Piše Tanja Tolić
Je li napredak nestao i, ako nije, što će biti njegov glavni pokretač u budućnosti? Kako se nositi s tjeskobom koju je izazvala pandemija i što nas čeka poslije? Je li drugačiji svijet moguć, jesu li ljudi po prirodi dobri ili zli, i što bi na sve ovo rekao stoik Epiktet? To su tek neke od tema kojima se bave novi publicistički naslovi. Izabrali smo ih petnaest iz bogate ponude hrvatskih nakladnika i jednog bosanskohercegovačkog. Sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela.
1. Thomas Piketty, Kapital i ideologija (Profil, prijevod Nataša Desnica-Žerjavić, Olga Škarić i Nataša Barac Čuljat)
U novoj knjizi, na više od 1100 stranica, Piketty potiče čitatelja da u potpunosti promijeni način na koji procjenjuje politiku, ideologiju i povijest. Razotkriva ideje koje su potaknule društvene nejednakosti u prošlom tisućljeću, otkriva koliko isprazne desničarske i ljevičarske politike upropaštavaju društvo danas te kako treba strukturirati novi ekonomski model. Francuski ekonomist smatra da će u razdoblju pred nama glavni pokretač napretka biti snažna težnja ljudskog roda da se ostvari pravednije društvo.
2. Fareed Zakaria, Deset lekcija za svijet poslije epidemije (Fraktura, prijevod Iva Karabaić)
S virusima živimo od pamtivijeka na ovom opasnom svijetu i oni doista nisu jedina i najstrašnija prijetnja. Zakaria upozorava i na populizam, klimatske promjene, neizvjesnosti digitalne epohe, američko-kinesko suparništvo... U svojoj knjizi osvrće se i na vječnu dvojbu između državnog intervencionizma i slobodnog tržišta. Prema Zakariji, ta dvojba nije ideološke, već praktične naravi. Postoje situacije u kojima je državni intervencionizam poželjan i nužan, a takva je upravo pandemijska kriza, a postoje i razdoblja kada tržištu valja dopustiti da generira rast. Zakaria nas podsjeća da ima nade, da smo kao ljudska vrsta još uvijek sposobni za podvige, da racionalni i moralni imperativi nisu spustili svoje zastave jer, kako kaže deseta lekcija: "Katkada su najveći realisti – idealisti."
3. Pablo Servigne, Raphaël Stevens i Gauthier Chapelle, I drugačiji kraj svijeta je moguć (Planetopija, prijevod Jasna Mati)
Svakodnevno smo suočeni s poplavom vijesti o pogoršanju situacije na Zemlji. Kako se nositi s rijekom loših vijesti? Kako razmišljati dalje od sadašnjeg trenutka i pronaći načine, ne samo preživljavanja, već i življenja s kolapsom? Agronom Pablo Servigne, ekosavjetnik Raphaël Stevens i biolog Gauthier Chapelle istomišljenici su i znanstvenici koji već godinama promiču kolapsologiju kao način razmišljanja koji nam pomaže da se nosimo s lošim vijestima.
4. Kirsti Lonka, Fenomenalno učenje iz Finske (Naklada Ljevak, prijevod Vedrana Gnjidić)
Put prema globalizaciji, digitalizaciji i automatizaciji popločan je brojnim izazovima s kojima se suočavaju zemlje diljem svijeta. Autorica čitateljima živopisno otkriva kako je Finska od iznimno siromašne zemlje izrasla u stabilnu i bogatu državu stalno stavljajući pismenost i obrazovanje na prvo mjesto. Finci trenutno rade na podizanju svojeg školskog sustava na novu razinu i uspostavljanju novih obrazovnih standarda, što iziskuje intenzivne reforme u školama i u obrazovanju učitelja. Sve je to zasnovano na rezultatima znanstvenih istraživanja. Osim što se u ovoj knjizi bavi novim finskim kurikulom, profesorica Kirsti Lonka govori i o najnovijim spoznajama u obrazovanju, inovativnim pedagoškim metodama, upotrebi tehnologije i novim okolinama za učenje.
