijeli hipotezu kako usamljenost postoji samo unutar međuljudskih odnosa. Rađanje društva istodobno je i rađanje patnje. U društvu smo izloženi svakakvim oblicima patnje, poput sukoba, natjecanja, zavisti, usamljenosti i naročito osjećaja inferiornosti. Upravo se zato prva knjiga i zvala "Imati hrabrosti ne svidjeti se drugima" (također Planetopija), a glavna joj je hipoteza da svi naši problemi proizlaze iz odnosa s drugima. Da nema drugih ljudi, ne bi bilo ni problema. No – i to je radikalna hipoteza nastavka – sva radost čovječanstva proizlazi iz međuljudskih odnosa. Ako nema drugih ljudi, nema ni sreće. Vrijeme koje nam je dano je ograničeno. Taj iskonski strah od gubitka, od smrti, danas je možda očitiji nego prije iako ga, paradoksalno, uzorkuje virus koji ne možemo vidjeti golim okom. A budući da nam je vrijeme ograničeno, poručuju autori knjige, svi naši međuljudski odnosi počinju uz pretpostavku o našem rastanku. I stoga možemo učiniti samo jedno: neprestano se truditi, u svim svojim susretima i međuljudskim odnosima, da ostvarimo najbolji mogući rastanak.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/imati_hrabrosti
2. Jonas Salzgeber, Mala knjiga stoicizma (Planetopija, prijevod Matija Pospiš)
Epiktetovo je temeljno učenje bilo to da postoje stvari koje su pod našom kontrolom i one koje nisu – u pitanju je tzv. stoička dihotomija kontrole; stoga bismo uvijek trebali "iskoristiti ono što je u našoj moći najbolje što možemo, a ostalo prihvatiti kakvo jest". Što je pod našom kontrolom? Samo nekoliko situacija: naše voljne prosudbe i postupci. Možemo odlučiti što nam događaji znače i kako reagirati na njih. Sve ostalo je izvan naše kontrole – od vremena, preko drugih ljudi i njihovih postupaka, do našeg zdravlja i tijela i doslovno svega što se zbiva oko nas. Stoicizam je veliki zalogaj jer je razbija našu iluziju o mogućnosti kontrole. "Mala knjiga stoicizma" odličan je priručnik za sve one koji se prvi put upoznaju sa stoicima: dat će vam dobar pregled glavnih mislioca i smjernice za daljnje istraživanje i čitanje.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/mala_knjiga_stoicizma
3. Johann Hari, Izgubljene veze (Planetopija, prijevod Laura Marković)
Zato što je sam bolovao od depresije još od tinejdžerske dobi, Johann Hari krenuo je istraživati uzroke svoje bolesti. Nakon devet godina istraživanja depresije i anksioznosti imenovao je devet njihovih uzroka, pri čemu naglašava kako ne tvrdi da su ovo jedini uzroci. Ti su uzroci sljedeći i uključuju neki gubitak povezanosti: gubitak povezanosti sa smislenim radom, s drugim ljudima, sa smislenim vrijednostima, s traumom iz djetinjstva, sa statusom i poštovanjem, s prirodnim svijetom, sa sigurnom budućnosti u kojoj ima nade, a tome je dodao i dva poglavlja u kojima istražuje pravu ulogu gena i promjena u mozgu. Na temelju razgovora s brojnim stručnjacima – koji uključuju liječnike, psihologe i društvene znanstvenike – postavlja svoju hipotezu: što ako je depresija zapravo oblik tugovanja – za našim vlastitim životima koji nisu ispali kako smo htjeli? Što ako je ona oblik tugovanja zbog gubitka povezanosti, koju još uvijek trebamo?
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/Izgubljene_veze
4. Martha Nussbaum, Izdizanje misli: inteligencija emocija (Sandrof i Mizantrop, Karmela Cindrić i Igor Dvoršćak)
.jpg)
"Kako bi jednostavan život bio kad bi tuga bila samo bol u nozi, ili kad bi ljubomora bila težak slučaj krstobolje! Ljubomora i tuga muče nas mentalno; upravo su naše misli o objektima izvor agonije – i, u drugim slučajevima, užitka. Čak je i žalost i ljubav kod životinja, kao što ću objasniti, rezultat njihove sposobnosti da razmišljaju o objektima koje smatraju važnima za svoju dobrobit. No čudnovata dubina ljudskih emocija i njihov potencijalno zastrašujući karakter proizlazi iz posebno složenih ideja koje ljudi često formiraju u vezi s vlastitom potrebom za objektima i nepotpunom kontrolom nad njima", piše Nussbaum. "Izdizanje misli" vrsta je kapitalnog djela kakvo se pojavi jednom u, recimo, deset ili više godina; ne mogu dovoljno naglasiti važnost Nussbaumičine teorije o emocijama, kao i samilosti preporučene da bude modus vivendi. Samilost nas, tvrdi Martha Nussbaum, doista vodi prema nečemu što leži u samoj srži moralnosti, i bez čega je svaka moralna prosudba samo sablasna utvara. Ljudi, međutim, često misle da su učinili nešto dobro već time što su osjetili samilost – i da ne moraju poduzimati ništa da promijene svijet ako bi ih to dovelo u stvarnu nevolju i zahtijevalo stvarnu žrtvu. No smrzavanje "mora sažaljenja", argumentira u knjizi, na kraju krajeva, prvi je korak do "intelektualne" – a time i moralne – "sramote". Martha Nussbaum nositeljica je šezdesetak počasnih doktorata raznih sveučilišta iz cijelog svijeta, njezini filozofski interesi su široki – od antičke filozofije i književnosti do moderne političke teorije; od pitanja rodne jednakosti i ljudskih prava do prava životinja i humanističkog obrazovanja, a u ovoj knjizi polazi od jedne Proustove misli, koja joj je poslužila i kao epigraf: o tome kako ljubav (emocija) izaziva prava geološka izdizanja misli.
