Piše Tanja Tolić
1) Rachel Cusk
Oris
Vuković & Runjić, 2019., prijevod Vlatka Valentić
"Oris" je prvi roman iz istoimene trilogije britanske književnice koji je New York Times uvrstio među petnaest najznačajnijih knjiga iz pera žena koje oblikuju način na kojim čitamo i pišemo u 21. stoljeću. U pitanju je pseudobiografija: u sva tri romana pratimo istu ženu, Faye, o kojoj u prvom nastavku usput doznajemo tek da je prošla bolnu rastavu, sada živi s dvojicom sinova i u financijskoj je stisci. Nigdje to izrijekom ne kaže, ali jasno je da joj se život raspao. Njezina je sudbina, kako kaže naslov romana i trilogije, tek oris: svi su okolni detalji iscrtani dok sam oblik ostaje prazan. Ingenioznost Rachel Cusk očituje se u tome što je njezina proza lako napisana, pa se i lako čita, no psihološki je veoma kompleksna. Strukturno je roman izveden kroz deset razgovora u kojima pripovjedačica dobrim dijelom šuti: neki su sugovornici neosjetljivi, narcistički uronjeni u vlastite živote, ne osjećaju potrebu da je išta pitaju, tek da se istresu. No Faye povremeno ipak progovara, nekad komentira, nekad odgovara na pitanja onih empatičnijih, pa iz orisa izrasta supstanca – inteligentna žena koja pronicljivo bilježi svijet oko nas.
2) Yangsze Choo
Noćni tigar
Znanje, 2020., prijevod Karmela Cindrić
Tigrovi tradicionalno izazivaju duboko poštovanje u cijeloj Aziji. Štovanje predaka u obličju tigrova – uvjerenje da se duša pretka može reinkarnirati kao tigar – bilo je uobičajeno na Javi, Baliju, Sumatri i u Malaji, današnjoj Maleziji, u koju je smještena radnja ovog maštovitog romana. Jedan tigar, sumnjaju mještani, u lipnju 1931. godine u gradu Batu Gajah ubija djevojke, sve lijepe i dugokose, a to posebno zabrinjava jedanaestogodišnjeg slugu Rena koji mora ispuniti želju svoga pokojnog gospodara doktora MacFarlanea – pronaći njegov davno amputirani prst i položiti ga u njegov grob. Ren ima 49 dušnih dana da pronađe prst, u protivnom će duša njegova gospodara vječno lutati svijetom. Prst je, međutim, spletom okolnosti završio kod krojačke naušnice Ji Lin. U "Noćnom tigru" nepretenciozno se prepleću povijest i mitologija, misterij i praznovjerje, stvarnost i mit, a svime time se Yangsze Choo koristi kako bi istražila napetost između čovjekove ljudske i zvjerske prirode. Za to ne treba biti mjenolik – ni vukodlak ni tigrodlak; uostalom, i u ovoj priči tigrovi, ustvari, izražavaju skrivene i zabranjene želje ljudi.
3) Želimir Periš
Mladenka kostonoga
Naklada OceanMore, 2020.
U davna vremena, kad se zvijeri i ljudi nisu mnogo razlikovali, u kolibi u šumi živjela je mala djevojčica čudesne kose, koja je bila toliko svijetla da ju je maćeha prozvala Bijelom. "Ali ja se zovem Gila", bunila bi se djevojčica. Gila kostonoga, Gila suha i štriga, kučibaba, irudica i vještica, vilenica i ljekarnica, iscjeliteljica, travarka, gatalica, vračara i bahorica – sve je to ova, naizmjence, djevojčica, djevojka i žena, u kojoj je autor Želimir Periš utjelovio arhetip babe Jage. "Mladenka kostonoga", ne govorim to često, događaj je u hrvatskoj književnosti, roman izvan svih aktualnih trendova pisanja – ne bavi se ni ratom, ni osobnim ispovijestima i traumama, ni cugom ni seksom, nego iz sirovog materijala slavenske mitologije konstruira punokrvnu priču o jednoj ženi, a ta je priča, prigodno, objavljena u vrijeme kad su žene opet postale progonjena "roba". Zanimljive i kompleksne strukture pomalo nalik Pavićevu "Hazarskom rečniku", bogat hrvatskim idiomima, legendama i folklorom, roman "Mladenka kostonoga" istodobno je i ozbiljna i silno zabavna književnost.
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