5. Rutger Bregman, Ljudski rod (Naklada Ljevak, prijevod Svetlana Grubić Samaržija)
Jedno vjerovanje ujedinjuje ljevicu i desnicu, psihologe i filozofe, pisce i povjesničare. Prožima naslovnice koje nas okružuju i zakone koji nam određuju život. Vrišti s internetskih portala, posebno društvenih mreža. A korijeni tog vjerovanja sežu duboko u zapadnjačku misao: od Machiavellija do Hobbesa, Freuda do Pinkera, prešutna pretpostavka jest da su svi ljudi loši. Dapače, ljudi ne samo da su loši, nego i uvijek djeluju gonjeni vlastitim interesom. Što ako to nije točno? Rutger Bregman tvrdi nešto sasvim suprotno: realistično je i revolucionarno pretpostaviti kako su ljudi dobri. Ovaj međunarodni autor bestselera i ugledni povjesničar proteklih će 200.000 godina ljudske povijesti staviti u sasvim drugačiju perspektivu, dokazujući nam kako smo predodređeni biti ljubazni te skloniji suradnji i povjerenju u drugoga. Dapače, ima golemi utjecaj na to kako društvo funkcionira. Kad u drugima vidimo sve najgore, to će i iz naše politike i ekonomije izvući ono najgore. No, vjerovanje u ljudsku dobrotu i altruizam može biti novi način razmišljanja – te poslužiti kao temelj za postizanje istinske promjene u našem društvu.
6. Epiktet, O ljudskoj slobodi (Planetopija, prijevod Dragana Jagušić)
Epiktet (55. – 135. po. Kr.) je bio stoički filozof grčkog porijekla koji je živio i podučavao u doba rimskog stoicizma. Rođen je u Hijerapolu u Frigiji (današnja Turska) kao rob, sin majke ropkinje. Neko je vrijeme živio i služio u Rimu, gdje mu se pružila prilika da se školuje i oslobodi ropstva. Epiktet, kao ni Sokrat prije njega, za života nije ništa zapisao, pa tako ni objavio. Sve što nam je ostalo u naslijeđe stoga su zapisi njegova učenika Flavija Arijana pod naslovom "Razgovori", a temeljeni su na Epiktetovim predavanjima. Pretpostavlja se da su "Razgovori" služili isključivo kao podsjetnik svakodnevnoj praktičnoj primjeni unutar Epiktetove škole i nisu bili poznati široj javnosti. Vrijednost i snaga tih antičkih učenja leži ponajviše u tome što su jednako primjenjiva i danas. Knjiga "O ljudskoj slobodi" sastoji se od izabranih poglavlja, odnosno zapisa iz izvornika koji je antičkom svijetu poznat kao Epiktetovi "Razgovori".
7. Elif Shafak, Kako sačuvati mentalno zdravlje u doba podjela (Hena com, prijevod Mirna Čubranić)
U ovom kratkom i intenzivnom eseju književnica i aktivistica Elif Shafak, finalistica nagrade Booker, daje svoj pogled na svijet oko nas, a koji je danas, više nego ikad, obilježen nepravdom, podjelama, patnjom i, najnovijom ugrozom, pandemijskom krizom. Uz priču o vlastitom, preprekama obilježenom odrastanju autorica ukazuje i na spektar emocija zajedničkih većini ljudi: razočaranost, zbunjenost, tjeskobu, ljutnju i apatiju. Možemo li unatoč svim tim uznemirujućim osjećajima sačuvati mentalno zdravlje, temeljno je pitanje u ovom autoričinu apelu za boljim i sigurnijim svijetom. Svojim nas promišljanjima o aktualnoj temi današnjice ova vrsna i nagrađivana spisateljica itekako potiče na razmišljanje.
8. Byung-Chul Han, Društvo umora (Mizantrop, prijevod Nataša Medved)
Njemački filozof Byung-Chul Han u eseju "Društvo umora" polazi od jednostavne premise: današnjim društvo vlada imperativ "trebati". Za razliku od nekadašnjeg disciplinarnog društva zabrane koje je, Hanovim riječima, stvaralo "luđake i kriminalce", današnje društvo uspjeha stvara "depresivce i gubitnike". Pojedinac je danas neprestance izložen zahtjevu za unapređenjem, nadilaženjem samoga sebe, maksimizacijom svojega učinka, što dovodi do sindroma sagorijevanja ili burnouta.
9. David Attenborough, Život na našem planetu (Školska knjiga, prijevod Dubravka Pleše)
Prirodoslovac i televizijski redatelj, čija karijera traje gotovo sedam desetljeća, ovom potresnom knjigom - i istoimenim dokumentarcem - šalje poziv u pomoć. Kao mladić je, piše, imao osjećaj da se nalazi u divljini i doživljava netaknut prirodni svijet, ali bila je to samo iluzija. Tragedija našeg vremena zbiva se svuda oko nas – jedva primjetno, iz dana u dan, gubimo divljinu našeg planeta, njegovu bioraznolikost. Ova je knjiga, dodaje, priča o tome kako smo počinili svoju najveću pogrešku i kako je još uvijek, ako odmah nešto poduzmemo, možemo ispraviti.
