U romanu ”Iznad guste gore Gaj” autorica zadire dublje u hrvatsku povijest, u sredinu devetoga stoljeća, u doba kneza Trpimira, u vrijeme dovršenoga procesa pokrštavanja Hrvata u novoj domovini, ali među kojima još žive i potajno se štuju stari hrvatski i slavenski kultovi, vjerovanja i običaji doneseni iz prapostojbine. Upravo ti kultovi su uzroci pritajenih i javnih sukoba između crkvenih ”crnih kapuljača“ iz romanskih gradova, čuvara pravovjernosti, i domaćega, hrvatskog stanovništva, koje je prihvatilo kršćanstvo, ali nije zaboravilo vlastitu tradiciju. Ispreplićući prizore iz svijeta fantastike s povijesnim previranjima, Jagoda Šimac zbivanja u knjizi konstruira na dvije razine - prva je mitski svijet vještica, čarobnjaka, vila i nimfi, a druga je stvarni svijet hrvatske vlastele u kojem vlada borba za vlast i gdje su uz nova kršćanska vjerovanja još uvijek prisutna stara slavenska božanstva i običaji. Spomenuti vilinski svijet postat će uznemiren problematičnim ponašanjem vile Pelinke, koja sve učestalije iskazuje zle namjere prema svojim sestrama vilama, tako da će njeno vilinsko podrijetlo postati poprilično upitno. S druge strane, na Kamenitom brijegu u utvrdi Grad, gdje žive kneževska i grofovska obitelj, postaje zabrinjavajuće ponašanje mladog kneza Stribora, za koga njegov otac, župan Dragomir, te svećenik, otac Juraj, sumnjaju da je sklopio savez s Nečastivim i nikako nije uputno da naslijedi svoga oca i domogne se vlasti. Kako vrijeme odmiče, županovo zdravlje je sve lošije, muče ga crne slutnje i strah za život svoga drugog sina, plemenitog i odanog kneza Budimira, kojemu je namijenio titulu budućeg župana…
Podijeli na Facebook
