Mihail Bulgakov

Mihail Afanasjevič Bulgakov (1891-1940) bio je ruski pisac i dramatičar, najpoznatiji po romanu “Majstor i Margarita”, jednom od najvažnijih književnih djela 20. stoljeća. Bulgakov je karijeru započeo kao liječnik, no nakon što je obolio od tifusa okrenuo se pisanju. U svojoj autobiografiji otkrio je kako je počeo pisati: “Godine 1919., jednom dok sam noću putovao vlakom, napisao sam kratku priču. U gradu gdje je vlak stao, odnio sam priču izdavaču novina i on ju je objavio.”
Prva knjiga, koju je objavio 1919. godine, bila je zbirka feljtona “Buduće perspektive”. Potom je objavio dvije drame koje su postigle veliki uspjeh nakon što su izvedene u kazalištu. Kako bi prehranio obitelj, počeo je raditi za novine. Od 1922. do 1926. objavio je niz drama, no niti za jednu nije bilo dopušteno da se postavi u kazalištu, a jednu je osobno zabranio Staljin. Godine 1925. Bulgakov se razveo od prve supruge, Tatjane Lappe, i vjenčao s Ljubov Berozelskajom. Kad je jedan od direktora kazališta kritizirao Bulgakovljeve drame, osobno ga je obranio Staljin, govoreći kako je pisac poput Bulgakova iznad “partijskih riječi” kao što su “lijevo” ili “desno”, no usprkos tome njegove su drame i dalje nastavili zabranjivati, a 1929. njegova je karijera bila praktički uništena nakon što su vladini cenzori zabranili objavu bilo kojeg njegovog djela, kao i izvođenje svih drama. U očaju, Bulgakov je 1929. godine napisao osobno pismo Staljinu, a potom i sovjetskoj vlasti 1930. Zatražio je dopuštenje da emigrira ako Sovjetski Savez ne može vidjeti koristi od njega kao pisca. U svojoj autobiografiji, Bulgakov je otkrio kako je pismo Staljinu napisao iz očaja, no kako ga nije imao namjeru poslati. Pismo je rezultiralo time da ga je Staljin osobno nazvao i pitao želi li doista emigrirati. Bulgakov mu je odgovorio da ruski pisac ne može živjeti izvan domovine. Staljin mu je dao dopuštenje da nastavi raditi za Moskovski umjetnički teatar.
Godine 1932. Bulgakov se oženio po treći put, s Jelenom Šilovskajom, koja će poslužiti kao inspiracija za lik Margarite u njegovom najslavnijem djelu, “Majstor i Margarita”, na kojem je počeo raditi 1928. godine. Svoje kapitalno djelo pisao je deset godina, usput pišući i drame, kritike, priče, prevodio i dramatizirao romane. Mnoga od tih djela nisu objavljena, druga su sasjekli kritičari, najvećim dijelom stoga što je ismijavao sovjetski sistem (iako je imao Staljinovu zaštitu, zbog čega nikad nije niti uhićen, niti smaknut).
Bulgakov je umro 1940. godine od nefroskleroze, nasljednog oblika poremećaja rada bubrega. Pored “Majstora i Margarite”, važnija prozna djela su mu roman “Bijela garda”, zbirke pripovijedaka “Đavolijada” i “Bilješke mladog liječnika”, te novele “Kobna jaja” i “Pseće srce”.