Cijeli esej pročitajte ovdje: bit.ly/martha_nussbaum
5. Brené Brown, Otkrijte svoju unutarnju snagu (VBZ, prijevod Radha Rojc-Belčec)
.jpg)
Brené Brown, doktorica humanističkih znanosti i magistra socijalnog rada, znanstvenica poznata i po angažiranim TED-govorima ("Moć ranjivosti" na YouTubeu vidjelo je gotovo 50 milijuna ljudi), potaknula je globalnu raspravu o iskustvima koja donose smisao u naš život – o hrabrosti, ranjivosti, ljubavi, pripadanju, stidu i sposobnosti empatije. U knjizi "Otkrijte svoju unutarnju snagu" Brené Brown redefinira smisao istinskog pripadanja u vrijeme sve veće polarizacije, a svojom karakterističnom kombinacijom istraživanja, pripovijedanja i iskrenosti pokreće novu kulturološku raspravu, istodobno jasno ocrtavajući put prema istinskom pripadanju. Suvremeno čovječanstvo proživljava duhovnu krizu nepovezanosti, smatra Brown i upoznaje nas s elementima istinskog pripadanja koji propituju sve u što smo vjerovali o sebi i o drugima. Istinsko pripadanje traži od nas da vjerujemo u sebe i da pripadamo sebi u toj mjeri da možemo osjetiti svetost i kad smo dio nečega i kad ostanemo sami. No u kulturi prožetoj perfekcionizmom i udovoljavanjem drugima, u kojoj je sve manje uljuđenosti, lako je prešutjeti, sakriti se u svoju ideološku utvrdu ili uklopiti se, umjesto da izrazimo ono što uistinu mislimo i osmjelimo se zakoračiti u divljinu nesigurnosti i kritičnosti. Istinsko pripadanje nije nešto o čemu ćemo pregovarati s drugima, nešto uvjetovano; to je svakodnevna praksa koja od nas traži integritet i autentičnost. To je osobna predanost koju nosimo u svom srcu.
6. Pema Chödrön, Kad se sruši svijet (Mozaik knjiga, prijevod Andrea Pongrac)
Naš se svijet srušio, mnogo od najgorega već se dogodilo, pa nas to stavlja u neobičnu situaciju da budemo usred oka oluje, okruženi strahom i tjeskobom. U središtu oluje je mirno, a time kako tamo dospjeti, a da staloženost nije posljedica eskapizma ili disocijacije, bavi se jedna od najpoznatijih budističkih redovnica Pema Chödrön (83). Za razliku od nekih drugih "tehnika", budizam ne obećaje brze rezultate, no dokazano je da meditacija ojačava živčani sustav, a veliki dio knjige "Kad se sruši svijet" posvećen je upravo tehnici meditacije, i to za početnike. Kao spisateljica, Pema Chödrön je promišljena, duhovita i iskrena; lišena i knjiških i ljudskih redundancija - ovo je jedna od onih duhovnih knjiga u kojima nema lupetanja. Prije nego što je postala Pema, autorica je bila Deirdre Blomfield-Brown, dvaput udana. Jedna od najduhovitijih anegdota u knjizi, ujedno i odličan savjet kako se nositi sa strahom, ide ovako: jednom prilikom prvi suprug rekao joj je kako je ona jedna od najhrabrijih osoba koje je ikad upoznao. Kad ga je pitala zašto to misli, odgovorio joj je: "Ti si totalna kukavica. Ali svejedno guraš dalje."
