Marija Vinski rođena je 1899. u današnjoj Ukrajini, u višečlanoj židovskoj obitelji Hollinger. Krajem Prvoga svjetskog rata upisuje studij medicine u Beču koji, s prekidima, završava 1934. godine. Od 1924. živi i radi u Zagrebu kao odgojiteljica dječje skupine koju pohađa i njezin sin Miron Vinski. Držeći predavanja, aktivno sudjeluje u popularizaciji tema iz područja dječjega razvoja. Poslije smrti supruga Rudolfa Vinskog, tipografa i trgovca, 1931. u intelektualnim krugovima produbljuje poznanstvo s Augustom Cesarcem i pridružuje mu se na putu u sovjetsku Rusiju. Nakon povratka pod policijskim je povećalom zbog simpatiziranja ljevičarskih ideja i nastavlja obavljati liječničku profesiju sve do početka Drugoga svjetskog rata. Najvjerojatnije su je ubili ustaše u zagrebačkoj Dotrščini 1941. godine.
Podijeli na Facebook
Pred priređivačicama dnevnika bio je golem zadatak koji je potrajao četiri godine: mlade povjesničarke Lucija Bakšić i Magdalena Blažić te prevoditeljice Martina Galović i Marija Skopljak svih osam bilježnica, pronađenih u Osobnom fondu Augusta Cesarca, najprije su transkribirale, a onda i prevele na hrvatski jezik. Tako je izronila priča izuzetne žene, stara stotinu godina, ali kao da je napisana danas
