Priča o dva muška pingvina koji su usvojili bebu pingvina po imenu Tango razdragala je posjetitelje Central Parka, ali i čitatelje diljem svijeta koji su naišli na priču listajući novine. Usprkos tome, kad je istinita priča pretvorena u knjigu za djecu i objavljena 2009. godine, naišla je ne samo na one kojima se nije svidjela, nego i na one koji su željeli da se knjiga – zabrani. Gay pingvini koji su postali roditelji malenome Tangu očito nisu dobrodošli u svačiji dom.
Knjiga Petera Parnella i Justina Richardsona jedna je od onih koja se našla na ovogodišnjem popisu zabranjenih knjiga, zbog spominjanja homoseksualnosti. Američka udruga knjižničara prisjetila se knjige ovih dana jer je upravo u tijeku godišnji Tjedan zabranjenih knjiga (traje do 2. listopada) u kojem se američka javnost pokušava upozoriti da svatko ima pravo na svoje mišljenje, no da je pravo na čitanje ipak ispred prava na neslaganje, jer tako određuje Prvi amandman američkog ustava.
Ured za intelektualnu slobodu Američke udruge knjižničara lani je zaprimio 460 prigovora od zabrinutih čitatelja. Većina tih prigovora dolazi iz dobrih namjera – od strane roditelja koji ne žele da se njihova djeca “truju” eksplicitnim seksom, pornografijom ili potencijalno uznemirujućim stavovima, no u svojim prigovorima oni ne izražavaju samo zabrinutost nego i traže da se određene knjige zabrane, odnosno da ih knjižnice ne kupuju i ne daju na posudbu. Primjer gay pingvina pritom je vjerojatno najdrastičniji koji je lani zabilježen jer iza prigovora na tu knjigu ne stoji opravdana zabrinutost, nego – homofobija.
Na “crnoj” listi lani su se u Sjedinjenim Državama našle i “Ubiti pticu rugalicu” Harper Lee, potom serijal “Sumrak” Stephenie Meyer, Salingerov “Lovac u životu”, roman “My Sister’s Keeper” Jodi Picoult, po kojem je snimljen istoimeni film, i upravo objavljen na hrvatski jezik “Apsolutno istinit dnevnik Indijanca na određeno vrijeme” Shermana Alexieja, inače dobitnika prestižne National Book Award. Većina spomenutih knjiga našla se na listi zabranjenih zbog eksplicitne seksualnosti, religioznih stavova, neprimjerenosti za određenu dob, uvredljivog govora, rasizma i slično.
Iz Američke udruge knjižničara poručuju kako su zahtjevi za zabranom ovih knjiga besmisleni. Zabranom knjige “Ubiti pticu rugalicu” neće nestati rasizam, kao što si niti zabranom “Lovca u žitu” tinejdžeri neće prestati postavljati neke teška životna pitanja. Baš suprotno, te knjige mogu pomoći da se smanji rasizam ili da tinejdžeri lakše prolaze kroz životne krize, naglašavaju američki knjižničari. Zahtjevi za zabranom knjiga nisu samo američka specifičnost; dovoljno je sjetiti se da je bilo primjera i u Europi, gdje su pojedini svećenici tvrdili kako serijal o Harryju Potteru djecu uči sotonizmu.
Podijeli na Facebook