Cijeli tekst pročitajte ovdje: bit.ly/pema_chodron
7. Thomas Moore, Tamna noć duše (Mozaik knjiga, prijevod Marin Popović)
U nekom trenutku života, većina ljudi prolazi kroz period tuge, iskušenja, gubitka, frustracije ili neuspjeha koji je toliko uznemirujuć i dugotrajan da se može nazvati tamnom noći duše. Ako je vaš glavni interes u životu zdravlje, pokušat ćete brzo nadvladati tamu. No ako tragate za smislom, karakterom i osobnom supstancom, mogli biste otkriti da vam tamna noć nudi brojne darove. Tako počinje knjiga nekadašnjeg franjevačkog redovnika i dugogodišnjeg psihoterapeuta, muzikologa i teologa, danas primarno pisca, Thomasa Moorea (1940), intrigantnog naziva "Tamna noć duše", podnaslovljena kao vodič koji pomaže da se nađe put kroz životne poteškoće. "Mnogi ljudi misle da je cilj u životu riješiti svoje probleme i biti sretan. No sreća je uglavnom prolazna senzacija, a problema se nikad ne riješite. Vaša je životna svrha možda postati u većoj mjeri ono što jeste i više se povezati s ljudima i životom oko vas; doista živjeti svoj život. Ovo se možda čini očitim, no mnogi ljudi provode vrijeme izbjegavajući svoj život."
Cijeli tekst pročitajte ovdje: bit.ly/tamna_noc_duse
8. Irvin D. Yalom, Kad je Nietzsche plakao (Šareni dućan, prijevod Vjera Balen-Heidl)
.jpg)
Irvin D. Yalom jedan od od najcjenjenijih živućih psihijatara i psihoterapeuta. Pionir je na području egzistencijalne psihoterapije, dao je značajan doprinos polju grupne analize no, bez pretjerivanja, milijuni čitatelja vole ga zbog njegovih romana i priča u kojima spaja psihoterapiju i filozofiju. Koju god Yalomovu knjigu da uzmete, nećete pogriješiti u odabiru - sigurno će vas osnažiti, dati vam odgovore na brojna pitanja, naučiti vas novim stvarima, a često ćete se i nasmijati vlastitoj ljudskosti. Na hrvatski jezik su nažalost prevedene samo dvije njegove knjige: "Kad je Nietzsche plakao" i "Schopenhauer kao lijek" (Medicinska naklada), no brzom pretragom u knjižnicama vidim da je moguće posuditi i njegove naslove objavljene u Srbiji i Crnoj Gori, primjerice "Krvnik ljubavi i ostale psihoterapijske priče", "Ležanje na kauču", "Problem Spinoza"...
Cijeli tekst pročitajte ovdje: bit.ly/Irvin_Yalom
9. Viktor Frankl, Čovjekovo traganje za smislom (Planetopija, prijevod Suzana Keleković)
U svojoj kultnoj knjizi Viktor E. Frankl, slavni neurolog i psihijatar, donosi osobno, u potpunosti iskreno i ogoljeno iskustvo iz koncentracijskih logora. Kako u okolnostima posvemašnje dehumanizacije čovjeka zadržati dostojanstvo, zdrav razum i volju za životom? Frankl smatra da i u najgoroj situaciji čovjeku preostaje ona krajnja sloboda, a to je odabir stajališta. Ako patnju prihvatimo kao zadatak, ako u njoj pronađemo smisao, tada smo spašeni od očaja jer "onaj koji zna zašto može se nositi s gotovo svakim kako". U knjizi autor govori i o svojoj terapijskoj doktrini, logoterapiji, koja je okrenuta budućnosti i usredotočena na smisao ljudskog postojanja. Budući da je čovjek uvijek u potrazi za smislom, ova je dirljiva i potresna knjiga i danas, nakon milijuna prodanih primjeraka, jednako aktualna kao i u vrijeme svoga nastanka.
10. Branka Jakelić, Tragajući za sobom (Naklada Uliks)
Kad neurotiku krene loše, on za to okrivljuje druge. Čak i kad se nekome obrati za pomoć, obično svoje probleme ne dovodi u vezu sa sobom. On samo želi da mu bude bolje, udobnije, po mogućnosti bez rizika (boli). U barama će, piše duhovito Branka Jakelić, uvijek biti dovoljno žaba koje krekeću istim tonom zazivajući kišu ili žaleći se na sušu. "Tragajući za sobom" novo je, izmijenjeno izdanje stare knjige koja je prvi put objavljena 1997. godine i u međuvremenu je, za hrvatske prilike, postala i mali hit. Branka Jakelić diplomirala je književnost i pedagogiju na Filozofskom fakultetu te solo pjevanje na Muzičkoj akademiji, diplomirani je geštalt, psihodramski i transpersonalni psihoterapeut, a ovo joj je druga od ukupno tri knjige. Kroz novo tumačenje mita o Edipu autorica nas uvodi u svijet priča, legendi i simbola, u "kaos" psihe i egzistencijalnih dilema. Kombinirajući književnost i psihoterapijske teorije, sve uz veliku erudiciju, autorica čitatelja vodi prema temeljnom pitanju - tko sam?
Podijeli na Facebook