10. Richard H. Thaler, Nerazumno ponašanje - Stvaranje bihevioralne ekonomije (Školska knjiga, prijevod Maja Vidović)
Povezujući nova otkrića o ljudskoj psihologiji s praktičnim razumijevanjem poticaja i tržišnog ponašanja, "utemeljitelj" bihevioralne ekonomije, kako je autora nazvao Chicago Tribune, otvara nove poglede na sve – od financija kućanstva do televizijskih igara, odabira National Foodball League i poslovnih subjekata kao što je, na primjer, Uber. Knjiga opisuje stvaranje bihevioralne ekonomije, odnosno uključivanje psihologije u ekonomiju i proučavanje ponašanja stvarnih ljudskih bića, a ne bića koja su isključivo racionalni optimizatori i koji kao potrošači nastoje maksimizirati korisnost u granicama raspoloživog dohotka, odnosno kao proizvođači nastoje maksimizirati dobit prema neoklasičnoj ekonomskoj teoriji. Autor u knjizi na vrlo zanimljiv način opisuje otpore pružane bihevioralnoj ekonomiji.
11. Cyprian Smith, Put paradoksa (Sandorf, prijevod Karmela Cindrić)
Autor ovom knjigom pokušava izraziti, jasno i razumljivo, glavne elemente Eckhartovog učenja o duhovnom životu kako bi ih moderni ljudi mogli shvatiti i upotrijebiti. Iako je Meister Eckhart u svoje doba bio osuđen te u idućim stoljećima gotovo potpuno zaboravljen, nikada nije posve nestao iz vidokruga, a posljednjih stotinu godina zanimanje za njega postojano je raslo i doživjelo vrhunac u naše doba kada je napokon opet posve izronio na svjetlo dana. Njegovi tekstovi imaju jedinstvenu draž i privlačnost, što ne samo da privlači velik, nego i šarolik krug ljudi. Protestanti i katolici, vjernici i nevjernici, budisti i hindusi, da i ne spominjemo sjajnog stručnjaka za ljudski um, psihologa C. G. Junga – svi su oni osjetili Eckhartov magnetizam i na njega reagirali, svatko na svoj način. Ima u njemu nešto privlačno modernim ljudima; postoji neka široko prisutna potreba na koju je on, čini se, sposoban odgovoriti.
12. Benjamin Moser, Sontag: život i djelo (Buybook, prijevod Senada Kreso)
Ovaj iznimno zahtjevan izdavački poduhvat, s preko sedam stotina stranica i dva bloka fotografija u tvrdom uvezu, donosi portret jedne od najvećih intelektualki suvremenog svijeta. Za biografiju je Benjamin Moser dobio Pulitzerovu nagradu. Radeći na knjizi, obavio je na stotine intervjua diljem svijeta i koristio arhivsku građu Susan Sontag koja je dosad bila nedostupna javnosti. Moser je također i razgovorao s mnogim ljudima koji nikad ranije nisu govorili o Sontag, između ostalih s Annie Leibovitz.
13. Jonathan Franzen, Kraj kraja Zemlje (VBZ, prijevod Igor Buljan)
Franzenova posljednja esejistička knjiga donosi izbor iz tekstova na prvi pogled prilično različitih, no jasno uvezanih voljom da se beskompromisno uhvati u koštac s temama koje pisac smatra presudno važnim bilo za njega osobno, književnost kao njegovo primarno područje djelovanja, ili za svijet i društvo danas. U njima piše o mladalačkom iskustvu s New Yorkom, poznatim i manje poznatim kolegama piscima, posljedicama klimatskih promjena i, naravno, pticama.
14. Stephen & Lucy Hawking, Otključaj svemir (Fokus komunikacije, prijevod Igor Rendić)
Znate li točno kako je nastao svemir? Kako izgledaju i koje tajne skrivaju crne rupe? Kakvi uvjeti vladaju na Marsu i je li moguće putovanje kroz vrijeme? Sve to doznajte u ovoj fantastičnoj zbirci tekstova i nevjerojatnih činjenica koje je sa svojom kćeri Lucy prikupio i stavio na papir briljantni znanstvenik, profesor Stephen Hawking. Opremljena prekrasnim ilustracijama i prepuna nevjerojatnih podataka, knjiga je odličan vodič kroz sve što ste ikad htjeli znati o našem svijetu i dalje od njega.
15. Peter Wagner, Napredak (TIM press, prijevod Nenad Zakošek)
Ideja napretka vodila nas je više od dva stoljeća. S prosvjetiteljstvom smo počeli vjerovati da se stanje čovječanstva može radikalno poboljšati. Znanstvena, industrijska i Francuska revolucija, a u nekim pogledima i ona socijalistička, bile su prekretnice na tom putu napretka. No od kraja 20. stoljeća, ideja napretka uglavnom je nestala iz javne rasprave. Što se dogodilo s napretkom i zašto smo prestali vjerovati u njega?
Podijeli na Facebook
