Bijela garda

Bulgakovljev roman “Bijela garda” govori o ratu i gradu, o domoljublju i izdaji, o prijateljstvu, obitelji i društvenoj krizi sveopćih razmjera. Mjesto događanja: Kijev, Ukrajina. Vrijeme događanja: kraj 1918. i početak 1919. godine. Središnji likovi: braća Turbini (stariji Aleksej i mlađi Nikolka), njihova sestra Elena te pet-šest njihovih mladih prijatelja vršnjaka. Svi su oni pripadnici aristokratsko-inteligentskih slojeva koji se u prevratničkim vremenima svrstavaju među bijele. Sižejnu okosnicu romana čine događaji vezani neposredno uz dolazak armije Simona Petljure, ukrajinskoga vojskovođe i političara, njegovo zauzimanje Kijeva (kada dolazi do masakra bjelogardijskih časnika) te povlačenje iz Kijeva nakon četrdesetak dana vladanja (završnica romana). Baveći se međutim ratnim, revolucionarnim i ideologijskim prijeporima, te snažno aktivirajući biografske i autobiografske činjenice, roman svojom umjetničkom protegom prevladava ta stvarnosna (faktografska) polazišta. Stoga nije čudno da su crveni kritičari optuživali Bulgakova da zastupa trulu, dekadentnu aristokraciju, a bijeli su mu zamjerali da ima simpatije za revolucionarnost crvenih. Istina je pak da se Bulgakovljeva romaneskna svijest postavlja iznad događaja, iznad suprotnosti, težeći sveobuhvatnu razumijevanju dane povijesne situacije. No kaos rata i revolucije utječe na rastrganu kompoziciju romana, na fragmentarnost i “slučajnost“ (izvanjsku nepredvidljivost) unutarnjih monologa i komentara, a osobito na čestu pojavu košmarnih snova. Bulgakovljeva ljubav prema komforu, koja se očituje u hedonističkome prikazivanju stvari, odjeće, slastica, spaja se s vrhunskim talentom za ironiju i satiru. Na sličan se način ono realno spaja s nad-realnim, a sentimentalno s okrutnim. U mnogim je elementima “Bijela garda” prethodnica nenadmašnoga romana “Majstor i Margarita”…